Primanja i naknade koji su izuzeti iz ovrhe…

Prema Ovršnom zakonu (čl. 172. i 173.) ovrha se ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima:

1. primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
2. primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju;
3. primanjima po osnovi socijalne skrbi;
4. primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti;
5. primanjima po osnovi dječjega doplatka;
6. primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima;
7. naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
8. primanjima po osnovi odličja i priznanja;
9. rodiljnim i roditeljskim novčanim potporama, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno (primanja prema Zakonu o rodiljnjim i roditeljskim potporama);
10. utvrđenim iznosima za uzdržavanje djeteta uplaćenim na poseban račun kod banke;
11. naknadi troškova za službeno putovanje i naknadi troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevoza);
12. daru za djecu do 15. godine života (600,00 kn) i potpori za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (3.326,00 kn);
13. naknadi za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda;
14. potpori zbog invalidnosti radnika (2.500,00 kn godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godišnje), potpori za slučaj smrti radnika (7.500,00 kn) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3.000,00 godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u slučaju isplate djeci radnika zbog smrti radnika, potpora je u cijelosti izuzeta od ovrhe);
15. ostalim primanjima izuzetim od ovrhe po posebnim propisima (npr. novčane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji).

Pod primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena sukladno odredbama Ovršnog zakona smatraju se i primanja i naknade izuzeti od ovrhe ako se uplaćuju iz inozemstva (uplate iz inozemstva).

Od ovrhe je izuzet iznos od tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od dvije trećine iznosa plaće.

Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzet je iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika, a u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika. Navedeno ograničenje od ovrhe se odnosi i na druga zakonom određena primanja (vidi: Popis primanja i naknada izuzetih od ovrhe).

Ako se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ista se mogu zaštiti od ovrhe koja se provodi na novčanim sredstvima u dijelu od dvije trećine primanja, a maksimalno dvije trećine prosječne neto plaće, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.

Hrvatska Braniteljska Pučka Stranka , traži da se na listu izuzetih ovrha uključe i : Mirovine HRVI , Jer nejasno je kako civilni invalid ima pravo na zaštitu svog primanja, dok ratni invalid to nema. Znači li to da Hrvatska radi razliku između vojnih i civilnih invalida te da vojni invalid a koji je stradao braneći domovinu vrijedi manje? Znači li to da se Hrvatska ne želi pobrinuti da smo svi jednaki i pravi različitosti prema ciljanoj skupini ljudi . HBPS traži hitnu deblokadu blokiranih računa primanja HRVI jer invalid je invalid i šalje se izuzetno ružna poruka društvu , a koje već i onako marginalizira Branitelje i i HRVI . Naravno ovo se ne odnosi na stupanj invaliditeta jer ako je i 20 posto u riješenju istok stoji epitet invalid. Kako na žalost Hrvatska Vlada dali slučajno ili namjerno nije izjednačila ove skupine treba li opet neko od strane Hrvatskih Branitelja dići glas za isto..

 

Za Portal Bez cenzure Književnica i Novinarka,  Jadranka Balatinac