By Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do gradova: Bakra, Novog Vinodolskog, Delnica i drugih jedinica lokalne samouprave i u Primorsko-goranskoj županiji. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno mnogo više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.
Prijedlog smanjenja broja županija
Danas imamo u Hrvatskoj 429 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe. Županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnik Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od deset godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli. Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje: Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema novoj podjeli iznosi: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak omogućavao je optimalnu podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika i birača. Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije.
Prema preporuci Eurostata jedinice područne samouprave = županije trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika. To možemo ostvariti tako da ukinemo Zagrebačku i Ličko-senjsku županiju.
Podjela Hrvatske na šest županija i Grad Zagreb
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica izborne jedinice II.1, II.2, III.1 i III.2 mogle bi biti županije te Grad Zagreb i Sjeverozapadna Hrvatska koja bi obuhvaćala: Koprivničko – križevačku, Krapinsko – zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te gradove i općine: Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu, Pušču i Zaprešić sjeverozapadnog dijela Zagrebačke županije. Ukupno bismo imali pet županija i Grad Zagreb.
Podjela Hrvatske na dvanaest županija i Grad Zagreb
Krapinsko – zagorskoj županiji trebali bismo pripojiti područje s oko 30 tisuća stanovnika da ima minimalno 150 tisuća stanovnika. To možemo ostvariti tako da joj pripojimo gradove i općine sjeverozapadnog dijela Zagrebačke županije: Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu, Pušču i Zaprešić. Prema konačnim rezultatima popisa imala bi 172.928 stanovnika. Karlovačkoj županiji treba pripojiti gradove i općine jugozapadnog dijela Zagrebačke županije: Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedjelju i Žumberak te gradove i općine Ličko-senjske županije: Brinje, Donji Lapac, Gospić, Lovinac, Otočac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine Gračac iz Zadarske županije. Karlovačka županija imala bi 233.137 stanovnika. Sisačko – moslavačkoj županiji treba pripojiti gradove i općine jugoistočnog dijela Zagrebačke županije: Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Orle, Pokupsko, Rugvicu i Veliku Goricu. Županija bi imala 237.929 stanovnika. Bjelovarsko – bilogorskoj županiji pripojili bismo gradove i općine istočnog dijela Zagrebačke županije: Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Preseku, Rakovec, Sveti Ivan Zelinu i Vrbovec. Županija bi imala 165.821 stanovnika. Primorsko – goranskoj županiji pripojili bismo Karlobag i Senj iz Ličko – senjske županije. Županija bi imala 272.172 stanovnika. Iz Zadarske županije izdvojili bismo Gračac, a pripojili Novalju. Županija bi imala 160.310 stanovnika. Šibensko – kninskoj županiji treba pripojiti gradove i općine sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir i Vrliku. Županija bi imala 216.768 stanovnika. Deseta izborna jedinica koja obuhvaća gradove i općine južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije: Bašku Vodu, Bol, Brela, Cistu Provo, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsu, Komižu, Lokvičiće, Lovreč, Makarsku, Milnu, Nerežišća, Omiš, Podbablje, Podgoru, Podstranu, Postiru, Proložac, Pučišća, Runoviće, Selca, Solin, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šestanovac, Šoltu, Tučepe, Vis, Vrgorac, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce te područje Dubrovačko-neretvanske županije u cijelosti bila bi županija Južna Hrvatska s ukupno 418.584 stanovnika. Četvrta izborna jedinica obuhvaća područja Virovitičko-podravsku županiju i Osječko-baranjsku županiju u cijelosti bila bi županija s ukupno 328.394 bila bi županija Istočna podravina. Peta izborna jedinica koja obuhvaća područja: Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije u cijelosti bila bi županija Posavsko – podunavska. Područje Sjeverozapadne Hrvatske koje obuhvaća u cijelosti područja: Koprivničko – križevačke, Međimurske i Varaždinske županije bila bi županija s 365.968 stanovnika.
Tri ili šest izbornih jedinica u Hrvatskoj kao optimalna podjela na izborne jedinice s tri statističke regije
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 25 zastupnika, a 36 zastupnika birali bismo većinski razmjerno broju stanovnika županija. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna bi podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 16 zastupnika. Minimalno izborni prag za 16 zastupnika po izbornoj jedinici treba biti 4,4%. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije.
Tri neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice i statističke regije s oko trećine stanovnika Hrvatske prema popisu 2021. godine, a svaku statističku regiju mogli bismo podijeliti na dvije izborne jedinice ( jedinice područne samouprave = županije ) s podjednakim brojem stanovnika. Prijedlog teritorijalne podijele Hrvatske na dvanaest županija i Grad Zagreb odgovara tom uvjetu.
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje čistog razmjernog izbornog sustava trebala imati 6 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor ukupno 96 zastupnika raspodijeljene razmjerno broju stanovnika s izbornim pragom od 4,4 % u kojima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici, a u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 25 zastupnika s izbornim pragom od 2,8% u kojoj bi svoje aktivno i pasivno biračko pravo konzumirali svi državljani s pravom glasa. Hrvatski sabor bi imao ukupno 121 = 96 + 25 zastupnika. Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkim mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 15 i 25 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa. U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga sam predložio ukidanje posebnih izbornih jedinica i smanjenje izbornog praga.
Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost nacionalnoj manjini. Broj pripadnika nacionalnih manjina po statističkim regijama i izbornim jedinicama dat je u priloženoj tablici.
Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika
Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19 % od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Broj punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske iznosi prema procjeni 828 nakon popisa 2021. godine. Panonska Hrvatska je imala 111 birača više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika odnosno ukupno 113.201 birača više od broja stanovnika. Hrvatska je imala 429.773 birača više od broja stanovnika. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti. Broj stanovnika I. NUTS 2 statističke regije je smanjen s 1.227.100 s za 207.565 na 1.019.535 stanovnika od popisa 2001. godine do popisa 2021. godine, a Hrvatske s 4.284.889 za 413.056 na 3.871.833 stanovnika.
Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice = statističke regije
- obuhvaća: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te gradove i općine: Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu, Pušču i Zaprešić sjeverozapadnog dijela Zagrebačke županije.
- obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, Vukovarsko – srijemsku, te gradove i općine Zagrebačke županije: Bedenicu, Bistru, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Rakovec, Rugvica, Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Žumberak te gradove i općine Ličko-senjske županije: Brinje, Donji Lapac, Gospić, Lovinac, Otočac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine.
III. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku s Karlobagom i Senjom iz Ličko-senjske županije, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju s Novaljom iz Ličko – senjske županijei bez Gračaca.
U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine je 1,12%, a ukupno ostalih manjina 2,52%, u II. srpske manjine 5,80%, a ukupno ostalih trideset manjina 2,98% i u III. srpske 2,66%, a ukupno ostalih manjina 3,52%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosi 3,2%, a ukupno ostalih manjina 3,01%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 76.871 ili 18,61%, II. 231.176 ili 55,97% i III. 105.009 ili 25,42% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske.
Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica
I.1 obuhvaća četvrti Grada Zagreba: Brezovicu, Donju Dubravu, Donji grad, Gornju Dubravu, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Pdsljeme, Sesvete, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.
I.2 obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i sjeverozapadni dio Zagrebačke županije – gradove i općine:Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu, Pušču i Zaprešić iz Zagrebačke te četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Podsused – Vrapče i Stenjevec.
II.1 obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku i Sisačko – moslavačku županiju, gradove i općine Zagrebačke županije: Bedenicu, Bistru, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Rakovec, Rugvica, Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Žumberak iz Zagrebačke županije te gradove i općine Ličko – senjske županije: Brinje, Donji Lapac, Gospić, Lovinac, Otočac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine.
II.2 obuhvaća: Brodsko – posavsku, Osječko – baranjsku, Požeško – slavonsku, Virovitičko – podravsku i Vukovarsko – srijemsku županiju.
III.1 obuhvaća: Istarsku, Ličko – senjsku, Primorsko – goransku i Zadarsku županiju bez Gračaca s Novaljom iz Ličko – senjske županije.
III.2 obuhvaća: Dubrovačko – neretvansku, Splitsko – dalmatinsku i Šibensko – kninsku županiju.
Izborne jedinice I.1 i I.2, II.1 i II.2 te III.1 i III.2 imaju zajedno oko trećinu stanovnika Hrvatske pa bi mogle biti tri izborne jedinice = statističke regije I., II. i III. Izborne jedinice II.1, II.2, III.1 i III.2 mogle bi biti županije te Grad Zagreb i Sjeverozapadna Hrvatska koja bi obuhvaćala: Koprivničko – križevačku, Krapinsko – zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te gradove i općine: Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu, Pušču i Zaprešić sjeverozapadnog dijela Zagrebačke županije.
| PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA IZBORNE JEDINICE I STATISTIČKE REGIJE | ||||||||
| ČETIRI IZBORNE JEDINICE = SADAŠNJE STATISTIČKE REGIJE | ||||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S11-21 | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 | ps |
| PH | 1.227.100 | 1.019.535 | 207.565 | 68.734 | 35.389 | 6,74 | 3,47 | 5,33 |
| JH | 1.411.935 | 1.298.522 | 113.413 | 38.982 | 44.792 | 3,00 | 3,45 | 34,15 |
| GZ | 790.017 | 767.131 | 22.886 | 12.034 | 19.590 | 1,57 | 2,55 | -20,75 |
| SH | 855.837 | 786.645 | 69.192 | 4.142 | 16.416 | 0,53 | 2,09 | -18,73 |
| PRIJEDLOG TRI IZBORNE JEDINICE = STATISTIČKE REGIJE | ||||||||
| I. | 1.382.888 | 1.306.017 | 76.871 | 14.659 | 32.907 | 1,12 | 2,52 | 1,19 |
| II. | 1.533.921 | 1.302.745 | 231.176 | 75.603 | 38.784 | 5,80 | 2,98 | 0,94 |
| III. | 1.368.080 | 1.263.071 | 105.009 | 33.630 | 44.496 | 2,66 | 3,52 | -2,13 |
| ŠEST IZBORNIH JEDINICA | ||||||||
| I.1 | 686.547 | 665.163 | 21.384 | 11.055 | 17.720 | 1,66 | 2,66 | 3,08 |
| I.2 | 696.341 | 640.854 | 55.487 | 3.604 | 15.187 | 0,56 | 2,37 | -0,69 |
| II.1 | 727.923 | 636.887 | 91.036 | 32.669 | 17.179 | 5,13 | 2,7 | -1,3 |
| II.2 | 805.998 | 665.858 | 140.140 | 42.934 | 21.605 | 6,45 | 3,24 | 3,18 |
| III.1 | 681.339 | 627.719 | 53.620 | 20.862 | 36.138 | 3,32 | 5,76 | -2,73 |
| III.2 | 686.741 | 635.352 | 51.389 | 12.768 | 8.358 | 2 | 1,32 | -1,54 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 413.056 | 123.892 | 116.187 | 3,20 | 3,01 | – |
Oznake:
IJ = izborne jedinice I., II., III., I.1, I.2, II.1, II.2, III.1 i III.2.
PH = statistička regija Panonska Hrvatska,
JH = statistička regija Jadranska Hrvatska,
GZ = statistička regija Grad Zagreb,
SH = Statistička regija Sjeverna Hrvatska,
S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine, P2 = broj pripadnika mađarske manjine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P21 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine, p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine i ps = odstupanje izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica izražen u postotcima.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da: 1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,
- izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom ( 85 razmjernim i 36 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 121 zastupnika,
- da smanje izborni prag s 5 % na 2,8% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i na 3,5% u tri izborne jedinice u Hrvatskoj u kojima bismo izabrali ukupno 60 zastupnika,
- izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
- izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
- izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
- da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
- da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
- da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i
- da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine.
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
