Je li 100 milijuna Eura namijenjenih istraživanju i razvoju potrošeno nenamjenski?…

Je li 100 milijuna Eura namijenjenih istraživanju i razvoju potrošeno nenamjenski?

Tko krade sredstva namijenjena istraživanju i razvoju?

Kako su hrvatski birokrati prevarili Europsku komisiju?

Ljiljana Sović Brkičić je farmaceut, inovator i istraživač. Skupa s dr. Zdravkom Dokuzovićem razvila je novu, patentno zaštićenu tehnologiju koja omogućava kontrolirano i za mjesto specifično otpuštanje lijeka iz formulacije čime se postiže kontrolirana koncentracija lijeka u krvi a što je jako bitno za liječenje. Za svoju tehnologiju imaju ishođene svjetske patente. Također imaju certifikat „Pečat izvrsnosti“ kojim je Europska komisija projekt ocijenila visoko kvalitetnim te dala preporuku da se projekt financira europskim sredstvima. Međutim, unatoč ishođenim svjetskim patentima i Pečatu izvrsnosti te preporuci Europske komisije, hrvatski birokrati su ocijenili da je financiranje ovog projekta rizično te projekt nije dobio potporu iz europskih sredstava kojima se potiče istraživanje i razvoj.
Zašto se potiče istraživanje i razvoj?
Europska komisija želi potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta i zato potiče istraživanje i razvoj, jer samo razvojem novih inovativnih, patentno zaštićenih tehnologija, proizvoda i usluga može se postići napredak i ostvariti gospodarski rast.
Inovacije donose novac i zato se potiče istraživanje i razvoj a rezultat čega su inovacije. Međutim, novac ne donosi inovacije, i samo ispravno usmjeren novac / potpora može donijeti očekivani rezultat, odnosno gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.
Nadalje, razlikuju se obične (inkrementalne) inovacije koje donose neznatno unapređena proizvoda ili radnog procesa ili neznatne uštede sredstava ili energije te su korisne za institucije / organizacije u kojima su osmišljene, ali nemaju učinak na društvo / zajednicu, te postoje radikalne inovacije koje za posljedicu imaju radikalne promjerne, gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Radikalnih inovacija nema puno, te ih je potrebno prepoznati i dati im maksimalnu moguću potporu kako bi se realizirale.
Nažalost, 100 milijuna Eura namijenjenih poticanju istraživanja i razvoja U Hrvatskoj je raspodijeljeno nenamjenski tako da neće ostvariti nikakav pozitivni pomak, neće rezultirati razvojem novih, inovativnih patentno zaštićenih tehnologija, proizvoda i usluga, te neće generirati gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.
Tko krade sredstva namijenjena istraživanju i razvoju?
Skupina kriminalaca, niže rangiranih birokrata već godinama krade sredstva namijenjena istraživanju i razvoju. Radi se o kapilarnoj korupciji. Navedeni birokrati političare i dužnosnike nazivaju listopadno lišće, jer dolaze i prolaze, odnosno svako malo se mijenjaju a oni su uvijek tu i funkcioniraju bez obzira tko je na vlasti, lijevi ili desni, a dužnosnici im samo trebaju da se potpišu na rješenja o raspodjeljivanju sredstava, odnosno da daju legitimitet njihovim radu.
Navedeni način rada funkcionira godinama, a birokrati svoj posao rade vrlo vješto jer su razvili strategiju i organizirali sustav. Sustav je razvijen u BICRU, kasnije u HAMAG-BICRU jer su oni raspodjeljivali sredstva namijenjena istraživanju i razvoju tijekom proteklih 20 godina kroz programe PoC, IRCRO i RAZUM, a potpore su raspodjeljivane iz kredita Svjetske banke, jer je država podizala kredite kako bi se podupiralo istraživanje i razvoj. Tako je kroz program RAZUM raspodijeljeno 250.000.000 kn potpora u obliku uvjetnog kredita, a što znači da su dobitnici nakon realizacije projekta i komercijalizacije svojih inovativnih proizvoda trebali vratiti dobivene kredite, a ako se projekt ne bi komercijalizirao navedene kredite nisu bili dužni vraćati. Na taj način financirano je 70 projekata (u 3 kruga natječaja), i u procesu evaluacije svi su dobili „krasne ocjene“, ali ubrzo nakon toga svi su proglašeni neuspješnima, tako da niti jedan od navedenih projekata nije uspješno dovršen, te niti jedan od prijavitelja / dobitnika nije vratio svoj kredit, nego navedene kredite vraća država, odnosno građani. Jedan od dobitnika kredita iz programa RAZUM, nije vratio kredit od 11.000.000 kn, a 2016. godine je dobio i državna jamstva od HAMAG-BICRA za kredit poslovne banke (4.000.000 kn), da bi odmah po realizaciji navedenog kredita otišao u stečaj, tako da će i taj kredit vratiti građani.
Uglavnom, razvijen je sustav profesionalnih dobitnika, jer uvijek jedni te isti dobitnici dobivaju potpore, državna jamstva i kredite za svoje nepostojeće projekte.
Raspodjeljivanje EU sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju je trebao biti posao života navedenih niže rangiranih birokrata, međutim, razotkriveni su. Ustvari radi se o mreži nekih prijavitelja, konzultanata, birokrata i evaluatora.
Kako to rade?
Iako se EU sredstva namijenjena istraživanju i razvoju raspodjeljuju u ministarstvu nadležnom za gospodarstvo kostur sustava čine sadašnji i bivši zaposlenici HAMAG-BICRA od kojih neki i dalje rade u HAMAG-BICRU pa u procesu raspodjeljivanja sredstava sudjeluju kao predstavnici navedene institucije, neki su sada zaposlenici ministarstva nadležnog za gospodarstvo, a neki su konzultanti i svi oni su jako umreženi međusobno, te s evaluatorima projekata.
Početak svega je bilo pisanje pravilnika koji će biti dovoljno rastezljivi da omogućavaju birokratima da bilo kome dodijele potporu. Uglavnom, pravilnici su napisani tako da svatko može ili ne može dobiti potporu, sve prema osobnoj prosudbi birokrata i evaluatora.
Ukoliko netko izjavi da će se baviti istraživanjem i razvojem, da će razviti proizvod za globalno tržište, te da će predati 2 patentne prijave, te ukoliko je dio dobitnog tima (mreže) idealan je kandidat za dobivanje potpore, jer se uopće ne gledaju prethodni i sadašnji rezultati prijavitelja, niti projekt koji se prijavljuje, jer se radi o priči i boduje se priča a ne rezultat.
Nadalje, da bi se otklonila sumnja da birokrati namještaju rezultate natječaja, te da se ukloni svaka odgovornost birokrata, zamišljeno je da birokrati samo administriraju, a da projekt ocjenjuju „vanjski tajni evaluatori“, tako da prijavitelj ne zna tko mu je ocjenjivao projekt, niti koje su kompetencije evaluatora, a u stvarnosti znači da 100 milijuna Eura raspodjeljuju honorarni vanjski suradnici, a državni službenici su njihovi administratori.
Međutim, birokrati nisu samo administrirali nego su itekako aktivno sudjelovali u namještanju rezultata natječaja jer su zvali evaluatore da nekim prijaviteljima snize bodove kako ne bi dobili potporu za svoje projekte, a tražili su da nekim drugim prijaviteljima povise bodove kako bi ostvarili potporu na koju nisu imali pravo.
Nadalje, organiziranost sustava je razvidna iz činjenice da između ministarstva nadležnog za gospodarstvo i evaluatora postoji posrednik, valjda kako bi se još nekom platila nepotrebna usluga, te kako bi navedeni umreženi konzultanti preko navedenih posrednika lakše birali kojim evaluatorima da se dodijele projekti koje oni žele progurati.

Što je to TRL?
TRL (Technology Readiness Level) je skala koju je koristila NASA kako bi ocijenila stupanj razvoja nekog projekta te procijenila rizike i opravdanost daljnjeg ulaganja u neki projekt. Europska komisija je preuzela navedeni način ocjene statusa projekta vezano uz provedbu projekata koje ona financira, uz neznatne izmjene i prilagodbe specifične za financiranje EU projekata (npr. umjesto riječi svemir napisali riječ industrija i sl.).
Navedena skala se sastoji od 9 stupnjeva (levela). TRL 1 se odnosi na temeljna istraživanja, TRL 2 – TRL 4 je eksperimentalni razvoj a koji uključuje postavljanje hipoteze, provjeru inovativnog koncepta te eksperimentalni razvoj tehnologije u laboratorijskom okruženju, TRL 5 – TRL 8 je industrijski razvoj odnosno razvoj proizvoda u relevantnom okruženju (industrija) i TRL 9 je komercijalizacija proizvoda.
U svakodnevnoj upotrebi je i neka druga terminologija tako da se eksperimentalni razvoj može povezati s terminom razvojna istraživanja, a industrijski razvoj s terminom primijenjena istraživanja. Stoga se u svakom natječaju definira koja se terminologija koristi, te što se financira.
Nadalje, svaka normalna i odgovorna država financira temeljna istraživanja (TRL 1) koja se provode u znanstvenim institucijama iako se po definiciji navedena istraživanja ne mogu komercijalizirati.
Kroz eksperimentalni razvoj (TRL 2 – TRL 4) se postavlja hipoteza, testira koncept i provode studije provedivosti, te se provode eksperimenti u laboratorijskim uvjetima koji bi trebali potvrditi da li je neka ideja izvediva ili ne, a uz navedena istraživanja se veže veći rizik, a koji se smanjuje što je projekt na višem stupnju razvoja. Industrijska istraživanja se provode u industriji odnosno drugom relevantnom okruženju (TRL 5 – TRL 8).
Što financira Europska komisija?
Kroz program Obzor 2020 (HORIZON 2020), odnosno kroz razne natječaje koji su dio navedenog programa, Europska komisija financira projekte koji se nalaze na TRL 5-8, jer želi poduprijeti razvoj i komercijalizacija novih inovativnih, patentno zaštićenih tehnologija, proizvoda i usluga, a što će potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Znači potiče se industrijski razvoj i komercijalizacije novih, inovativnih, patentno zaštićenih tehnologije, proizvoda i usluga.
Kroz programe Europskog fonda za regionalni razvoj (ESIF programi), u koji spada program IRI koji se provodi u Hrvatskoj, kao dio projekata mogu biti zastupljena temeljna istraživanja, provjera inovativnog koncepta i eksperimentalni razvoj i industrijska istraživanja, a potpore se trebaju raspodjeljivati sukladno preporuci Europske komisije.
Nadalje, predviđena je mogućnost da netko tko je ostvario pravo na potporu u programu HORIZON 2020 može istu realizirati u ESIF programima.
Kako su se raspodjeljivala sredstva namijenjena istraživanju i razvoju?
Europska komisija je u svojim preporukama jasno navele što financira, a financira inovativne projekte koji će rezultirati razvojem inovativnih patentno zaštićenih tehnologija, proizvoda i usluga, odnosno financira inovativne projekte koji se ne bi mogli financirati bez potpore programa, te je jasno navela što se podupire kojim intenzitetom potpore.
Prije nego što se raspiše natječaj potrebno je napraviti pravila raspodjeljivanja sredstava a Europska komisija treba dati suglasnost na pravilnike donesene na lokalnoj razini.
I Europska komisija je dala suglasnost na pravilnike koje su joj predočili hrvatski birokrati. U navedenim pravilnicima je jasno navedeno što se financira i s kojim intenzitetom potpore (npr. temeljna istraživanja 100 %, industrijska istraživanja 50%, eksperimentalni razvoj 25%…) sve prema preporukama Europske komisije.
Što su napravili hrvatski birokrati?
Pored javno objavljenih pravila provedbe natječaja (Upute za prijavitelje) na koje je Europska komisija dala suglasnost, hrvatski birokrati su donijeli interna pravila provedbe natječaja, koja su u suprotnosti s pravilima na koje je Europska komisija dala suglasnost.
Hrvatski birokrati su rekli da se industrijska istraživanja provode u laboratorijima, a laboratorijska istraživanja (eksperimentalni razvoj) u industriji, a sve samo da bi EU potpore namijenjene istraživanju i razvoju raspodjeljivali po osobnom nahođenju, odnosno kako bi nepostojećim projektima dodjeljivali subvencije s intenzitetom potpore od 80 ili 100%.
Navedena interna pravila sastoje se samo od 2 rečenice a kojima se navodi se će se raspodjeljivanje EU sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju u Hrvatskoj provoditi suprotno propisima Europske komisije.
Prva rečenica je napisana na stranici 176. dokumenta Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine i akcijski plan za provedbu pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. do 2017. godine a koja glasi: „Što je projekt IRI bliži tržištu (npr. eksperimentalni razvoj tehnološke razine spremnosti TRL 8) tražit će se veći udio privatnih ulaganja u istraživanje“.
Druga rečenica navedena je u „Pitanjima i odgovorima“ vezano uz provedbu natječaja IRI (odgovor 322.) a koja glasi: „Industrijsko istraživanje se odnosi na TRL 2 – TRL 4, a eksperimentalni razvoj na TRL 5 – TRL 8“.
Navedene rečenice su netočne, jer prikazuju da se industrijski razvoj provodi nakon temeljnih istraživanja, a tek nakon toga da se provodi eksperimentalni razvoj. Nadalje, navedenim rečenicama je opisan način rada birokrata, te je jasno prikazano da se radi o namjeri, planiranju i udruživanju u nenamjenskom raspodjeljivanju EU sredstava. Jer je jasno navedeno da sredstva neće biti raspodjeljivana prema preporukama Europske komisije, nego prema internima pravilima raspodjeljivanja i to na način da se sva sredstva i najveći intenzitet potpore usmjere na projekte s najnižim TRL, odnosno na nepostojeće projekte, a što neće rezultirati gospodarskim rastom i otvaranjem novih radnih mjesta.
Hrvatski birokrati su opstruirali pravila Europske komisije, gospodarski rast i otvaranje novih radih mjesta jer su sredstva namijenjena istraživanju i razvoju raspodjeljivali suprotno pravilima Europske komisije, dijeleći sredstva (milijunske potpore) nepostojećim projektima.
Hrvatski birokrati su milijunske potpore dodijelili projektima koji nemaju postavljenu hipotezu, nemaju provjeren inovativni koncept, nemaju provedenu studiju izvedivosti, ne nemaju niti dana eksperimentalnog razvoja. Osnovni kriterij raspodjeljivanja je bio da jedan korumpirani birokrat za neki projekt kaže “krasan projekt”.
Radikalnih inovacija je malo, a i onih nekoliko koliko ih ima su pokopali korumpirani hrvatski birokrati, kako bi EU sredstva mogli raspodjeljivati nenamjenski, na svoj nakaradni, kriminalni način.
Cijeli sustav raspodjeljivanja EU sredstava u Hrvatskoj je napravljen kao jedna velika prijevara s ciljem nenamjenskog raspodjeljivanja EU sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju, a korumpirani birokrati su sustav potpora prilagodili svojim kriminalnim potrebama.
Tko je nagrađen?
Na taj način su potpore dodijelili prijaviteljima koji nemaju nikakve projekte, koji nemaju nikakav prethodni niti sadašnji rezultat, ali koji su izjavili da će se baviti istraživanjem i razvojem (iako se nikada prije toga nisu bavili). Na taj način su nekakve ideje bez provjere inovativnog koncepta, bez provedene studije izvedivosti i bez provedenog ijednog dana eksperimentalnog razvoja proglašene vrhunskim inovativnim projektima, te je prikazano da prijavitelji provode industrijska istraživanja kako bi im birokrati dodijelili potpore koja im ne pripadaju.
Naime, ako netko nije jasno definirao ideju, nije postavio hipotezu odnosno nije jasno naveo što bi trebao biti njegov rezultat, te nije točno naveo što i kako će istraživati, niti je testirao inovativni koncept i proveo studiju izvedivosti, te nije napravio niti jedan jedni eksperiment u vezi onoga što je opisao u projektu, kako mu se može dodijeliti 20 milijuna kuna potpore, samo zato što je rekao da će kupiti stroj, da će nešto istraživati i da će jednog dana predati dvije patentne prijava, međutim, korumpirani birokrati su ocijenili da se radi o krasnom projektu.
Tako su istraživanjem i razvojem proglasili uvođenje novog proizvoda, proširenje palete proizvoda, ili kada netko počne raditi nešto što prije nije radio (npr. kada slastičar koji peče kolače počne peći ćevape).
Znači projektima koji su na razini ideje (TRL 2), za koju nije točno definirana hipoteza, te nije provjeren inovativni koncept (znači ne zna se uopće da li je navedena ideja izvediva niti u laboratorijskim niti u realnim uvjetima), za koje nije provedena studija izvedivosti, pridružen je nepripadajući stupanj razvoja (npr. TRL 5) kako bi prijavitelji ostvarili nepripadajuće im subvencije s intenzitetom potpore od 80% (odnosno 100% ukoliko bi nešto proglasili temeljnim istraživanjem, a što ustvari nije temeljno istraživanje).
Naime, Europska komisija je sasvim jasno definirala načina raspodjeljivanja sredstava u programu HORIZON 2020, odnosno način podupiranja projekata, pa tako u programu SME Instrument daje potporu za provjeru inovativnog koncepta (kada je projekt na TRL 2, pa kroz TRL 3 provjerava da li je ideja uopće izvediva) u iznosu od 50.000 EUR-a, dok su naši birokrati projektima koji su na TRL 2, odnosno nekim nepostojećim projektima koji nisu jasno niti postavili hipotezu, dijelili milijune kuna potpora jer su prijavitelji izjavili da će nešto istraživati, i da će jednog dana predati patentnu prijavu.
100 milijuna Eura ja potrošeno nenamjenski, suprotno odredbama pravilnika na koji je Europska komisija dala suglasnost, a većina financiranih projekata umjesto dodijeljenih im milijunskih potpora mogla je samo dobiti potporu od 50.000 Eura za testiranje inovativnog koncepta, a neki čak niti to.
Što je financirano?
Proširenje palete proizvoda (uvođenje novog proizvoda), je proglašeno vrhunskim inovativnim razvojnim projektom, a vrhunac bizarnosti se očituje u izjavi prijavitelja da će predati 2 patentne prijave. Znači, ne postoji inovativni projekt, ne postoji ništa inovativno u cijeloj priči, pa nije jasno temeljem čega bi se mogla predati patentna prijava i što bi se to trebalo ili moglo patentno zaštititi, ali se boduju izjavne rečenice prijavitelja da će nešto istraživati i da će jednog dana predati 2 patentne prijave jer to donosi 6 bodova, dok bi im izjavna rečenica da će predati 1 patentnu prijavu donijela samo 1 bod (a i bodovanje su osmislili ti isti birokrati).
Na taj način proglasili su vrhunskim inovacijama te su dali više milijunske potpore neinovativnim projektima kao što su proizvodnja keksa / vafla, soka, novih vrata i novih prozora, proizvodnja inovativnih masivnih vrata, ili postavljanje „nove metode učenja“. A samo hrvatskim birokratima je valjda jasno što je to inovativno u proizvodnji vafla i soka ili kakvu vrhunsku inovaciju kriju nova vrata.
Nadalje, sredstva namijenjena istraživanju i razvoju dijeljena su kao potpora / ulaganje u proizvodne tehnologije (kupnja nove radne linije), prostor i opremu, a za što su prijavitelji trebali podnijeti prijavu u nekom drugom natječaju. Tako su i kupnju nove radne linije (koja čak nije niti proizvodna nego radna) proglasili vrhunskom inovacijom, iako prijavitelj valjda planira samo istraživati upute za rad stroja.
Međutim, potporu nije mogao dobiti projekt na kojem se radi 10 godina, projekt u koji je već uloženo 10 M kuna vlastitih sredstava, projekt za koji je postavljena hipoteza, testiran inovativni koncept, provedena studija izvedivosti, provedena laboratorijska istraživanja, predane patentne prijave, projekt koji ima ishođene svjetske patente, te projekt koji ima certifikat Pečat izvrsnosti dobiven od Europske komisije, kao i preporuku za financiranje projekta uz obrazloženje da projekt ne zadovoljava uvjete natječaja.
O projektu…
Projekt Pharmaceutical composition kroz koji je razvijena nova formulacija lijeka s kontroliranim i za mjesto specifičnim otpuštanjem lijeka je jedini projekt u Hrvatskoj koji ima ishođene svjetske patente i koji ima certifikat Pečat izvrsnosti kojim Europska komisija preporuča financiranje navedenog projekta iz EU sredstva, a što znači da projekt zadovoljava sve uvjete koje je propisala Europska komisija, međutim hrvatski birokrati su navedeni projekt proglasili rizičnim te su naveli da ne zadovoljava uvjete natječaja.
Ljiljana Sović Brkičić je više puta upozoravala provoditelje na nepravilnosti u provedbi natječaja, ali ništa nije učinjeno u vezi navedenoga, jer su navedeni niže rangirani birokrati uporno prezentirali da navedeni projekt ne zadovoljava uvjete natječaja. Međutim, navedeni birokrati nigdje nisu naveli da oni natječaj provode suprotno preporukama Europske komisije, te da uvjete mogu zadovoljiti samo projekti / prijavitelji koji uživaju osobne simpatije birokrata, odnosno oni koji su umreženi.
Nakon što je LJSB pronašla dokaze o namještanju rezultata natječaja (nakon uvida u evaluacijske liste) i nakon što je objavljen članak na net.hr, Vlada RH je naložila nadležnom ministarstvu da riješi probleme vezani uz financiranje projekata kojima se potiče istraživanje i razvoj. Nadalje, LJSB je pozvana u ministarstvo nadležno za gospodarstvo te joj je rečeno da je država osigurala sredstva za financiranje projekata koji imaju Pečat izvrsnosti (a ima takvih 6 projekata u državi), da bi opet navedeni niže rangirani birokrati napravili prijedlog pravilnika baziran na nakaradnim pravilima provedbe natječaja koji su oni sami osmislili i provodili kroz program IRI, tako je je natječaj bio neprovediv, jer su ponudili prijavitelju / projektu intenzitet potpore od 25%. Kroz e-Savjetovanje ukazano je na nepravilnosti i nelogičnosti da bi se navedeno ministarstvo odustalo od raspisivanja natječaja za nositelje Pečata izvrsnosti, a u obrazloženju stoji: „Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je razmatralo mogućnosti provedbe Programa potpora za poduzetnike s Pečatom izvrsnosti Europske komisije, a koji su nositelji potvrde „Pečat izvrsnosti“ izdane od Europske komisije u okviru programa Obzor 2020. Nakon razmatranja mogućih opcija, Ministarstvo je zaključilo da odustaje od navedenog programa te će se predviđena sredstva za ovaj program usmjeriti u program kojim će se poticati inovacije u suradnji s HAMAG BICRO-om.“
Tako se će osim nenamjenski raspodijeljenih EU sredstava i sredstva koja je osigurala država za potpore nositeljima Pečata izvrsnosti biti preusmjerena u HAMAG-BICRO, na mjesto od kojega je cijela prijevara i krenula, da ih navedeni niže rangirani birokrati raspodjele na „svoj način“.

Zaključno…
Kroz natječaj IRI je u Hrvatskoj podijeljeno 100 milijuna Eura za poticanje istraživanja i razvoj, te je financirano 87 projekata. Protekom vremena će se vidjeti sudbina svakog financiranog projekta, ali sam način raspodjeljivanja sredstva jasno ukazuje koji će biti konačni rezultat.
Potporu su dobili nepostojeći projekti, odnosno projekti koji uopće nisu inovativni, te projekti koji su svjetlosnim godinama udaljeni od razvoja inovativnog proizvoda i komercijalizacije istoga, po procedurama suprotnim od onih koje je propisala Europska komisija, pa se postavlja pitanje što rade nadležne institucije, te tko se potpisao na rješenja o financiranju navedenih projekta?
Nadalje, LJSB je slučaj nenamjenskog raspodjeljivanja EU sredstava prijavila USKOK-u i slučaj je riješen iznenađujuće brzo, bez provedene istrage, a u odgovoru se navodi da je raspodjeljivanje europskih sredstava provođeno zakonito, da nema krađe, kriminala, udruživanja, te mita i korupcije niti nekog drugog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, a ako prijaviteljica smatra da je oštećena da može pokrenuti privatnu tužbu.
Stoga ostaje za čekati što će u vezi navedenog nenamjenskog raspodjeljivanja EU sredstava reći Europska komisija, je će Ljiljana Sović Brkičić navedeni slučaj nenamjenskog raspodjeljivanja EU sredstava prijaviti OLAF-u, ARPI i AFCOS-u, a za pretpostaviti da je nije interes Europske komisiji da dopusti nenamjensko raspodjeljivanje EU sredstava kako u već provedenim tako i u budućim natječajima.

Linkovi:
TRL: HORIZON 2020
https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2014_2015/annexes/h2020-wp1415-annex-g-trl_en.pdf

IRI natječaj:

Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja

Pitanja i odgovori – IRI: Vidjeti pitanje / odgovor 322.
http://arhiva.strukturnifondovi.hr/AplikacijaRepository/Natjecaji/Dokumenti/1158/Pitanja%20i%20odgovori%20IRI%20KK.01.2.1.01.%20-%2023.10.2017.pdf

Popis dobitnih projekata:
https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/natjecaji/povecanje-razvoja-novih-proizvoda-i-usluga-koji-proizlaze-iz-aktivnosti-istrazivanja-i-razvoja-2418/INFORMACIJE-O-DODIJELJENIM-BESPOVRATNIM-SREDSTVIMA-IRI-21.2.2019.docx.pdf
Link MINGO:
https://www.mingo.hr/page/objavljena-brosura-150-uspjesnih-poduzetnickih-projekata
Brošura:
https://www.mingo.hr/public/documents/MGPO_Brosura_150_projekata.pdf

Europski fond za regionalni razvoj:
http://europski-fondovi.eu/program/europski-fond-za-regionalni-razvoj

Neki dokument – pogrešno protumačen…stranica 176…
https://www.eu-projekti.info/eu/wp-content/uploads/2018/05/Strategija_pametne_specijalizacije_RH_2016_2020.pdf

e-Savjetovanje – Pečat izvrsnosti
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=9198
“džiber“
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:02014R0651-20170710

Ljiljana Sović Brkičić