PODJELA HRVATSKE NA STATISTIČKE REGIJE I IZBORNE JEDINICE….

Podjeli

Večernji list objavio je 16. siječnja 2021. Godine da Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3.888.529 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021. godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3.690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća. Treća izborna jedinica je imala 899, četvrta 955, osma 955, deveta 983 i deseta 944, a prva, druga , šesta i sedma ukupno 920 birača na tisuću popisanih stanovnika. Treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,1%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -11,63% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,18% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,23% i broju birača za 8,5% ( vidi I. tablicu ). Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska ima 949 birača s prebivalištem u njoj na tisuću popisanih stanovnika.

Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za iseljenike, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do Jadrana do grada Bakra, Kastva, Novog Vinodolskog itd. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno puno više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica. Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Od 2001. do 2021. godine najmanji broj stanovnika imala je IV. izborna jedinica, a najveći do 2017. godine IX. i 2020. godine X. izborna jedinica. Ustavni sud je naložio Hrvatskom saboru prosinca 2010. godine da hitno uskladi odstupanje broja birača sa Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zbog prevelikog odstupanja broja birača IV. i IX. izborne jedinice od dopuštenih granica ± 5% od srednje vrijednosti broja birača 10 općih izbornih jedinica. Vlade: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića nisu promijenile izborne jedinice.

Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s petnaest do 25 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije s ukupno 60 zastupnika. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 25 zastupnika, a 36 zastupnika birali bismo većinski tako da županije imaju barem jednog zastupnika. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi 121.

Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica po 19 zastupnika. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 25 zastupnika s izbornim pragom od 3%. Izborni prag od 4% je optimalan za 20 zastupnika po izbornoj jedinici. Kod preferencijskog glasanja svih birača izborne jedinice trebale bi imati od 15 do 25 zastupnika radi provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem .

Podjela na općine i gradove

Danas imamo u Hrvatskoj 428 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe. Područne samoupravne jedinice = županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika. Županije s manjim brojem stanovnika od 150 tisuća trebalo bi udružiti ili pridružiti većim. Vlada Jadranke Kosor je na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od jedanaest godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.

TRI IZBORNE JEDINICE U HRVATSKOJ KAO OPTIMALNA PODJELA NA IZBORNE JEDINICE U HRVATSKOJ S TRI NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE

Neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava ili bi se statističke regije s većim brojem stanovnika dijelile na dvije izborne jedinice kod razmjernog izbornog sustava. Jadransku Hrvatsku mogli bismo podijeliti na dvije izborne jedinice uz uvjet da se u njima bira između 15 i 25 zastupnika.

Članak 1.

Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (u nastavku teksta: HR_NUTS 2021.) statistički je standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske.

Članak 2.

HR NUTS 2021. čini statističku osnovu za učinkovito vođenje regionalne razvojne politike, za socioekonomske analize i za postizanje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije.

Članak 3. HR NUTS 2021. je hijerarhijska klasifikacija kojom se uspostavljaju statističke regije 1., 2. i 3. razine prema kojima se dijeli prostor Republike Hrvatske za svrhe regionalne statistike. Statistička regija 1. razine (u nastavku teksta HR NUTS 1) je Republika Hrvatska kao administrativna jedinica. Statistička regija 2. razine (u nastavku teksta HR NUTS 2) sastoje se od 4 neadministrativne jedinice nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Statističke regije 3. razine (u nastavku teksta HR NUTS 3) sastoje se od 21 administrativne jedinice (20 županija i Grad Zagreb). NN 125/2019 (20.12.2019.), Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.)

Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 65.901, a Grad Zagreb 20.073 stanovnika ( vidi IV. tablicu ). Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije tako da Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska čine jednu NUTS 2 statističku regiju kao za vrijeme Vlade Ive Sanadera. Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska bile bi izborne jedinice kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica. Statistička regija Panonska Hrvatska obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 201.879 stanovnika ili oko 51 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske 396.360. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a PH 972, a broj punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske 31. prosinca 2020. godine bio je 828. Panonska Hrvatska je imala 144 birača više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika odnosno ukupno 147.632 birača više od broja punoljetnika. Hrvatska je imala 440.601 birača više od broja punoljetnih stanovnika. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti.

Republika Hrvatska bi uz zadržavanje čistog razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 ili5 izbornih jedinica koje bi davale u Hrvatski sabor ukupno 96 zastupnika raspodijeljene razmjerno broju stanovnika po izbornim jedinicama s izbornim pragom od 3 % u kojima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici, a u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 25 zastupnika s izbornim pragom od 3% u kojoj bi svoje aktivno i pasivno biračko pravo konzumirali svi državljani s pravom glasa. Hrvatski sabor bi imao ukupno 121 = ( 96 + 25) zastupnika. Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima ukoliko imaju ispod 13 tisuća registriranih članova. Stranke koje bi imale više od 13 tisuća registriranih članova bile bi oslobođene skupljanja potpore birača. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 15 i 25 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi u izbornim jedinicama. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa. Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u: 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost
nacionalnoj manjini. U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga sam predložio ukidanje posebnih izbornih jedinica i smanjenje izbornog praga na 3%, jer je u Panonskoj Hrvatskoj prema popisu stanovnika bilo 8,75% pripadnika srpske manjine i 3,80% pripadnika ostalih manjina, u Jadranskoj Hrvatskoj 3,94% pripadnika srpske manjine i 3,99% ostalih manjina, u Gradu Zagrebu 2,22% srpske manjine i 3,04% ostalih manjina ili ukupno 5,26% nacionalnih manjina i u Sjevernoj Hrvatskoj 0,71% srpske manjine i 1,77% ostalih manjina ili ukupno 2,89%, a u Hrvatskoj je prema popisu 2011. godine bilo 4,36% pripadnika srpske manjine u sastavu stanovništva i ostalih 3,32%. Nezavisne kandidacijske liste kandidata nacionalnih manjina mogli bi nastupati u svim izbornim jedinicama razmjernog izbornog sustava s najmanje osam kandidata. U izbornoj jedinici koja obuhvaća birače s prebivalištem u Hrvatskoj i u iseljeništvu kandidacijske liste iseljenika mogle bi sudjelovati na izborima s najmanje osam kandidata koji imaju ili su imali prebivalište izvan Hrvatske.

I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO POPISA 2021. GODINE
God.	S	ΔS	P	ΔP	p
2001. P	4.437.460	0	3.505.533	0	790
2011. P	4.284.889	152.571	3.487.034	18.499	814
2012.	4.267.558	169.902	3.478.171	27.363	815
2013.	4.255.689	181.771	3.474.453	31.080	816
2014.	4.238.389	199.071	3.468.447	37.086	818
2015.	4.203.604	233.856	3.449.154	56.379	821
2016.	4.174.349	263.111	3.435.425	70.108	823
2017.	4.124.531	312.929	3.395.979	109.554	823
2018.	4.087.843	349.617	3.377.287	128.246	826
2019.	4.065.253	372.207	3.364.426	141.107	828
2020.	4.047.680	389.740	3.351.476	154.057	828
2020. K	4.035.815	401.645	3.341.655	163.878	828
2021. P	3.888.529	548.931	3.219.702	285.831	828

Oznake: S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) ( https:// www.dzs.hr ) sredinom godina i krajem 2020. godine K te popisom 2021. godine, ΔS = S₁– S_i= smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, P = broj punoljetnih stanovnika, ΔP = P₁-P_i= smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i p = P / S x 1000 = broj punoljetnih stanovnika na tisuću stanovnika.

II. KRONOLOŠKI PREGLED LOKALNIH IZBORA OD 1997. DO 2021. GODINE
Datum	B	ΔB	Δt	g	B – P
13. 04.1997.	3.664.693	–	–	–	159.160
25. 05.2001.	3.890.133	225.440	1.503	54.748	384.600
15.05. 2005.	4.009.201	119.068	1.451	29.952	503.668
17.05. 2009.	4.085.470	76.269	1.463	19.028	579.937
19.05. 2013.	3.767.170	-318.300	1.463	-79.412	292.717
21.09. 2014. R	4.042.522	275.352	490	205.109	574.075
30.05. 2015. R	3.817.092	-225.430	251	327.817	367.938
21.05. 2017.	3.719.556	-97.536	722	-49,308	323.577
13.05. 2018. R	3.747.409	27.853	357	28.477	370.122
16.05. 2021.	3.660.303	-87.106	1.099	-28.930	440.601
24.10. 2021. R	3.688.671	28.368	161	64.313	468.969
04.12. 2021. R	3.684.467	-4.207	42	36.535	464.765

Oznake u tablici: R = broj birača u 00 sati prvog dana skupljanja potpisa za referendume o izbornom sustavu i Zakon o referendumu, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, ΔB = B_{i + 1}– B_i= promjena broja birača između dvije uzastopne godine, Δt = vremensko razdoblje u danima između dva izbora, g = 365 x ΔB / Δt = srednja godišnja promjena broja birača, P₁ = 3.505. 533 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. godine korišten za izbore 1997., 2000. i 2005. godine, P₁₁ = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine korišten za izbore 2010. godine , P₁₄ = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine, P₁₉ = 3.358.537 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku krajem 2019. godine ( I. tablica ) i B₁– P = razlika birača s prebivalištem u Hrvatskoj i punoljetnih stanovnika. Predznak + odgovara rastu broja birača, a – gubitku.

III. KRETANJA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD POPISA 2001. DO POPISA 2021. GODINE I BROJ BIRAČA PO IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA ŽUPANE 2021. GODINE
IJ	S₁	S₁₁	S₂₁	B₂₁	ΔS	p_b	p
Σ	1.748.526	1.723.713	1.598.345	1.471.242	142.181	920	8,22
III.	445.627	422.647	387.069	347.859	58.558	899	13,14
IV.	423.895	389.868	330.141	315.285	93.754	955	22,12
V.	467.364	416.130	343.640	340.536	123.724	991	26,47
VIII.	436.889	424.846	387.803	374.547	49.086	966	11,24
IX.	453.735	457.159	420.678	413.695	33.057	983	7,29
X.	461.424	450.526	420.853	397.139	40.571	944	8,79
RH	4.437.460	4.284.889	3.888.529	3.660.303	548.931	941	12,37
D	421.559	407.065	369.411	347.729	–	–	–
G	465.933	449.913	408.295	384.331	–	–	–

Oznake: IJ = I. – X. = opće izborne jedinice, S₁ = broj stanovnika popisan 2001. godine, S₁₁ = broj stanovnika popisan 2011. godine, S₂₁= broj stanovnika popisan 2021. Godine, Σ = zbroj stanovnika I., II., VI. i VII. izborne jedinice, D = donja granica broja stanovnika uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja stanovnika 10 izbornih jedinica, B₂₁= broj birača na izborima za župane 2021. godine, G = gornja granica broja stanovnika uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja stanovnika 10 izbornih jedinica, p_b= B₂₁/S₂₁ x 1000‰ = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine, p = ΔS / S₁ x 100% = smanjenje broja stanovnika izborne jedinice u odnosu na broj stanovnika popisan 2001. godine, Ž = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.

IV. PODJELA HRVATSKE NA 4 NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE
NUTS 2	Županije	Oznaka	S₁₁	S₂₁	B₂₁	p
HR021	Bjelovarsko-bilogorska	BB	119.764	102.295	95.089	930
HR022	Virovitičko-podravska	VP	84.836	70.660	68.733	973
HR023	Požeško-slavonska	PS	78.034	64.420	63.384	984
HR024	Brodsko-posavska	BP	158.575	130.782	132.070	1.010
HR025	Osječko-baranjska	OB	305.032	259.481	246.552	950
HR026	Vukovarsko-srijemska	VS	179.521	144.438	145.082	1.004
HR027	Karlovačka	KA	128.899	112.596	106.023	942
HR028	Sisačko-moslavačka	SM	172.439	140.549	139.107	990
HR02	Panonska Hrvatska	PH	1.227.100	1.025.221	996.040	972
HR031	Primorsko-goranska	PG	296.195	266.503	259.713	975
HR032	Ličko-senjska	LS	50.927	42.893	42.139	982
HR033	Zadarska	ZA	170.017	160.340	160.516	1.001
HR034	Šibensko-kninska	ŠK	109.375	96.624	96.560	999
HR035	Splitsko-dalmatinska	SD	454.798	425.412	404.462	955
HR036	Istarska	IS	208.055	195.794	185.137	946
HR037	Dubrovačko-neretvanska	DN	122.568	115.862	107.151	927
HR03	Jadranska Hrvatska	JH	1.411.935	1.303.428	1.225.678	940
HR05	Grad Zagreb	GZ	790.017	769.944	693.645	902
HR051	Grad Zagreb	GZ	790.017	769.944	693.645	902
HR061	Međimurska	ME	113.804	105.863	95.521	903
HR062	Varaždinska	VA	175.951	160.264	144.688	908
HR063	Koprivničko-križevačka	KK	115.584	101.661	92.282	890
HR064	Krapinsko-zagorska	KZ	132.892	120.942	107.650	912
HR065	Zagrebačka	ZG	317.606	301.206	274.799	902
HR06	Sjeverna Hrvatska	SH	855.837	789.936	714.940	905
HR0	Hrvatska	HR	4.284.889	3.888.529	3.660.303	941

Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska, PH = Panonska Hrvatska, JH = Jadranska Hrvatska i SH = Sjeverna Hrvatska. S₁₁ = broj stanovnika prema popisu 2011. godine, S₂₁ = broj stanovnika prema popisan 2021. godine, B₂₁= broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane 16. svibnja 2021. godine, p = B₂₁ / S₂₁ x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisan 2021. godine.

V. UDIO PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U SASTAVU STANOVNIŠTVA PREMA POPISU 2011. GODINE I PODJELE HRVATSKE NA ČETIRI NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE I NA TRI ILI PET IZBORNIH JEDINICA
ŽUP	S₁₁	P₁	P_2-6	P_m	p₁	p_2-6	p_m
PH	1.227.100	107.391	46.632	154.023	8,75	3,8	12,55
JZH	725.194	37.227	46.511	83.738	5,13	6,41	11,55
JIH	686.741	18.410	9.767	28.177	2,68	1,42	4,10
JH	1.411.935	55.637	56.278	111.915	3,94	3,99	7,93
GZ	790.017	17.526	24.024	41.550	2,22	3,04	5,26
SH	855.837	6.079	15.171	21.250	0,71	1,77	2,48
SZH	1.645.854	23.605	39.195	62.800	1,43	1,46	2,89
RH	4.284.889	186.633	142.105	328.778	4,36	3,32	7,68

Oznake: NUTS 2 statističkih regija i izbornih jedinica:

PH = Panonska Hrvatska je NUTS 2 statistička regija i izborna jedinica,

JZH = Jugozapadna Hrvatska je izborna jedinica kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica koja obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju,

JIH = Jugoistočna Hrvatska je izborna jedinica kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica koja obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju,

JH = Jadranska Hrvatska je NUTS 2 statistička regija i izborna jedinica kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice,

GZ = Grad Zagreb je NUTS 2 statistička regija i izborna jedinica kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica,

SH = NUTS 2 statistička regija i izborna jedinica kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica,

SZH = Sjeverozapadna Hrvatska kao izborna jedinica koja Obuhvaća NUTS 2 statističke regije Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku,

S₁₁ = broj stanovnika popisan 2011. godine, NM = grupe nacionalnih manjina: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska, P₁= broj pripadnika srpske manjine,

P_2-6= ukupni broj pripadnika 2., 3., 4., 5. i 6. grupe nacionalnih manjina,

P_m= ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina, Z_v= broj zastupnika po županijama koje bismo većinski birali kod mješovitog izbornog sustava,

p₁= P₁/ S x 100% = udio pripadnika srpske manjine na sto stanovnika,

p_2-6= P_2-6/ S x 100% = ukupni udio pripadnika grupa. 2., 3., 4., 5. i 6. nacionalnih manjina na sto stanovnika i

p_m= P_m/ S x 100% = ukupni udio pripadnika nacionalnih manjina na sto stanovnika.

VI. PODJELA HRVATSKE NA TRI I PET IZBORNIH JEDINICA
ŽUP	S₁₁	S₂₁	∆S	B₂₁	p	p_s	Z₁	Z₂
PH	1.227.100	1.025.221	201.879	996.040	972	16,45	25	16
JZH	725.194	665.530	59.664	647.505	973	8,23	16	–
JIH	686.741	637.898	48.843	608.173	953	7,11	16	–
JH	1.411.935	1.303.428	108.507	1.255.678	940	7,68	–	20
GZ	790.017	769.944	20.073	693.645	902	2,54	19	–
SH	855.837	789.936	65.901	714.940	905	7,70	20	–
SZH	1.645.854	1.559.880	85.974	1.408.505	903	5,22	–	24
RH	4.284.889	3.888.529	396.360	3.660.303	941	9,25	96	60