By Na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave i pravosuđa od 8. travnja bilo je 3.511.086 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a u II. krugu predsjedničkih izbora 12. siječnja 2025.godine je 3,518.428. Broj fiktivnih birača s prebivalištem u Hrvatskoj se od 8. travnja 2024. do 3. siječnja 2025. godine povećao s 333.346 na 340.688 birača. Kako se broj birača od lokalnih izbora 2021. godine do izbora za Hrvatski sabor 2024. godine smanjio za 148.968 birača, a od izbora za Hrvatski sabor 17.travnja 2024. godine do 12. siječnja 2025. godine se povećao za 7.342 birača? Takve promjene su nemoguće! Na izborima u I. krugu za predsjednika RH 29. prosinca prema izvješću DIP-a bilo je 329.630 birača više od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine. Prema Rješenju Ministarstva uprave, pravosuđa i digitalne transformacije na predsjedničkim izborima 29. prosinca trebalo je biti ukupno 3,762.221 birača, a s prebivalištem u Hrvatskoj 3,512.226 i bez prebivališta u Republici Hrvatskoj 249.995.
Popisom 2021. godine punoljetnih državljana bilo je 3,177.740. U Hrvatskoj je u županijama moglo na predsjedničkim izborima ukupno glasovati 329.630 birača više od punoljetnih državljana: Zagrebačkoj 26.803, Krapinsko-zagorskoj 4.142, Sisačko-moslavačkoj 14.435, Karlovačkoj 5.766, Varaždinskoj 8.739, Koprivničko-križevačkoj 4.997, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.356, Primorsko-goranskoj 24.487, Ličko-senjskoj 3.789, Virovitičko-podravskoj 7.059, Požeško-slavonskoj 7.896, Brodsko-posavskoj 17.710, Zadarskoj 23.577, Osječko-baranjskoj 19.786, Šibensko-kninskoj 11.001, Vukovarsko-srijemskoj 18.833, Splitsko-dalmatinskoj 45.393, Istarskoj 18.643, Dubrovačko-neretvanskoj 9.941, Međimurskoj 7.617 i Gradu Zagrebu 44.423 birača. Po županijama ukupno je glasovalo 3,507.370 birača. Izvan Republike Hrvatske glasovalo je 24.252 birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj uglavnom s područja novonastalih država propale države kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija, Makedonija i Kosovo. U izvješću DIP-a piše da je glasovalo 100% birača, a prema Rješenju Ministarstva uprave, pravosuđa i digitalne transformacije najavljeno je 249.995. Glasovalo je samo 9,7% birača od najavljenog broja zbog nemogućnosti elektroničkog i/ili dopisnog glasovanja.
Birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj po županijama je bilo na izborima za Hrvatski sabor: Zagrebačkoj 25.902, Krapinsko-zagorskoj 4.029, Sisačko-moslavačkoj 14.799, Karlovačkoj 6.302, Varaždinskoj 8.024, Koprivničko-križevačkoj 5.094, Bjelovarsko-bilogorskoj 7.231, Primorsko-goranskoj 25.142, Ličko-senjskoj 3.796, Virovitičko-podravskoj 7.376, Požeško-slavonskoj 7.875, Brodsko-posavskoj 19.014, Zadarskoj 23.673, Osječko-baranjskoj 20.932, Šibensko-kninskoj 10.997, Vukovarsko-srijemskoj 19.798, Splitsko-dalmatinskoj 45.593, Istarskoj 18.262, Dubrovačko-neretvanskoj 10.212, Međimurskoj 7.866 i Gradu Zagrebu 42.069, a ukupno u Hrvatskoj 333.346.
Prirodno kretanje stanovništva od popisa 2021. do 30 studenoga 2024. godine
Od popisa 2021. godine do 31. studenoga prošle godine živorođeno je 101.861, a umrlo je 169.879 stanovnika uglavnom birača, a prirodnim kretanjem smo izgubili 67.976 stanovnika. Za to vrijeme je postalo punoljetno oko 105 tisuća stanovnika te je prema mojoj procjeni 30. studenoga prošle godine bilo oko 3,107.861 punoljetnih državljana.
Ako je moja procjena ispravna bilo bi 462.509 birača više od broja punoljetnih državljana.
U 2024. godini od 1.siječnja do 30. studenoga živorođeno je 26.749 djece, a umrlo je 43.275 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem izgubili 16.526 stanovnika.
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 31. prosinca 2023. godine imala 3,861.967
Kako su ministri uprave i pravosuđa Ivan Malenica i Damir Fabijan potpisali rješenja o zaključivanju popisa birača s tako grubim odstupanjem kretanja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i tko je izdao oko četiristo tisuća osobnih iskaznica više od punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj? Gradovi i općine s devetsto do tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine na izborima za Hrvatski sabor bili su:Dugo Selo 966 iz Zagrebačke županije, Novska 911, Petrinja 992, Sisak 915 iz Sisačko-moslavačke, Slunj 961 i Vojnić 916 iz Karlovačke, Bednja 975 i Varaždinske toplice 936 iz Varaždinske, Daruvar 912 i Garešnica 918 iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk 917, Lovran 913, Mali Lošinj 953, Opatija i Rab 978 iz Primorsko-goranske, Gospić 900, Plitvička jezera 943 i Senj 978 iz Ličko-senjske, Slatina 939, Suhopolje 964 i Virovitica 910 iz Virovitičko-podravske, Jakšić 941, Kutjevo 997, Lipik 900, Pakrac 948, Pleternica 952, Požega 925 i Velika 958 iz Požeško-slavonske, Cernik 984, Donji Andrijevci 933, Garčin 940, Nova Gradiška 977, Nova Kapela 909, Oriovac 937, Rešetari 946, Sibinj 959, Slavonski Brod 993 i Staro Petrovo Selo 976 iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru 948, Pakoštane 946, Poličnik 919 i Posedarje 921 iz Zadarske, Beli Manastir 933, Belišče 922, Bilje 914, Bizovac 916, Čepin 935, Darda 945, Đakovo 976, Đurđenovac 925, Kneževi Vinogradi 951, Koška 920 i Semeljci 914 iz Osječko-baranjske, Drniš 952, Knin 960, i Šibenik 903 iz Šibensko-kninske, Borovo 948, Ilok 971, Ivankovo 940, Nijemci 901, Otok 964 i Vukovar 935 iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat 913, Hrvace 968, Jelsa 976, Marina 967, Omiš 937, Seget 942, Supetar 943, Trilj 949, Trogir 965 i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske, Fažana 979, Labin 915, Medulin 999, Poreč 947, Pula 901, Rovinj 968 i Umag 974 iz Istarske, Blato 920, Korčula 911, Orebić 983 i Ploče 931 iz Dubrovačko-neretvanske. Gradovi i općine s više birača od popisanih stanovnika 2021. godine na izborima za Hrvatski sabor bili su:Dvor s 1.170 i Sunja s 1.218 iz Sisačko-moslavačke, Crikvenica s 1.119, Malinska-Dubašnica s 1.188, Novi Vinodolski s 1.111, Omišalj s 1.004 i Vrbovsko s 1.001 iz Primorsko-goranske, Brestovac s 1.026 iz Požeško-slavonske, Benkovac s 1.275, Gračac s 1.160, Nin s 1.024, Obrovac s 1.442, Preko s 1.090 i otok Vir s 1.255 iz Zadarske, Erdut s 1.006 iz Osječko-baranjske, Skradin s 1.153 i Vodice s 1.099 iz Šibensko-kninske, Bošnjaci s 1.030, Drenovci s 1.090, Gunja s 1.121, Stari Jankovci s 1.028, Vrbanja s 1.060 i Županja s 1.096 iz Vukovarsko-srijemske, Gradac s 1.193, Hvar s 1.010, Makarska s 1.104, Okrug s 1.273 i Proložac s 1.030 na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine iz Splitsko-dalmatinske županije. Iz gore navedenih podataka slijedi zaključak da su birači s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj raspodijeljeni po graničnim županijama s Bosnom i Hercegovinom, Istočnom Hrvatskom i u turističkim destinacijama statističke regije Jadranska Hrvatska.
Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića prije lokalnih izbora 2017. godine moralo se iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj brisati 269.516 birača kako slijedi po županijama: Zagrebačka 12.277, Krapinsko-zagorska 3.004, Sisačko-moslavačka 15.087, Karlovačka 11.217, Varaždinska 4.905, Koprivničko-križevačka 3.477, Bjelovarsko-bilogorska 6.876, Primorsko-goranska 15.337, Ličko-senjska 6.985, Virovitičko-podravska 7.255, Požeško-slavonska 8.100, Brodsko-posavska 12.534, Zadarska 17.066, Osječko-baranjska 23.946, Šibensko-kninska 15.355, Vukovarsko-srijemska 16.318, Splitsko-dalmatinska 26.710, Istarska 9.662, Dubrovačko-neretvanska 6.657, Međimurska 3.795 i Grad Zagreb 42.953.
Više od 400 brača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine trebalo je brisati iz jedinica lokalne samouprave u: Brdovcu 471, Dugom Selu 816, Jastrebarskom 555, Samoboru 1.315, Svetoj Nedelji 508, Svetom Ivanu Zelini 556, Velikoj Gorici 3.102, Vrbovcu 496 i Zaprešiću 1.070 iz Zagrebačke, Dvoru 1.286, Glini 1.340, Gvozdu 806, Hrvatske Kostajnice 468, Kutini 1.024, Novskoj 949, Petrinji 2.515, Popovači 481, Sisku 2.866, Sunji 1.101 i Topuskom 594 iz Sisačko-moslavačke, Cetingradu 450, Karlovcu 4.086, Krnjaku 510, Ogulinu 647, Ozlju 573, Plaškom 603, Slunju 637 i Vojniću 1.291, iz Karlovačke, Koprivnici 841 i Križevacima 552 iz Koprivničko-križevačke, Varaždinu 1.275 iz Varaždinske, Bjelovaru 1.372, Daruvaru 1.017, Đulovcu 697, Garešnici 551 i Grubišnom Polju 769 iz Bjelovarsko-bilogorske, Crikvenici 770, Čabru 428, Malom Lošinju 552, Matuljima 481, Opatiji 728, Rijeci 7.197 i Viškovu 519 iz Primorsko-goranske, Donjem Lapcu 579, Gospiću 2.127, Otočcu 972, Plitvičkim Jezerima 736 i Udbini 480 iz Ličko-senjske, Gradini 406, Slatini 1.541, Suhopolju 844, Virovitici 1,457, i Vočinu 507 iz Virovitičko-podravske, Brestovcu 555, Kutjevu 581, Lipiku 1.187, Pakracu 1.967, Pleternici 669, Požegi 1.908 i Velikoj 484 iz Požeško-slavonske, Novoj Gradišci 1.908, Okučanima 788, Slavonskom Brodu 4.987 i Starom Petrovom Selu 420 iz Brodsko-posavske, Benkovcu 3.091, Gračacu 1.519, Obrovcu 1.281, Poličniku 401, Viru 440 i Zadru 5.146 iz Zadarske, Belom Manastiru 1.687, Belišću 524, Bilju 600, Čemincu 432, Čepinu 810, Dardi 1.075, Dražu 454, Đakovu 1.409, Đurđenovcu 411, Erdutu 915, Jagodnjaku 414, Kneževim Vinogradima 854, Koški 428, Našicama 622, Osijeku 7.863, Popovcu 423 i Valpovu 510 iz Osječko-baranjske, Biskupiji 1.189, Civljanima 406, Drnišu 1.098, Erveniku 762, Kistanju 1.355, Kninu 4.578, Skradinu 848, Šibeniku 2.443 i Vodicama 514 iz Šibensko-kninske, Borovu 583, Drenovacima 613, Gunji 534, Iloku 441, Nijemacima 479, Otoku 487, Starim Jankovacima 465, Trpinji 497, Vinkovacima 2.425, Vrbanji 429, Vukovaru 4.427 i Županji 964 iz Vukovarsko-srijemske, Cisti Provoj 548, Gradcu 480, Imotskom 1.090, Kaštelima 2.044, Makarskoj 1.126, Okrugu 402, Omišu 522, Podbablju 522, Prološcu 499, Sinju 955, Solinu 955, Splitu 6.863, Trilju 795, Trogiru 714, Vrgorcu 717 i Vrlici 483 iz Slitsko-dalmatnske, Labinu 661, Medulinu 473, Poreču 986, Puli 3.073, Rovinju 847 i Umagu 755 iz Istarske, Dubrovniku 2.184, Metkoviću 1.133 i Župe Dubrovačke 449 iz Dubrovačko Neretvanske te Čakovcu 2.184 iz Međimurske županije.
Dosta nam je žetončića iz točkastih koalicija HDZ-a i SDP-a te etnobiznismena iz nacionalnih manjina i takozvane dijaspore!
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici jedanaestog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:
- izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom: 43 razmjernim u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala iseljenike i domovinu, a 48 dvokružnim većinskim izbornim sustavom odnosno ukupno 91 zastupnika. Razmjernim izbornim sustavom birali bismo: 38 zastupnika stranaka i 5 zastupnika nacionalnih manjina, a posebnu jedinicu dijaspore treba ukinuti, jer svaka stranka bi trebala staviti tri ili više kandidata dijaspore na svoju listu. O sastavu vlade i proračunu mogli bi glasati samo zastupnici nacionalnih manjina koji bi dobili više od 50% glasova o prosjeka glasova po zastupniku izborne jedinice,
- da smanje izborni prag s 5% na 1,8% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi oni izabrali 47 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa. Stranke i dijaspora bi svoje kandidate birale s dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje na listi od 1%, a nacionalne manjine s jednim glasom jer biraju jednog zastupnika.
- izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
- izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
- izglasaju samostalni nastup stranaka ili pojedinaca na izborima uz uvjet da ih podrži barem 100 birača po kandidatu za sudjelovanje na izborima,
- da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
- da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ) tražimo od 2014. godine. Dosta je laganja gospodo iz DIP-a!
- da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača do kraja 2024. godine. To smo počeli tražiti prije izbora za Hrvatski sabor 2016. godine gospodo iz DIP-a, političari iz vlada i sabora. Dosta je krađa izbora i referenduma biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj!
Na izborima 12. siječnja bit će između 350 i 500 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj više od broja punoljetnih državljana.
Čičkov HHO je stao na stranu gušitelja neposredne demokracije 2014. i 2018. godine, a među članovima njegova HHO-a bili su: Igor Peternel i Karolina Vidović Krišto. HHO nije nikad upozorio na grubu manipulaciju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj premda sam im osobno nekoliko puta uručio analize kojim sam dokazao da su stranke HDZ i SDP 2014. i 2018. godine uz pomoć Ustavnog suda ugušile neposrednu demokraciju.
Pitam ministra uprave, pravosuđa i digitalnih transformacija Damira Habijana zašto je prema Rješenju o zaključivanju popisa birača oko 7 tisuća birača u II. krugu izbora više nego u I. krugu.
Edo Zenzerović
