By BIRAČKO PRAVO TO PRESTAJE BITI AKO JE ZAKONSKA OBVEZA
Birači su sve punoljetne osobe koje su upisane u popis birača prema Zakonu o registru birača Republike Hrvatske, i oni tvore biračko tijelo koje kao cjelina daje legitimitet osvajačima mandata kao i samim izborima kao političkom procesu. Biračko pravo je demokratska mogućnost i sloboda da birač po svom izboru odluči hoće li ili neće izaći na izbore, te ako izađe da odluči za koga će glasovati ili učiniti glasački listić nevažećim. Biračko pravo ne može biti zakonska obveza, jer to onda više nije demokratsko političko pravo i sloboda izbora; nego totalitarni pritisak, prisila i obveza! Zakonska obveza i sankcija za neizlazak na izbore su negacija biračkoga prava kao slobodne demokratske političke odluke i izbora da birač izađe ili ne izađe na izbore. Neizlazak na izbore je demokratski, politčki, društveno i moralno jedanko vrijedna i odgovorna slobodna odluka i izbor birača u okviru biračkoga prava, kao što je to jednako i slobodna odluka i izbor birača da izađe na izbore u okviru tog istog biračkoga prava. Totalitarni je atavizam da su izbori „građanska dužnost“, a postistina je da su izbori uvijek i „festival demokracije“. Glasovanjem odnosno zaokruživanjem na glasačkom listiću kandidatske liste ili kandidata, birač im daje političku podršku odnosno izborni legitimitet. Samim činom izlaska na izbore birač daje izborima političku podršku odnosno legitimitet. I obratno, neizlaskom na izbore birač im ne daje političku podršku odnosno legitimitet. Neizlazak pak na izbore je demokratska politička sastavnica biračkoga prava, da birač slobodno i odgovorno prema svom političkom stavu donese odluku da neće dati političku podršku odnosno legitimitet izborima kao političkom procesu.
Izazov i motivacija biračima da ne izađu na izbore mogu biti dvojaki. Protestna apstinencija odnosno bojkot kao demokratski i društveno odgovoran politički izraz prosvjeda i nezadovoljstva nedostatnom zastupljenošću jednog ili više aspekata demokratskih standarda i/ili regularnosti izbornog procesa, izborne kampanje, izbornog inženjeringa, transparentnog financiranja kandidata, medijskog praćenja itsl. A k tome, neizlazak birača na izbore može biti posljedica i biračke apatije. Što je političko, društveno, socijalnopsihološko, emocionalno i moralno stanje nezainteresiranosti i nemotiviranosti za sudjelovanje u izborima zbog masovnog razočaranja i gubitka povjerenja birača u demokratski i politički proces općenito i izbore posebno; a sve zbog nedostatnih demokratskih standarda u izbornom sustavu i procesu, izbornoj kampanji, nejasnom financiranju kandidata, dirigiranim medijima itd.; te i općem stanju u društvu i anomiji. Kad birač glasački listić učini nevažećim to se pretežno kvalificira kao tehnički propust odnosno pogrješka („lapsus calami“), što i nije uvijak tako jer to može biti politički stav i protestni postupak.
TOMAŠEVIĆ DEMOLIRAO PROTUKANDIDATE, A BIRAČKO TIJELO DEMOLIRALO NJEGA!
U izbornoj jedinici Grad Zagreb za izbor gradonačelnika bilo je upisano 667.752 birača, i oni tvore biračko tijelo. Na izbore je izašlo 284.792 ili 42,65 posto biračkoga tijela, a na izbore nije izašlo 382.960 ili 57,35 posto biračkoga tijela. Što znači da izbori nisu dobili podršku demokratski kvalificirane većine biračkoga tijela, zbog čega nemaju demokratski legitimitet i imaju demokratski deficit! Kandidat Tomislav Tomašević dobio je 135.545 ili 47,59 posto glasova izašlih birača, i to je 20,29 posto ili jedna petina (1/5) biračkoga tijela. Što znači da kandidat Tomislav Tomašević nije dobio glasove odnosno političku podršku demokratski kvalificirane većine biračkoga tijela, zbog čega on nema demokratski kvalificiran izborni legitimitet i ima demokratski deficit! Prema političkim i ustavnopravnim demokratskim standardima te i Ustavu RH, vlast u Republici Hrvatskoj proizlazi iz naroda i pripada narodu, a narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Vlast pak stvarno proizlazi iz naroda i pripada narodu samo i jedino ako je na izborima demokratski kvalificirana većina biračkoga tijela, svojim glasovima dala političku podršku odnosno demokratski kvalificiran izborni legitimitet toj vlasti! Vlast koja na izborima nije dobila demokratski kvalificiran izborni legitimitet i zbog toga ima demokratski deficit, samo je formalno demokratska vlast a stvarno je režim koji je protudemokratski i protuustavno uzurpirao (prisvojio) vlast!
TOMISLAV TOMAŠEVIĆ NIJE DOBIO DEMOKRATSKI KVALIFICIRAN IZBORNI LEGITIMITET
Za osvojiti vlast na općenito demokratski te i ustavnopravno konkretno demokratski utemeljen način nije dostatno samo dobiti na izborima veću broj glasova birača od protukandidata, nego je condicio sine qua non da se dobije politička podrška odnosno izborni legitimitet demokratski kvalificirane većine biračkoga tijela! Jer politički izbori nisu nadmatanje u bacanju kamena s ramena u Mrduši Donjo, pa da dobije onaj tko nabije dva „punta“ više. A kandidat Tomislav Tomašević dobio je za položaj gradonačelnika minornih i antidemokratskih 20,29 posto glasova, što je groteskna jedna petina (1/5) biračkoga tijela! K tome, kandidatu Tomislavu Tomaševiću je na izborima čak 527.219 ili 79,10 posto biračkoga tijela aktivno i direktno ili pasivno i indirektno dalo – „crveni karton“. Tako da je on jako daleko od bilo kakvog i kojeg demokratski kvalificiranog izbornog legitimiteta, i dolaska na vlast na demokratski način odnosno u skladu s demokratskim standardima!
Ivor Versić
