By …bez političke volje ništa bitno se za umirovljenike ne mijenja ni u 2026. godini?
Unatoč najavama i brojnim „novostima“, za većinu umirovljenika u sljedećoj godini neće doći do suštinskih promjena. Kao jedna od formalnih promjena je mogućnost rada u punom radnom vremenu uz istodobno primanje mirovine, ali uz primjenu mirovinskog faktora 0,5 što u praksi zapravo znači pola mirovine. U nizu članica EU znatan postotak umirovljenika radi i nakon odlaska u mirovinu dočim je to u Hrvatskoj jako mali postotak. U zapadnim državama umirovljenici rade iz izbora, radi aktivnog života i dodatnog standarda, dok su u Hrvatskoj na rad prisiljeni zbog gole egzistencije.
Hrvatska stvarnost je da više od 800 tisuća umirovljenika, što je dvije trećine od ukupnog broja, prima mirovinu manju od 700 eura, a oko 650 tisuća njih ispod 600 eura, što je na ili ispod granice siromaštva. Sa takvim primanjima nije moguće dostojanstveno živjeti. Najavljena povećanja poput rasta najniže mirovine za tri posto ili povećanja invalidskih mirovina za deset posto, priznavanje godine staža majkama po djetetu… je isključivo u funkciji statističkog alata Vlade kako bi se umjetno povećala prosječna mirovina. Suštinski problem, masovne niske mirovine, time se ne rješava.
Najbolji primjer koji nam pokazuje u kakvoj su poziciji umirovljenici danas vidimo iz podataka koji se odnose na posljednje tri godine odnosno od uvođenja eura. U navedenom trogodišnjem periodu plaća je rasla 26%, mirovine za 20% a blagdanska košarica za 50%. Treba li nakon navedenih podatka ikome još nešto dodatno pojašnjavati. Vlada, posebno Plenković i Piletić navedeno neće ni spomenuti jer to iz temelja ruši sve njihove samohvale.
Činjenica je da Hrvatska bilježi jednu od najvećih stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji, sa projekcijama koje se približavaju razini od oko 100 milijardi eura u 2026. godini, no unatoč tome, udio mirovina u BDP-u iznosi samo oko deset posto, dok je europski prosjek iznad 12,5 posto. „Sredstava dakle ima, ali nema političke volje“. Ako od ukupnog broja umirovljenika izuzmemo mirovine po međunarodnim ugovorima i one po posebnim propisima, ostaju nam „radničke“ mirovine, one po općim propisima, kojih je oko 850 tisuća. Upravo za tu skupinu BUZ se najviše bori, i za nju nudimo konkretna rješenja.
Podsjećam na 2015. godinu, kada je BUZ ušao u Domoljubnu koaliciju uz programski uvjet da se prosječna mirovina podigne na 60% prosječne plaće, obećanje koje nikada nije ispunjeno, što je raspadom ondašnje koalicije 2016. godine dovelo i do razlaza s HDZ-om.
Propuštena priliku za ispravljanje nepravdi prema radničkim mirovinama je prošlogodišnji rebalans proračuna, kada je postojalo oko 1,8 milijardi eura „viška“. BUZ je tada predlagao izdvajanje oko 1,5 milijardi eura za povećanje radničkih mirovina u prosjeku za 150 eura mjesečno. Time bi se ispravila višegodišnja nepravda nastala zbog usklađivanja mirovina koja nikada nisu pratila puni rast plaća. U posljednjih deset godina, mirovine su zaostale za rastom plaća više od 20 posto.
Vlada na žalost većine umirovljenika bira sugovornike koji su spremni podržati sve što Vlada predloži uz fingiranje pregovora, sve radi osobnih interesa čelnika pojedinih udruga i stranaka umirovljeničkog prefiksa. Kako se budu približavali izbori 2028.godine, umirovljenici će ponovno postati središnja tema, stoga pozivam umirovljenike da prate rad BUZ-a, da me zaprate na FB, da dijele objave, da se informiraju, i da na izborima donesu odluku u vlastitom interesu.
Sve dok umirovljenici ne budu imali dovoljan broj svojih zastupnika u Hrvatskom saboru, neće biti stvarnih promjena. Umirovljenici ne trebaju milostinju ni kozmetičke mjere, nego pravedan, održiv i transparentan mirovinski sustav. BUZ će nastaviti nuditi konkretna rješenja i boriti se za dostojanstven život svakog umirovljenika.
#BUZ #Umirovljenici #Mirovine #SocijalnaPravda #DostojanstvoStarijih #MirovinskaReforma #N1 #Hrvatska
U Zagrebu, 29.12.2025.
Predsjednik BUZ
Milivoj Špika prof.
099 7383 669
