By Rijetko kada se toliko govori u javnosti o umirovljenicima kao što je to bilo ovog ljeta, čini se da se puno dobrog događa umirovljenicima, a ne radi se osnovno, da se prosjek mirovina podigne na 60 posto prosječnih plaća, pa i da se ukine oporezivanje mirovina.
Materijalni položaj oko 60 posto svih umirovljenika s mirovinama ispod službenog praga siromaštva (617 eura) neće bitno poboljšati niti trajni dodaci, niti polugodišnja usklađivanja mirovina s porastom troškova života i rastom plaća, ako se nastaviti raditi po formuli s unaprijed ukalkuliranim trajnim zaostajanjem, umjesto sa 100 postotnom indeksacijom po sadašnjoj formuli 85:15.
Prvog dana jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora aktualno prijepodne i sve rasprave do noćnih sati bile su preplavljene temama tzv. ustašizacije društva, to se prelilo na druge dane, na razne medije i društvene mreže.
Dakle, ustaški pozdrav u punoj i skraćenoj varijanti “ZDS” spomenut je u sabornici više stotina puta, a rastuće siromaštvo ili ugrožavajući materijalni položaj umirovljenika jedva da se spomenulo.
Premijer se u svom izvješću hvalio rastućim rejtingom Hrvatske, ali nije spomenuo da je 37 posto svih umirovljenika u riziku od siromaštva, da je po službenim podacima siromašno 61 posto od svih umirovljenika samaca, da je omjer između zadnje plaće i prve mirovine 35 posto i da je Hrvatska po tome na posljednjem 32 mjestu među europskim zemljama.
Nije premijer rekao da je i po OECD-u Hrvatska među tri zemlje Europske unije s najnižim mirovinama.
Istina, najavljen je ovih dana i novi paket mjera pomoći stanovništvu i gospodarstvu, ali s naglaskom na „postupno ukidanje“ energetskih subvencija, dakle ide rast cijena struje i plina.
Cijene roba i usluga i dalje samo rastu, posebno hrane. Troškovi života su sve veći i veći, a premijer Plenković kaže da Hrvatska među EU država ima najveći gospodarski rast i da je trenutačno na 77% standarda unutar EU.
Ti su podaci vjerojatno točni, ali rast BDP-a ne osjećaju umirovljenici. Njima se mirovine ne povećavaju, samo usklađuju s rastom plaća i cijena, ali ne 100 posto. Tako se ne smanjuje siromaštvo, nego produbljuje jaz bogatih i siromašnih.
I onda još imamo osnovicu oporezivanja od 600 eura, što je čak ispod 617 eura, praga rizika od siromaštva. S prethodnim usklađenjem je 27.000 novih umirovljenika ušlo u porezne škare, s ovim posljednjim njih još 66.000, tako da sada 45 posto svih umirovljenika plaća porez na dohodak.
Dakle porez na mirovinu plaća oko 400.000 hrvatskih umirovljenika. Ministar Marko Primorac kazao je nedavno na tiskovnoj konferenciji da „nema puno logike u tome da umirovljenici plaćaju porez“, ali da bi, kako je to prihod gradova i općina, ukidanje poreza moglo imati izvjestan nepovoljan utjecaj na jedinice lokalne samouprave.
Ipak bi se trebalo potpuno ukinuti oporezivanje mirovina. Mirovina se ni ne bi trebala tretirati kao dohodak.
Vrh obrascaaNa burzi rada je 20.360 nepopunjenih radnih mjesta, pa HZZ nudi i umirovljenicima podršku u zapošljavanju na tražilici „umirovljenici.hzz.hr/poslovi“. U Europi postoji i PES Network, javna mreža servisa za zapošljavanje, za sve zemlje EU i za Norvešku, Island i Lihtenštajn.
Raditi i iza 65-e godine života najbolji je lijek protiv društvene isključenosti i siromaštva, ali to su pojedinačni primjeri, nije to rješenje za veliki postotak umirovljenika. Samo za najvitalnije. Pogotovo ne na puno radno vrijeme, što je pravo koje od nove godine čeka starije od 65 godina.
Dakle, iluzorno je očekivati da će išta od pobrojanog, osim porasta prosječne mirovine na najmanje 60 posto prosječnih plaća, izvući velik broj umirovljenika iz siromaštva.
Za Stranku umirovljenika predsjednik Lazar Grujić
