By Ovdje nije riječ o običnoj ideološkoj borbi. Ovo je sukob između principa vladavine prava i političkog oportunizma, gdje država postaje alat, a ne okvir za pravdu.
Pravosuđe kao ogledalo političkog cinizma
Filozofi poput Hannah Arendt upozoravali su na opasnosti birokratskog aparata koji izgubivši moralnu vertikalu postaje instrument vlasti. U Rumunjskoj danas vidimo upravo to: pravosuđe više ne štiti građane nego elitu koja vlada, odnosno ljevicu koja se krinka u socijalnu i progresivnu masku.
Karl Popper je govorio o “zatvorenim društvima” gdje kritika vlasti nije dobrodošla, već opasna. Prosvjedi mladih Rumunja upravo su reakcija otvorenog društva na pokušaj zatvaranja institucija pod krinkom reformi.
Friedrich Hayek bi rekao da se ovdje radi o “pravnom inženjeringu” – promjenama pravila koja služe političkim ciljevima, a ne društvenoj sigurnosti i predvidljivosti. To nije liberalizam; to je instrumentalizacija zakona u političku korist.
Mladi i prosvjedi: instinktivni otpor autoritarizmu
Mladi Rumunji ne prosvjeduju jer su ideološki radikalni. Oni prepoznaju sustav u kojem pravda nije neutralna, već selektivna, gdje institucije služe privilegiranoj klasi, a ne građanima.
Ovaj fenomen nije izoliran samo na Rumunjsku. Slične tendencije vidimo i u Hrvatskoj i regiji:
- Zakoni i institucije koje bi trebale osigurati transparentnost i neovisnost često se mijenjaju ili selektivno primjenjuju pod političkim pritiskom.
- Pravna država ponekad služi interesima političkih elita, dok građani, a posebno mladi, osjećaju da su marginalizirani.
- Ljevica, pod krinkom socijalne politike i “progresivnih reformi”, često reproducira isti obrazac: država je alat za održavanje moći, a ne jamac pravde.
Zašto je ovo važno za mlade u Hrvatskoj
Rumunjski prosvjedi pokazuju da institucije bez kontrole građana brzo gube legitimitet. Mladi u Hrvatskoj i regiji ne smiju čekati da netko drugi riješi probleme. Ako želimo demokraciju koja funkcioniše i pravosuđe koje štiti prava, moramo biti aktivni, informirani i organizirani.
Mladi su pokretačka snaga promjene:
- pratiti političke i pravosudne procese kritički,
- reagirati kad se zakon koristi selektivno,
- sudjelovati u lokalnim inicijativama i civilnom društvu.
Ako budemo pasivni, institucije će služiti privilegiranima, a ne građanima. Ako se aktivno uključimo, možemo oblikovati transparentnu, pravednu i odgovornu državu.
Zaključak
Prosvjedi u Rumunjskoj nisu napad na demokraciju; oni su obrana otvorenog društva od onih koji zloupotrebljavaju institucije. Hrvatska i cijela regija imaju priliku naučiti iz ovoga. Ako želimo društvo u kojem pravda i odgovornost nisu samo parole, mladi se moraju pokrenuti sada – odlučno, organizirano i kritički.
