ZAGREB, 18. srpnja 2025. – U Zagrebu je u petak na tiskovnoj konferenciji Stranka umirovljenika obrazložila razloge zašto su Ustavnom sudu uputili Prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o mirovinskom osiguranju.
Predstavili su odvjetnicu Katju Jajaš, svoju zastupnicu pred Ustavnim sudom, te je predsjednik Stranke umirovljenika, Lazar Grujić naglasio da je za Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) 27. 06. 2025. godine u Hrvatskom Saboru 82 zastupnika glasalo ZA, a da ih je 34 bilo SUZDRŽANO.
„Nije bilo ni jednog glasa protiv“, rekao je Grujić i ponovio, da „nije bilo niti jednog saborskog zastupnika koji je glasao protiv Zakona koji suspendira umirovljenicima stečeno pravo na punu mirovinu, ako se zaposle na puno radno vrijeme“.
Ukazao je Grujić i na činjenicu da je isti taj Sabor u prosincu usvojio Deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi i citirao dio da „Hrvatski sabor osobito ističe kako je pravo na mirovinu temeljno i neotuđivo pravo umirovljenika, stečeno radom i uplatama doprinosa, te zaštićeno Ustavom Republike Hrvatske i drugim propisima“, ali da par mjeseci kasnije donosi Zakon koji je suprotan tomu.
Vesna Horvat, članica Predsjedništva stranke i glasnogovornica rekla je da uporište za provjeru ustavnosti Zakona leži u činjenici da je mirovina stečeno pravo i da se ne može suspendirati drugim ponuđenim pravom, pa ni pravom na radni odnos na puno radno vrijeme.
„Ovaj naš čin provjere ustavnosti ZOMO-a trebao bi podržati svaki građanin kojemu je stalo da živimo u uređenom i stabilnom društvu, u kojem se ne mogu donositi ad hoc odluke i onda ozakoniti, a da nisu sukladne Ustavu kao vrhovnom zakonu“, rekla je Horvat, ali i dodala da su u slučaju „da Ustavni sud ne nađe u Zakonu povrede Ustava, što je u Hrvatskoj također moguće, spremni za bitku i na Europskom sudu za ljudska prava, jer ovdje je riječ o diskriminatornom Zakonu, suprotnom Europskoj konvenciji o temeljnim ljudskim pravima i slobodama“.
Odvjetnica Katja Jajaš, zastupnica Stranke umirovljenika, uvodno je rekla da se Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju odnosi na članak 100. , jer on nije u skladu sa odredbom 16. Ustava RH. u kojem se navodi da svako ograničenje slobode i prava mora biti razmjerno naravi i potrebe u svakom pojedinom slučaju.
„Umirovljenici su svojim radom ostvarili određeno pravo – mirovinu, koje je po definiciji njihovo stečeno pravo, a sve u skladu sa postojećim zakonskim propisima do donošenja novog Zakona o MIO, te je donošenjem tog zakona odnosno članka 100. došlo do ograničenja prava umirovljenika“, rekla je Jajaš.
Nadalje, rekla je, povrijeđeno je i pravo iz članka 48. Ustava Republike RH, a kojime se „jamči pravo vlasništva“. A mirovina je stečeno pravo i kao takva predstavlja „vlasništvo umirovljenika, a koje pravo je obvezatno i ne može se ograničavati niti oduzeti, a što je učinjeno donošenjem odredbe članka 100. ZMO-a“.
U tom smislu, dodaje i članak 50. Ustava RH kojime se poduzetnička sloboda i vlasnička prava (mirovina) može iznimno ograničiti, ali samo radi zaštite interesa i sigurnosti RH, što u konkretnom slučaju nije- ne radi se zaštiti i interesa i sigurnosti RH, niti prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.
Nadalje, smatra Jajaš, Povrijeđeno je i ustavno pravo iz članka 54. i 55. Ustava koji jamče pravo na rad i slobodu rada, te da svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojanstven život.
„Navedena odredba je u suprotnosti sa pravom na rad, na temelju čega je građanin stekao mirovinu odnosno vlasništvo prema prijašnjoj zakonskoj regulativi, a da bi novom zakonskom regulativom ukoliko se isti ponovno zaposli izgubio stečeno pravo te ne bi imao u slučaju punog radnog vremena pravo na isplatu mirovine, odnosno primao bi samo pola mirovine“ rekla je odvjetnica Jajaš i ukazala na članak 42.st.6. ZMO-a,a koji stupa na snagu 01.01.2026.godine.
U daljnjem tijeku tiskovne konferencije pojasnila je i da se u konkretnom slučaju radi i o diskriminaciji,kao i da treba razjasniti je li zakonodavac uopće donio Uredbu u provedbi procjene učinaka propisa donošenjem članka 10 ZMO. Prema najboljoj praksi u članicama EU te iskustvo rada organizacijskih jedinica Evropske komisije ukazuju na to da je najprikladniji proces rada za planirani propis „ korak po korak“, a u kojem je analiza učinka jedna od važnih stavaka.
A kakav je očekivani učinak članka 100. da korisniku mirovine koji se zaposli dulje od polovice punog radnog vremena Zavod po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine?
Korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisniku kojem je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema ovom Zakonu, ako se zaposli na 3,5 sata dnevno ili dulje ili počne obavljati djelatnosti na temelju koje postoje obveza na osiguranje, Zavod po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine- smatra se da mu se u potpunosti oduzima stečeno pravo.
Nadalje, članak 42. ZMO st . 5. i 6. nije u skladu sa Ustavom RH jer po njemu radnici, službenici, namještenici i ostali, mogu steći pravo na starosnu mirovinu (iz članka 38.), bez prestanka obavljanja djelatnosti. Ali obveza je osiguranja da im se od 1. siječnja naredne godine starosna mirovina određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0,5., znači da im se uskrati pola od pune mirovine.
Shodno interesu medija na tiskovnoj su konferenciji predstavljeni i Protokol broj 1 uz Europsku Konvenciju o temeljnim ljudskim prvima, a za zaštitu uživanja vlasništva, kao i dio ustava (članak 3) u kojem se nepovredivost vlasništva smatra jednom od „najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske“.
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne jamči izričito pravo na mirovinu, ali se pravo na mirovinu štiti posredno, npr. da “Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva.”
U sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), mirovina se smatra “imovinom” ako je pravo na nju priznato domaćim zakonodavstvom. Sud se bavi slučajevima kada je mirovina nepravedno uskraćena, oduzeta ili bitno smanjena bez valjanog razloga. Predočeni su i neki presedani ESLJP.
Primjeri presuda ESLJP:
Case of Stec and Others v. United Kingdom – Sud je utvrdio da su mirovinska prava obuhvaćena pojmom “imovine”.
Case of Kopecky v. Slovakia – dodatno pojašnjava što se smatra “legitimnim očekivanjem” u kontekstu imovinskih prava.
Za kraj je Horvat iznijela brojke, da je u Hrvatskoj od ukupno 1.2 milijuna umirovljenika njih 36.106 do kraja svibnja koristilo mogućnost rada na pola radnog vremena, a zadržali su svoje pune mirovine. Lani je u istom vremenskom periodu radilo 31.028 umirovljenika, znači pet tisuća manje, te je evidentno da interes raste. To i ne čudi kada je prosječna neto mirovina za svibanj iznosila 644 eura, a troškovi života rastu.
S usvajanjem novog Zakona u HZMO predviđaju da će naredne godine pravo umirovljenika na rad u punom radnom vremenu uz pola mirovine, koristiti oko 8800 umirovljenika, a do kraja 2028. godine 53.000 umirovljenika, plus oko 6000 obrtika (65+).
Vesna Horvat
