Dok se digla velika prašina oko podizanja srpske neutemeljene optužnice za neke hrvatske ratne pilote, evo kako nas srpsko, pa i hrvatsko pravosuđe i notorna Documenta, na čijem je čelu Vesna Teršelič, želi obmanuti (najblaže rečeno).
Naime, na Županijskom sudu u Osijeku 1. lipnja 2022. (sic!) započeo je kazneni postupak protiv. okr. Daniela Elloa, inače državljanina Republike Hrvatske i Republike Mađarske, zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122. OKZ-a RH. Suđenje se (zamislite) provodi u nazočnosti optuženika.
Optužnica je podignuta (čujte sad ovo!) 11. studenoga 2021., a okrivljenog 49-godišnjaka, koji se nalazi u pritvoru, tereti se da je od sredine studenog 1991. pa do sredine kolovoza 1992. u Republici Srbiji, „tijekom oružanog sukoba na teritoriju Republike Hrvatske, između regularnih oružanih snaga Hrvatske vojske i policije s naoružanim paravojnim formacijama pobunjenih Srba i snagama JNA, počinio navedeno kazneno djelo“.
Zatim se ističe da su „nakon što su na napuštenoj stočnoj farmi u blizini mjesta Stajićevo i u djelu Kazneno-popravnog doma Sremska Mitrovica osnovani logori u koje je s područja Republike Hrvatske protupravno dovedeno i zatočeno više stotina zarobljenih pripadnika oružanih postrojbi RH, okrivljenika se tereti da je kao čuvar u ovim logorima postupio protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog običajnog prava o postupanju s ratnim zarobljenicima. Tereti ga se da je, zajedno s drugim, za sada, nepoznatim čuvarima, pripadnicima JNA i srpskih paravojnih postrojbi, sudjelovao u fizičkom zlostavljanju zarobljenika te izlaganju uvredljivim i ponižavajućim postupcima. Ratne zarobljenike, među kojima i dvojicu oštećenika (1957. i 1965.) tukao je šakama, pendrekom i nogama obuvenim u vojničke čizme po glavi i tijelu iživljavajući se na njima, te s njima postupao na izrazito okrutan i ponižavajući način, pri čemu im je zadavao fizičku i psihičku bol“, stoji uz ostalo u optužnici.
To drugim riječima znači da je 30 godina nakon početka velikosrpske agresije (koja se u optužnici uopće ne spominje!?) i hrvatsko pravosuđe počelo progoniti pojedine srpske četnike, za koje bi Marko Miljanić, legendarni ratni zapovjednik obrane Škabrnja, rekao da su to tek „osmoligaši“, a ¨da prave, velike srpske zločince ne diraju, što nije ništa drugo nego marginaliziranje zločina prema Hrvatima.
- Za teške ratne zločine, primjera radi, u Škabrnji dosad su optužili i osudili samo jednu četnikušu, iako imaju sve podatke i činjenice o zločinima koji su se ovdje dogodili tijekom 1991. – kazao je također ogorčeni Miljanić, koji je i sam u Domovinskome ratu izgubio nekoliko članova svoje najuže obitelji.
Dakle, na temelju ove optužnice opravdano se postavljaju pitanja:
- Zbog čega je optužnica za ovaj ratni zločin podignuta tek nakon 30 godina?
- Zbog čega se ne sudi onima koji su, kako stoji u optužnici, osnovali logore Stajićevo i Sremska Mitrovica?
- Zbog čega Republika Hrvatska dosad nije tražila ratnu odštetu za bivše hrvatske logoraše?
- Zbog čega u optužnici ne piše da je bila riječ o velikosrpskoj agresija?
- Zbog čega dosad nisu optuženi, a još manje osuđeni „čuvari“ iz velikog broja drugih srpskih logora?
- Zbog čega nitko nije odgovarao što dosad nije podignuta masa optužnica protiv srpskih i inih agresora, i tko je većini tih zločinaca omogućio s hrvatske strane da pobjegnu u Srbiju i druge države? I tako dalje i tako redom.
To što su optužili tek jednog čuvara (nakon 30 godina!) nije ništa drugo nego bacanje pijeska u oči hrvatskim braniteljima i stradalnicima, ili drugim riječima – sramota nad sramotama, odnosno to je raznim Documentima „suočavanje s prošlošću“, da mogu reći i hvaliti se diljem svijeta kako i Hrvati sude srpskim zlikovcima.
Mladen Pavković,
predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.)