Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Ruska invazija na Ukrajinu pored toga što ju je Hrvatska, članica NATO-a i Europske unije oštro osudila kao agresiju na jednu suverenu državu imala je niz pretežno pozitivnih učinaka na unutarnjepolitičkoj sceni. Jedan od najvažnijih bilo je nakon invazije prvi put priznanje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića izrečeno u prvom nastupu  u Hrvatskome saboru da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije.

Premijer Plenković kao poslušni sluga briselske politike prema tzv. Zapadnom Balkanu otkako je stupio na tu dužnost nikad dosad nije u svojim istupima spomenuo “velikosrpsku agresiju”. koja se kolokvijalno naziva Domovinski rat. Kad se već govori o toj temi treba podsjetiti da naziv Domovinski rat nije lansirao ni predsjednik Tuđman ni stožerna politička stranka HDZ, nego su nju prema vlastitom priznanju lansirali dva notorna hrvatska jugonostalgičara tada zaposlena u isto takvom tjedniku “Globusu”. To su bili Denis Kuljiš i Marko Grčić. Domovinski rat u izvornom obliku može značiti i “građanski rat” ali oni koji smatraju da je to nepravilna kvalifikacija velikosrpske agresije dodaju ispred pridjev “obrambeni”, premda je to u svojoj suštini bio Srpsko-hrvatski rat što ga je protiv države Hrvatske povela Srbija (sa Crnom Gorom). Tu kvalifikaciju je potvrdio i Međunarodni sud pravde u Haagu prilikom tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid. Ta tužba nije potvrđena kao što je potvrđena ista tužba Bosne i Hercegovine, ali je značajno da je “velikosrpska agresija” potvrđena kao međudržavni rat. Ne radi se samo o dosadašnjoj Plenkovićevoj kvalifikaciji Domovinskog rata, nego je to na zahtjev srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića  izbjegavala i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, dok je sadašnji predsjednik Zoran Milanović ostao poznat po izričitoj izjavi da se radilo o “građanskom ratu”. Sam premijer Plenković je prije nekoliko godina na međunarodnom skupu u Dubrovniku rekao da su se na ovim prostorima dogodili “neki sukobi”. Nažalost ta Plenklovićeva politička preobrazba kad je u pitanju “velikosrpska agresija” trajala je samo nekoliko dana, jer kad je nakon toga u Hrvatskom saboru izglasovana posebna deklaracija o ruskoj invaziji na Ukrajinu, opet je za njega to bio Domovinski rat a ne “velikosrpska agresija” na Hrvatsku.Andrej Plenković ostaje tako vjeran svojim gazdama u Bruxellesu koji i dalje ostaju privrženi konstrukciji tzv. Zapadnog Balkana naravno sa Srbijom koja je bez obzira na glasovanja u Općoj skupštini UN-a ostaje vjeran saveznik agresorske Rusije.

Druga značajna politička čeinjenica bilo je glasovanje u Hrvatskome saboru kojim je osuđena ruska invazija na Ukrajinu. To je bio prvi put da su zastupnici bili jedinstveni, osim jednog suzdržanog glasa, o nekom u ovom slučaju itekako važnom nacionalnom identitetskom pitanju, jer je ljevica, kakva bila da bila, glasovala o temeljnom nacionalnom interesu zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

U očekivanim reakcijama na rusku invaziju neki istaknuti komentatori sa svojim  stajalištima razotkrili su jasno i bez ostatka svoju ideološku i političku poziciju.. Tako je deklarirani Jugoslaven dopisnik “Jutarnjeg lista” iz Rima Inoslav Bešker usporedio nacionalni ukrajinski poklič “Slava Ukrajini” s HOS-ovim hrvatskim pozdravom  “Za dom spremni” naravno naglašavajući s njegovog političkog stajališta njihov negativni politički kontekst. Od Inoslava Beškera nije se moglo drugo ni očekivati da iz Rima komentira rusku invaziju na Ukrajinu, jer sam s njim politički ratovao dok smo zajedno radili u “Vjesniku”. Tada se Inoslav Bešker u Miloševićevoj tzv. “antibirokratskoj revoluciji” bio svrstao uz velikosrpskog čelnika koji je, slično kao i Rusi sada, pokrenuo četiri osvajačka rata na području propale komunističke Jugoslavije.  Mnogo više pozornosti izazvao je nastup umirovljenog admirala Davora Domazeta Loše na podcastu “Velebit”, prije svega zato što je umirovljeni admiral koji se bavi geostrategijom i okultnom oligarhijom podržao Putinovu agresiju na Ukrajinu. Njegovo je temeljno polazište da su Ukrajinci Rusi, što kaže i Putin i da je Ukrajina dio Rusije. Čak je i veliki izbjeglički egzodus doveo u pitanje. Sve je to izazvalo masu reakcija na društvenim mrežama, jer Davor Domazet Lošo ne vidi sličnosti u Putinovoj politici prema Ukrajini i invaziji na nju s velikosrpskom agresijom na Hrvatsku, iako je očigledno da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve ratne  imperijalističke politike. Admirala Domazeta na sasvim simboličan način je demantirala moćna bespilotna letjelica koja je pogodila Zagreb, srećom bez žrtava ali je očito ovako ili onako kolaterarni proizvod ruske invazije na Ukrajinu.

Vjekoslav Krsnik.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika