A započeo je Plenković , slučaj Sahua , sazvao je presicu na kojoj…

Zapravo od toga što se ne slažu predsjednik i premijer, najviše imaju koristi građani. Da nije tako,sve ove afere bile bi spremljene negdje duboko u nekakvoj ladici skupljale prašinu
A započeo je Plenković, slučaj Sahua, sazvao je presicu na kojoj je izvijestio o istrazi koja se provodi u DORH-u.
Taj dan počeo je kopati rupu u koju će početi tonuti njegovi bliski suradnici.
Što očekivati od Vlade koja je burno reagirala na istragu protiv Sauche a onda je opstala zahvaljujući njegovoj ruci u Saboru.
To je vjerojatno i bio motiv da svi lupeži u Hrvatskoj počnu otvoreno i bez imalo srama i još manje straha prenositi torbe pune novaca.
Da bi se kupilo 7 stanova napravilo ladanje u Zagorju kupila impozantna grobnica na još impozantnijem mjestu, trebalo je prenijeti puno torbi, a šaroliko društvo u “Klubu” bilo je savršeni alibi.
Poslije Milanovićevog priznanja, da su ga namamili viškom hrane, ipak je malo lakše.
Sad znamo da Jakov u torbi nije imao novce, već si je spakirao nešto i za pregristi doma.
Sad zamislite sramote za državu, da je u tom trenutku počelo hapšenje, da je interventna policija pod punom spremom Jakovu otela torbu, a unutra glava od odojka s jabukom u ustima ili reš pečena janjeća lopatica.
Istraga bi bila smjesta obustavljena, nitko više ne bi ni pomislio otvoriti niti jednu torbu, one prave s novcima, kolale bi slobodno, putovale, mijenjale vlasnike.
I zato ima pravo Ćaćić kad veli da je Kovačević inteligentan čovjek, on je u srednju školu išao u ŠUP, konobarski smjer, u najranijoj mladosti je naučio da nema tko neće odoljeti, kad fino i još zabadava počastiš.
I sad bi Plenković da mu se Milanović ispriča za nešto što je sam započeo, dao je puni legalitet svim sumnjivcima onaj čas, kad mu je Sahua digao ruku za ostanak ministra Marića.
Ne može reći da nije vidio Josipu i da nije znao koliko košta njezina dnevna obleka, čak da se ne razumije u skupe dizajnerske krpe, mogao je namirisati njezin skupocijeni parfem.
Ako se imalo razumije u izradu parfema, ako mu već nije žao ljudi koji gladuju, trebalo mu je biti žao pčela.
Tisuće i tisuće pčela ostane bez svoje paše, kad se pobere cvijeće od kojeg se rade parfemi.
Ministar Marić ubrzano radi na reformi ovih dana kako bi povećao novčani konto svih tih koji već imaju previše.
Upravo direktori, koji imaju najveće gubitke u svojim firmama imaju i najveće plaće, a o mogućim otpremninama znat ćemo tek kad oni dospiju na stranice” Crne kronike”.
Građani Hrvatske poslije ovih otkrića imaju pravo zahtijevati, da se ta reforma obustavi, da počnemo rezati od glave jer svakoj ribi, da bi ostala živa treba i rep. Ne može plivati bez repa, bez obzira koliko debelu glavu ima.
Ovih proteklih 30 godina uzgajamo ribe s debelim glavama a repovi su potpuno zakržljali, tek poneki trzaj, pokazuje da su na izmaku snage.
Poticaj za veću potrošnju doći će od onih koji do sada nisu imali što trošiti, umirovljenici će navaliti na dućane, pokupovat će sve meso druge klase koje se ionako baci, njih nitko ne zove u” Klub” na višak hrane, radnici na minimalcu također, nestat će sav špek iz naših mesnica, a iz stanova radnika će mirisati čvarci, koji su sada nedostupni svakom radniku koji ima radno vrijeme od 6-14.
To će biti isprika za nas koji čekamo 30 godina, da nam napokon krene, strpljivo čekamo a nikako da krene, gledamo spektakularna hapšenja slušamo cmizdrenja uhapšenih da je u Remetincu teško živjeti, gledamo njihove prebogate odvjetnike, koji nas žele pridobiti s pričama, kako silna količina inteligencije besposleno čami neiskorišteno.
Ništa više ne dopire do umirovljenika, koji vidi da taj odvjetnik na ruci nosi sat, koji košta onoliko koliko iznosi njegova dvogodišnja mirovina.
Spašavati kriminalce danas je najunosnije zanimanje u Hrvatskoj, dobar odvjetnik zaradi više u jednoj godini nego inženjer elektrotehnike za cijeli život, a prodaju nam priču o teškom životu kriminalaca.
Sve diplome ljudi koji rade u “Poreznoj upravi” odmah  na provjeru, previše im toga promiče, previše je novaca pretočeno u skrivene vinske podrume, skrivene Klubove, previše je apartmana napravljeno od novaca koji se zaradio u industriji.
Svaki imalo viđeniji direktor ima nekoliko apartmanskih smještajnih jedinica na moru, a za radnike nema za zaštitnu opremu, plaća im ne pokriva režijske troškove.
Isprika bi bila dobrodošla kad bi se krenulo u tom smjeru,
od toga da točno znamo, tko je više pojeo, a tko više popio, tko je kartao a tko koristio eskort dame, ljudima raste samo bijes, bijes se može pretvoriti u ludilo ( rekao je Plenković),a zadnji apel Plenkoviću bi bio:
Građani, potplaćeni radnici, siromašni umirovljenici, oni koji su otišli u svijet, trbuhom za kruhom, oni isto trebaju hitno ispriku,
za sve loše učinjeno, a još i za ono što nije, a moglo se!
Dragica Trumbetaš