By U ovoj kolumni izričito iznosim svoje tehničko gledište , a usudio bih se reći i pravno na problem iz „imovinsko pravne“ tematike – koja se odnosi na nekretnine , povrede međnih linija , legalizacije legalno izrađenih objekata , neosnovana naplata novčanih kazni za legalno izgrađene objekte u fizičkom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE , krađe vlasništva sa posebnim osvrtom na sudska rješenja koja se donose po sudskoj savjesti , a ne prema zakonima i pravilima struke .
Analiziram javne isprave iz domene prostornog registra nekretnina : katastarski plan i njegovu netočnost kao i neupotrebljivost , posjedovni list , dokaz o vlasništvu , zemljišnu knjigu koji su svi od reda VAN SNAGE UPORABE , a ipak u uporabi suda i donošenju rješenja i presuda po osnovi NIŠTAVNIH ZEMLJIŠNIOH KNJIGA .
Analiziram koji je učinak ništavnih dokumenata po osnovi kojih se donose pravomoćna / izvršna rješenja/presude i njihovu valjanost i učinak na vlasnike nekretnina. Sve te analize dajem po osnovi strogo definiranih pravila i zakonskih odredbi KATASTARSKOG OPERATA koji je u ingerenciji DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE i ZEMLJIŠNO – KNJIŽNOG OPERATA koji je u ingerenciji nadležnog OPĆINSKOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE.
Navedene institucije su DRŽAVNE INSTITUCIJE koje permanentno usvojim službenim prostorijama izrađuju i ovjeravaju krivotvorine javnih isprava koje uživaju javnu vjeru.
Da bih čitatelj stekao uvid u ozbiljnost komentara navest ču pravne formulacije javnih registara iz domene prostornog registra nekretnina. Ne libim se navesti imenom i prezimenom osobe koja je odgovorna za koju pogrešku jer smatram da ako se ne ukaže na pogrešan rad ili pogrešnu odluku dana nezakoniti rad postaje pravilo i svi trpimo učinak nestručnog i pogrešnog odlučivanja i rada državnih tijela REPUBLIKE HRVATSKE sa prenesenim ovlastima.
ZEMLJIŠNA KNJIGA je javna isprava PRVOG PRAVNOG REDA
Zemljišne knjige vode zemljišno – knjižni odjeli kao posebne ustrojstvene
jedinice nadležnih općinskih sudova na teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE . Zemljišne knjige vode se ručno (ručno vođena zemljišna knjiga) ili elektroničkom obradom podataka (EOP-zemljišna knjiga).
Sastav zemljišne knjige
Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova te se vode posebni pomoćni popisi. Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi. Pravna regulativa ZEMLJIŠNE KNJIGE definirana je ZAKONOM O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA i ZAKONOM O VLASNIŠTVU I DRUGIM SRODNIM PRAVIMA „VLASNIŠTVO“ jamči USTAV REPUBLIKE HRVATSKE član 48.
“JAMČI SE PRAVO VLASNIŠTVA“:
„PRIVATNO VLASNIŠTVO“ je „USTAVNI POSTULAT“
NEPOVREDIVOSTI
Zemljišnoknjižno stanje kao vanjski odraz pravnog stanja nekretnine
Upisom stvarnih prava u zemljišne knjige nastaje jedno od osnovnih načela zemljišno-knjižnog prava, a to je načelo javnosti. Takvim upisima stvarna prava na nekretninama se čine vidljivima svima i djeluju u odnosu na sve osobe. Pravni učinak publiciranja promjena glede stvarnih prava ostvaruje se upisom takve promjene u zemljišne knjige. Iz publicitetne funkcije proizlazi oboriva presumpcija da je osoba upisana kao
nositelj knjižnog prava zaista stvarni nositelj tih prava. Direktna pravna posljedica takve presumpcije ogleda se u činjenici da onaj tko je upisan kao nositelj knjižnog prava ne treba ni na koji drugi način dokazivati da je nositelj tog prava, osim činjenicom da je upisan kao nositelj tog prava u zemljišne knjige. Onaj tko tvrdi suprotno dužan je to dokazati i na njemu leži teret dokaza.
Nadalje, onaj tko je nositelj stvarnog prava upisanog u zemljišnoj knjizi ovlašten je raspolagati tim pravom. Na publicitetnoj funkciji upisa temelji se i zaštita povjerenja poštenih trećih osoba koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnoknjižnog stanja. Zemljišnoknjižno stanje se smatra potpunim na način da se uzima kako su u zemljišnoj knjizi upisana sva prava koja postoje na određenoj nekretnini,
odnosno da na toj nekretnini ne postoje prava koja nisu upisana. Zemljišnoknjižno stanje se smatra istinitim kada se uzima da postoje upisana knjižna prava upravo u korist osobe koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao njihov nositelj. Dokaz o vlasništvu , prijepis zemljišno – knjižnog uloška je temelj pravnog prometa nekretnine .
Zemljišno knjižni odjel je sastavni dio Općinskog suda .
Sud , bilo koji sud ne smije ovjeriti i izdati dokument VAN SNAGE UPORABE u svojstvu valjane isprave (ništavni dokument je preinačen , ovjeren žigom i potpisom i pušten u pravnu i upravnu radnju od strane suda – PRAVNO NEDOPUSTIVO već najstrože KAŽNJIVO) za pravne i upravne poslove što za posljedicu izaziva permanentno , stalno , kontinuirano činjenje kaznenih djela u službenim prostorijama suda:
„KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE ,
KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang
kaznenog djela krivotvorine novca ,
NEOSNOVANO STJECANJE MATERIJALNE DOBITI-NOVCA BEZ
PRAVNE OSNOVE ,
ZLOUPORABA POLOŽAJA I OVLASTI“
Katastarski operat je javna isprava DRUGOG PRAVNOG REDA
KATASTAR u ingerenciji DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE
REPUBLIKE HRVATSKE
Katastar je upisnik nekretnina neke države. On sadrži podatke o položaju, obliku i površini katastarskih čestica, te zgrada, odnosno drugih građevina, koje su predmet evidentiranja sukladno posebnim propisima. Osim položaja, oblika i površine, katastarska evidencija najčešće sadrži i podatke :
- Indikacijske podatke posjednika ime , prezime , OIB i adresu posjednika
- Broj katastarske čestice i broj posjedovnog lista
- način uporabe zemljišta na katastarskoj čestici i njezinim dijelovima i
- podatke o posebnim pravnim režimima koji su na katastarskoj čestici uspostavljeni.
Katastarski podatci vode su digitalnom i analognom obliku . Podatci izmjere – terenski podatci : skica izmjere , zapisnik izmjere , računski podatci i izračun površina , su osnova za izradu katastarskih planova i posjedovnih listova. Zbirka terenskih isprava je osnova za vračanje podataka iz katastarskog operata u fizički prostor . Uspostava međnih linija po osnovi registrirani prostornih podataka za vrijeme izmjere.
Katastarska čestica je najmanja prostorna jedinica definirana po obliku, površini kulturi i klasi . Lomne točke međnih linija definirane su u 2D – prostoru po koordinatama (y ; x) odnosno (E ; N).
Osnovna zakonska osnova katastra je Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16, 9/17) kao i drugi brojni pravilnici koji uređuju geodetske radove. Za VALJANOST i ZAKONITOST javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina :
PRVOG PRAVNOG REDA
- ZEMLJIŠNA KNJIGA
- Zbirka položenih ugovora
DRUGOG PRAVNOG REDA
- KATASTARSKI PLAN
- POSJEDOVNI LIST
- Zbirka pomoćnih računanja
TREĆI PRAVNI RED
- Generalni Urbanistički Plan (GUP)
- Provedbeni Urbanistički Plan (PUP)
- Lokacijska dozvola
- Građevinska dozvola
- Uporabna dozvola
jamči REPUBLIKA HRVATSKA , shodno navedenom kazneno i materijalno odgovara za NIŠTAVNOST istih javnih isprava.
N A P O M E N A :
Javne isprave iz domene prostornog registra nekretnina „TREĆEG PRAVNOG REDA“ su izvedenice „PRVOG PRAVNOG REDA“ i „DRUGOG PRAVNOG REDA“ TRAJNA PROCESNA SMETNJA.
Kako REPUBLIKA HRVATSKA raspolaže na 80% teritorija REPUBLIKE HRVATSKE javnim prostornim registrom nekretnina izrađenim po osnovi grafičke geodetske izmjere a stavljeni VAN SNAGE UPORABE sa danom 17. 11. 1924. godine. Nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. u kojem se propisuje uvođenje Gauss-Krügerove projekcije kao službene projekcije. Projekcija je zadana s tri koordinatna sustava, srednji meridijani 15°, 18° i 21°, upotrebljava se Besselov elipsoid, reenwichki početni meridijan, a ravninske se koordinate zapisuju po prijedlogu Baumgartena, odnosno apscise se mjere od ekvatora, a ordinatama se dodaje konstanta 500 000.
Nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. godine zasniva se na odluci komisije sastavljene od predstavnika VOJNO GEOGRAFSKOG INSTITUTA I GENERALNE DIREKCIJE KATASTRA , koja je donijela 21. 03. 1924. godine odluku da se usvaja konformna Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona. Predviđa se da zone budu 3° geografske dužine sa srednjim meridijanima od 15° ; 18° ; 21° geografske dužine istočno od Greenwicha , a svaka zona čini poseban koordinatni sustav. PROSTORNI JAVN REGISTRI NEKRETNINA IZRAĐENI U „GRAFIČKOJ GEODETSKOJ IZMJERI“ „UREDBOM“ Ministra financija Države Srba , Hrvata i Slovenaca stavljeni su od dana 17. 11. 1924.godine VAN SNAGE UPORABE – (datum „ZASTARE“ javnih isprava izrađenih po osnovi „GRAFIČKE GEODETSKE IZMJERE“ u hvatnoj mjeri i u prikaznom mjerilu originala katastarskog plana 1:2880 ; 1:2904 ; 1:1440 ili 1:720 ; 1:2500 ; 1:1250 ; 1:625) REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima. Geodetska izmjera prikazana u „Gauss-Krügerovoj projekciji meridijanskih zona“ bila je na snazi od 17. 11. 1924. godine pa do 01. 01. 2010. godine.
Prema „UREDBI-UKAZU“ donesenoj od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04- 01/01 ; Urbroj: 5030115-04- 1 dana 04.08.2004. godine s punom pravnom snagom s punim pravnim učinkom , s punom pravnom posljedicom od dana 01.01.2010. godine na javni prostorni registar nekretnina izrađeni na 20% teritorija REPUBLIKE HRVATSKE u kartografskom prikazu „Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona“ stavljene je VAN SNAGE UPORABE u status ZASTARE – NIŠTAVNOST – NEUPOTREBLJIVOSTI za bilo koju uporabu ili odlučivanje u pravnom ili upravnom poslu.
REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima. Od dana 01. 01. 2010. godine svi od reda prostorni registri nekretnina PRVOG PRAVNOG REDA , DRUGOG PRAVNOG REDA i TREĆEG PRAVNOG REDA moraju biti izrađeni u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM kartografskoj projekciji. Navedene činjenice definiraju da su svi javni prostorni registri nekretnina na teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE , NIŠTAVNI , odnosno u ZASTARI – VAN SNAGE UPORABE za bilo koji pravni ili upravni posao.
BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije
