By Tehnički premijer RH Andrej Plenković imao je već dobivene izbore u rukama do trenutka kada se aktualni predsjednik RH Zoran Milanović nije uključio u izbornu kampanju i pomogao indirektno opoziciji miješanjem karata iz novog špila. Vlastitom pojavom kao lider koji ima legitimitet i slanjem poruka biračima pridonio je dodatnoj polarizaciji društva što je na kraju rezultiralo visokom izlaznošću od 62.30% ukupnog broja birača.
Zoran Milanović je svoje napravio, ali SDP i Možemo nisu iskoristili tu polarizaciju društva i zajedničkim snagama osvojili 708.709 glasova te bili u egalu s Plenkovićevim HDZ-om i partnerima koji su osvojili 729.864 glasa. Poruku sa Pantovčaka nije shvatio niti IDS s osvojenih 32.727 glasova, jer IDS je izašao iz SDP-ove koalicije i krenuo u formiranje lokalnih koalicija, a zajedno bi osvojili 741.436 glasova i porazili Andreja Plenkovića već u izbornoj noći.
Nadalje, u nadmudrivanju između dva brda odnosno Banskih dvora i Pantovčaka aktualni predsjednik RH raspisivanjem izbora na radni dan 17. travnja 2024. godine uspio je nadmašiti dugo čuvanu tajnu sada već tehničkog premijera RH o raspuštanju bivšeg saziva Hrvatskog sabora.
Izbori su završeni, mandati zbrojeni, a Andrej Plenković i HDZ u koaliciji s liberalnim HSLS-om i HNS-om, HSU-om i HDS-om osvojili su 61 od 151 mandat. Za zadržati 66 mandata ili povećati broj mandata u odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine nedovoljan je bio čak i završni pokušaj stvaranja kulta ličnosti kada su gotovo svi stranački profili za profilnu sliku postavili fotografiju Andreja Plenkovića. U odnosu na neka prošla vremena razlika je jedino bila u tom pogledu da su se slike HDZ-ovih vođa sa zidova iz stranačkih središnjica i stranačkih skupova preselile virtualno na zidove stranačkih profila kako bi ih primjetio što veći broj ljudi, kao i poslala poruka javnosti da stranka stoji jasno i nedvosmisleno iza politike njihovog lidera.
Za formirati nadpolovičnu većinu u Hrvatskom saboru Andreju Plenkoviću i HDZ-u s koalicijskim partnerima nedostaje 15 saborskih zastupnika. Iako ga nije nakon skupa u Lisinskom uvažio Andreju Plenkoviću dogodio se deja vu već u izbornoj noći, jer Karamarkov prijedlog aktualnom vodstvu HDZ-a na Izvještajnom saboru bio je formiranje nove Domoljubne koalicije s HSP-om, Hrvatskim bilom i DP-om uz umirovljenike kako bi pobijedili Zorana Milanovića kojeg je bivši lider HDZ-a pobijedio pet puta u nizu na platformi Domoljubne koalicije. Hsls je bio uz HDZ i 2015. godine.
Umjesto da je poslušao pobjednički prijedlog Tomislava Karamarka tada je Andrej Plenković odgovarao u svom stilu u medijima kako je on predsjednik HDZ-a već osam godina i kako on odlučuje s kime će u koaliciju, kao i da će izaći sa aktualnim koalicijskim partnerima s kojima je obnašao vlast već osam godina. Na kraju dobijemo da su mandati poklonjeni Štromaru (HNS) i Zekanoviću (HDS), jer prvi je skupio 2.597 preferencijalnih glasova, a drugi 3.505 preferencijalnih glasova što nije dovoljno za saborski mandat dok je Domovinski pokret osvojio 13 mandata. Treba uzeti još u obzir da je koalicija Za domovinu prosula 18.128 glasova.
Razumijem da se pogledi u smislu koalicijskih partnera mogu razilaziti kod dvojice HDZ-ovih lidera, ali na upit novinara svojevremeno hoće li Karamarko biti na listi odgovoriti “Tomislav Karamarko neće biti na listi, imamo boljih” za mene je bilo podcjenjivanje i nepoštivanje bivšeg predsjednika HDZ-a i bivšeg prvog potpredsjednika Vlade RH Tomislava Karamarka.
S jedne strane, teza da od Tomislava Karamarka ima boljih u IX. izbornoj jedinici nema preferencijalno uporište, jer bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kao nositelj liste na parlamentarnim izborima 2015. godine osvojio je 43.006 glasova, a Plenkovićevi izbori Branka Juričev-Martinčev kao nositeljica liste na parlamentarnim izborima 2016. godine osvojila je 8.852 glasa, dok tehnički ministar Ivan Malenica kao nositelji liste na parlamentarnim izborima 2020. godine osvojio je 12.799 glasova. Na parlamentarnim izborima 2024. godine Ivan Malenica osvojio je 14.201 glas. Doslovno u tri izborna ciklusa njih dvoje nisu prikupili koliko Tomislav Karamarko u jednom izbornom ciklusu.
S druge strane, Karamarkov HDZ na platformi domoljubne koalicije u IX. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 2015. godine osvojio je 116.195 glasova, dok Plenkovićev HDZ u IX. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 2016. godine osvojio je 102.768 glasova, a 2020. godine prikupljeno je ukupno 85.075 glasova. Slobodan pad je nastavljen pa Plenkovićev HDZ u IX. izbornoj jedinici u 2024. godini završava izbornu utrku sa osvojenih 80.566 glasova iz čega možemo zaključiti kako je u vremenskom intervalu 2015. – 2024. izgubljeno ukupno 36.120 birača, kao i da negativni trend odljeva birača u IX. izbornoj jedinici nije zaustavljen.
Ako promatramo zadnja četiri izborna ciklusa tada je TOP 4 u pogledu preferencijalnih glasova sljedeći:
-
2015. godina – Tomislava Karamarko – 43.006 preferencijalnih glasova,
-
2024. godina – Ivan Anušić – 37.531 preferencijalni glas,
-
2020. godina – Vili Beroš – 35.678 preferencijalnih glasova,
-
2016. godina – Andrej Plenković – 33.265 preferencijalnih glasova.
Drugim riječima, da je Andrej Plenković liberalno – centrističku briselsku agendu nadopunio Karamarkovom suverenistički – domoljubnom hrvatskom agendom i poslušao prijedlog Domoljubne koalicije 2 te pritom stavio Tomislava Karamarka za nositelja liste u IX. izbornoj jedinici kao preferencijalnog HDZ-ovog prvaka iz TOP 4, a uzeo u obzir snagu DP-ovih mandata, kao i prosute glasove koalicije Za domovinu HDZ bi u koaliciji koju je predložio bivši predsjednik HDZ-a sam sastavljao vlast.
Međutim, s odmakom od osam godina imamo da se Andrej Plenković vraća Karamarkovoj viziji Hrvatske, jer ukoliko želi sastaviti Vladu RH potreban mu je Domovinski pokret sa osvojenih 13 mandata, a jamac tih pregovora je tehnički ministar obrane i preferencijalni prvak ovih parlamentarnih izbora Ivan Anušić. Nakon ostavke na mjesto osječko – baranjskog župana Ivan Anušić preuzeo je Ministarstvo obrane i postao potpredsjednik Vlade RH što je bio logičan slijed ukoliko jedan dan želi zamijeniti Andreja Plenkovića. Ivan Anušić ne preskače stepenice jer u politiku je krenuo kao načelnik općine Antunovac.
Anušić za razliku od Plenkovića nikada nije vidio političke protivnike u Domovinskom pokretu, a jedini je visoki dužnosnik HDZ-a koji se svojevremeno usprotivio koaliciji sa SDSS-om čemu se protivi i Domovinski pokret. U izbornoj noći nije ga se vidjelo uz rame Andreja Plenkovića, kao niti drugog potpredsjednika HDZ-a Olega Butkovića, već se moralo prikupljati lojalne Plenkoviću iz publike kako bi pobjeda izgledala uvjerljivija.
Za očekivati je da će Andrej Plenković uz pomoć slavonske struje odnosno preko Ivana Anušića uspjeti formirati novu saborsku većinu, jer nije slučajno da se Vesna Vučemilović, kao i DP približila HDZ-u, a koliko će Andrej Plenković biti spreman na kompromise biti će vidljivo već pri prvoj političkoj reakciji ako Domovinski pokret predloži bivšeg Karamarkovog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za novog ministra kulture koji je upravo razriješen 2016. godine od strane Andreja Plenkovića. Uvjeren sam da bi Ivan Anušić mogao jedan dan pridobiti i Marijana Pavličeka ispred Hrvatskih suverenista ako bi preuzeo Vladu RH, a tada bi imao većinu od 76 ruku i bez nacionalnih manjina.
Da Andrej Plenković ne ispušta lako vlast iz ruku vidljivo je na primjeru sastavljanja liste za Europski parlament koju je popunio sa sebi lojalnim stranačkim kadrovima. Uostalom, ne treba zaboraviti da se 2016. godine našao u istoj situaciji kada je HDZ imao 61 mandat, a Most 13 mandata pa je saborska većina presložena sa liberalima iz HNS-a i formirana manjinska Vlada RH.
U 2024. godini Most-ove mandate mijenja Domovinski pokret sa istim brojem mandata, SDSS će se naći kao tiha potpora do teoretskih 83 ruke u Hrvatskom saboru, a hoće li upaliti ponovno ista strategija prvo koalicija sa DP-om i zatim pokušaj do novih liberala u preslagivanju sa manjinama biti će najbolji pokazatelj funkcionalnost koalicije koju tek treba potpisati. Slomije li Andrej Plenković vodstvo Domovinskog pokreta na Zlatku Hasanbegoviću pod izlikom da je “odustao” od SDSS-a bojim se da će ih slomiti s vremenom kao što je slomio i Most.
U suštini ako Zlatko Hasanbegović postane novim ministrom kulture, Ivan Anušić preuzme dužnost predsjednika Vlade RH prilikom odlaska Andreja Plenkovića u Brisel, a Tomislav Karamarko vrati se na Pantovčak tada bi to značilo da se HDZ sa svojim koalicijskim partnerima vratio na tvorničke postavke prije nego li ih je resetirao Andrej Plenković tijekom preuzimanja HDZ-a.
Sanjin Baković mag.ing.pp.tp.
