Problem nedostatnih naknada za korištenje prijenosne i distribucijske mreže – štetno djelovanje ministra Tomislava Čorića…

U Zagrebu je u organizaciji gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori električne energije Hrvatske (OIEH) održan Okrugli stol Mogućnosti priključenja na EE mrežu i izmjena prateće zakonodavne regulative. Na tom skupu su između ostaloga izneseni problemi vezani za priključenje budućih obnovljivih izvora električne energije (OIE) na prijenosnu/distribucijsku mrežu RH. Najavljeno je da se trenutačno rješavaju zahtjevi za priključenjem novih OIE ukupne snage od oko 5.000 MW, u najvećoj mjeri na prijenosnu mrežu. Radi se o iznimno velikoj snazi – vršno opterećenje hrvatskog elektroenergetskog sustava je iznosilo oko 3.000 MW, prije smanjenja potrošnje zbog pandemije. U mnogim stručnim radovima upozoreno je da se nepromišljeno ulazi u tako masovnu primjenu OIE, ali to su druge teme vezane uz pohlepu investitora za gradnjom obnovljivih izvora koje će plaćati građani i hrvatske tvrtke a oni će masno zarađivati (kao i do sada temeljem prvog tarifnog sustava za proizvodnju iz OIE iz 2007. godine, te drugog iz 2012.godine). Da se pojasni, premijski model je prema Uredbi koju je izglasala Vlada RH na sjednici 14. svibnja 2020. godine, opet pogodovanje kolokvijalno nazvano tajkunima.

Hrvatski operator prijenosnog sustava  (HOPS) je ukazao na problem nedostatnih kapaciteta prijenosne mreže za priključenje tako velike snage. Nužno je što žurnije krenuti sa izgradnjom nove prijenosne mreže (DV 400 kV TS KONJSKO-TS LIKA-TS MELINA) i rekonstrukcije postojeće mreže (DV 220 kV TS KONJSKO-TS KRŠ PAĐENE-TS BRINJE). Međutim, zbog nedostatnog iznosa naknade za korištenje mreže (mrežarine) HOPS ne može financirati navedene zahvate u prijenosnoj mreži bez značajnog povećanja mrežarine. Investitori sukladno zakonskoj regulativi ne plaćaju mrežarinu, ali moraju sudjelovati u financiranju pojačanja i izgradnji mreže kroz financiranje stvaranja tehničkih uvjeta u mreži.

Dvojba se u konačnici svodi na to da li će nužnu dogradnju mreže financirati investitori (koji se tome opiru) ili kroz mrežarinu krajnji kupci električne energije – što znači povećanje iznosa tarifa za korištenje mreže.  

U distribucijskoj mreži HEP Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS) su također prisutni veliki problemi sa priključenjem OIE na njihovu mrežu, koji su različiti ovisno o lokalnim prilikama.

Treba ukazati na činjenicu da oba operatora imaju velike investicijske potrebe, neovisno o priključenju OIE (revitalizacija i modernizacija dotrajalih mreža, uvođenje naprednih tehnologija temeljem smjernica EU, itd). Uvijek treba imati na umu da je osnovna zadaća operatora da osigura kvalitetnu isporuku električne energije potrošačima, sa i bez OIE.

Na žalost, nadležni ministar za energetiku Tomislav Ćorić nije bio svjestan te situacije ili ju je namjerno ignorirao. Krajem 2018. godine pod utjecajem određenih poduzetničkih lobija  Ćorić je organizirao sastanke u Ministarstvu sa ciljem da se smanje iznosi tarifa za korištenje prijenosne/distribucijske mreže. Argument lobista je bio u činjenici da su mrežarine za velike potrošače u EU (pa i u susjednoj Sloveniji) niže nego u RH. To je bilo točno, ali pri tome se nije uzelo u obzir da je mrežarina za kućanstva u državama EU u pravilu viša nego u RH pa se time kompenziraju manji prihodi od velikih poduzetnika. Dakle, nije se sagledala ukupna slika prihoda operatora  mreže, nego se željelo sniziti tarife za mrežu za jednu kategoriju potrošača. Pri tome treba napomenuti da je udjel troškova električne energije u ukupnim poslovnim troškovima za najveći dio industrijskih potrošača u RH nizak (postoje istraživanja Energetskog instituta Hrvoje Požar).

Za određivanje navedenih tarifa po Zakonu o energiji je nadležna Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Radi se o agenciji koja bi temeljem Zakona o regulaciji koji je transponiran iz EU regulative morala biti neovisna o energetskim subjektima ali i o tijelima Vlade RH, dakle i ministarstvima. Međutim, kada se radi o Ministarstvu (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike) to je samo teorija, naime zna se da je Upravno vijeće HERA-e itekako podložno političkom utjecaju i volji ministra Ćorića, što je skandal na europskoj razini.

Predsjednik HERA-e Tomislav Jureković je sudjelovao na spomenutim sastancima gdje je bespogovorno prihvatio zahtjev ministra Čorića – a to je smanjenje mrežarina za 20% za veće potrošače.  Prema informacijama dobivenim od nekih sudionika sastanaka koji su željeli ostati anonimni, Jureković nije pokušao barem dobiti vremena za malo ozbiljnije analize. Valjda je bio svjestan što bi mu se u tom slučaju desilo. Ovdje treba ukazati na činjenicu da se Ćoriću suprotstavio tadašnji predsjednik Uprave HOPS-a Gudelj. Rezultat je bila žurna Gudeljeva smjena, uz dobro poznatu prijetnju Čorića premijeru – ili on ili ja. Zašto je premijer pristao na ucjenu – to nije jasno. Po svemu sudeći imalo je važnije probleme u vidu situacije s Agrokorom.

Stručne službe HERA-e su žurno provele nalog predsjednika i mrežarine za veće potrošače su smanjene za 20%, od 1. siječnja 2019. g. Nije se niti pokušalo provesti barem djelomičnu kompenzaciju povećanjem mrežarina malim potrošačima. Očito za to nije bilo hrabrosti, a članovi Upravnog vijeća plašili su se za svoje pozicije.

Ovakvim pristupom operatori su dovedeni do ruba negativnog poslovanja što će se znati kada se objave financijska izvješća za 2019. godinu. Neovisno o tome, na održanom okruglom stolu udruženja OIEH postalo je jasno da se super ambiciozni ciljevi Strategije energetskog razvoja RH u smislu izgradnje OIE ne mogu ostvariti uz sadašnje (reducirane) mrežarine, koje ne osiguravaju adekvatnu izgradnju prijenosne/distribucijske mreže

Čorić je slično djelovao i na području transporta prirodnog plina za koji je zadužen nacionalni operator PLINACRO. Za njegovog mandata HERA je dva puta smanjila tarife za transport prirodnog plina te dovela i PLINACRO na rub gubitka. Postoje sumnje da je to učinjeno zbog potpore notornom projekt LNG na otoku Krku.

Na kraju postavlja se pitanje dokle će se Ćoriću dopustiti da čini takvu štetu u energetici? Zašto je to premijer do sada stoički trpio? Slična se usporedba odnosi i na predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića, pravnika koji polako uništava nacionalnu elektroprivredu, između ostalog što ne razumije procese u energetici i još poneke teme vezane za otkup projekata vjetroelektrana i sunčanih elektrana (najznačajniji je Korlat).

Pritisci na ”neovisnu” HERA-u su dodatni krimen. Vjerojatno takvih Ćorićevih aktivnosti ima i u drugim područjima njegovog djelokruga.

Za kraj, potrebno je napomenuti činjenicu da je supruga ministra Ćorića Dubravka Sinčić Ćorić (prijateljica Maje Pokrovac, sveprisutne medijske zvijezde glede OIE)  lobistica i profesorica marketinga na Ekonomskom fakultetu. Sagledavajući njegovo ukupno djelovanje u području zaštite okoliša i energetike ne može se oteti dojmu da su njegovi postupci i podzakonski te zakonski akti koji proizlaze  iz MZOE-a znatno izlobirani od raznih udruga, spomenutih na početku,  a kojima je svrha pogodovanje velikim uglavnom stranim investitorima. Mali hrvatski poduzetnici i građanstvo su potpuno gurnuti na marginu Ćorićeve strategije.

Pitanje je da li takav ekonomski stručnjak zaslužuje još jedan mandat u Hrvatskom Saboru?!

Na biračima je da odluče, a u međuvremenu će se OLAF ipak pozabaviti kako Hrvatska država troši europske fondove.

 

Anđelko Jeličić