By Evo, tako se to radi.
U srijedu, 27. siječnja 2021., Milorad Arsenić (71), po nacionalnosti Srbin, u Pakracu je na radnike HEP-a, koji su mu zbog neplaćanja došli iskopčati struju, bacio ručnu bombu.
Da je nekim slučajem nešto slično učinio neki Hrvat, tj. da je bacio bombu na neke Srbe, istog bi trenutka stigao (i) predsjednik Udruge Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i njegov „ađutant“ Vojislav Stanimirović (nakon okupacije, ratni gradonačelnik Vukovara) i održali bi konferenciju za novinare i počeli pričati priče o tome kako su to učinile „ustaše“, koje samo nastavljaju tamo gdje su počele 1941.
Arsenić je navodno tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata bio na strani okupatora.
Pa, što je na sve to uistinu rekao Pupovac? Ništa. Pravio se kao da ništa nije čuo ni vidio.
Naime, da „opravdaju“ njegov „izostanak“ o ovom terorističkom činu, ovog su čovjeka s „tri glasa“ brže – bolje pozvali u središnju tv emisiju Dnevnik Hrvatske radio – televizije, gdje je bio glavni gost i gdje je više od desetak minute zamarao gledatelje temama o svom velikom humanitarnom radu na Baniji, ali i o grbu HOS-a.
Voditeljica ga je pitala o svemu, samo ne o onom što se toga dana dogodilo u Pakracu.
Tako se to inače radi kad se žele marginalizirati ili prešutjeti neka događanja.
Da je kojim slučajem Hrvat bacio bombu na Srbe vjerojatno bi to bila i prva vijest na HRT-u, ali i u drugim medijima, a ovako o tome su na državnoj televiziji pričali nešto malo tek u 35 ili 40-toj minuti Dnevnika, kao „dogodio se incident, „netko“ je bacio bombu na tri djelatnika HEP-a“.
Na srpskim portalima o ovom „incidentu“, očekivano, nije bilo ništa.
S druge pak strane, sjetimo se kako su baš na HRT-u obradili vijest da je na zagrebačkom Dolcu (2018.) „napadnut“ Milorad Pupovac s „ostatcima hrane“. Taj čin neki su prozvali i „terorističkim“, a to je tada bila i glavna vijest u informativnim tv i radio emisijama. I to danima.
Ovaj slučaj u Pakracu, po raznim pupovcima, očito treba što prije zaboraviti…., pa se još žešće okrenuti HOS-u i „ustašama“….
Mladen Pavković
