By Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nastavlja grubo manipulirati brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj
O gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj počeo je pisati bloger Marko Rakar nakon izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika.
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma.
- PODACI MINISTARSTVA UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE ZA I. TROMJESEČJE 2025. GODINE
Na dan 31. ožujka 2025. na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registriran je ukupno 3,615.381 birač. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (361.538,1 birač) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5 posto s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju prvog tromjesečja 2025. godine zabilježena na području pete (-2,63 %) i desete (2,24 %) izborne jedinice.
- ZAKLJUČAK
U odnosu na proteklo razdoblje praćenja kretanja broja birača u izbornim jedinicama, zabilježeno je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s ukupno 3,631.953 birača na kraju I. tromjesečja 2024. godine (na dan 31. ožujka 2024.) na ukupno 3,615.381 birača na kraju I. tromjesečja 2025. godine (na dan 31. ožujka 2025.) za ukupno 16.572 birača, pri čemu su sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru zakonom dopuštenog raspona od ±5 posto od propisane osnove.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ovakvim podatcima nastavlja grubo manipulirati brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Morali su dati brojeve birača po županijama, gradovima i općinama kako bismo usporedili brojeve birača i stanovnika. Ovakva izvješća su omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača.
Saborska oporba suglasila se u petak 20. lipnja ove godine kako tri godine bez izbora, Hrvatska treba iskoristiti da uredi registar birača i izborni sustav kako bi svaki glas vrijedio jednako, a izbori bili fer i pošteni.
– Tražimo izmjenu izbornih pravila i sređivanje registra birača kako bi se konačno mogli dogoditi fer i pošteni izbori, kazala je Urša Raukar Gamulin (Možemo) u saborskoj raspravi o Vladinu Izvješću o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje ove godine.
– Ovakav izborni sustav ne može ostati dodala je Dalija Orešković (DOSIP) i naglasila da je na oporbi da nametne temu izbornog sustava. „Postavi li se oporba kao rezervni kotač HDZ-a, ne dajemo građanima dovoljno motiva da izađu na izbore“ kazala je.
Ustvrdila je i kako “smo došli” u fazu da se moramo obraćati institucijama izvan države, da bi riješili “nered u izbornim procesima”.
Prema spomenutom Izvješću, na kraju prvog tromjesečja 2025. godine, Hrvatska je imala 16.572 birača manje nego na kraju prvog tromjesečja prošle godine, njih 3,615.381 milijuna u deset općih izbornih jedinica u kojima 140 zastupnika biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj.
– Odstupanja u broju birača po izbornim jedincima su unutar zakonom dopuštenih ±5 posto, pa ne treba nikakva intervencija ili promjena u rasporedu izbornih jedinica, izjavila je Anamarija Blažević (HDZ).
S tim se suglasio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje prati kretanje broja birača, Sanjin Rukavina i naglasio da je u svih deset jedinca težina glasa birača, ujednačena.
Sabor je u petak 27. lipnja izglasao Izvješće o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama po kojemu je na kraju prvog tromjesečja ove godine, Hrvatska imala 16.572 birača s prebivalištem u Hrvatskoj manje nego na kraju prvog tromjesečja prošle godine.
Broj registriranih birača 31. ožujka ove godine iznosio je 3,615.381 i u svakoj od deset jedinica u kojima saborske zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj bio je u zakonskom okviru od ± pet posto od propisane osnove.
Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21. rujna 2014. do 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća. Bauk je lagao Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača.
Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića Vlahe Orepića danom u emisiji “Dogmatica” Željka Matića na Z1 televiziji u utorak 4. prosinca 2018. godine da vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu Državno odvjetništvo je po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istambulske konvencije. Broj birača se od lokalnih izbora 2009. godine do lokalnih izbora 2013. godine smanjio se za 1.463 dana za 318.300 birača. Prosječno je godišnje moralo umrijeti 79.412 birača nego ih je punoljetnošću steklo biračko pravo. U tom razdoblju nikad godišnje nije umiralo toliko stanovnika što su mogli provjeriti matematičari poput bivšeg ministra uprave od 2011. do 2015. godine Arsena Bauka.
Županije i Grad Zagreb su na lokalnim izborima 2021. i 2025. godine imale više birača od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine: Zagrebačka 2021.godine 30.383 i 2025.godine 28.152 birača, Krapinsko – zagorska 7.568 birača 2021.godine i 2025.godine 4.222birača, Sisačko-moslavačka 22.538 birača 2021.godine i 2025.godine 13.798 birača, Karlovačka 11.993 birača 2021.godine i 2025.godine 5.594 birača,Varaždinska 13.257 birača 2021.godine i 2025.godine 8.157 birača, Koprivničko-križevačka 9.071 birača 2021.godine i 2025.godine 5.066 birača, Bjelovarsko-bilogorska 11.236 birača 2021.godine i 2025.godine 6.156 birača, Primorsko-goranska 37.007 birača 2021.godine i 2025.godine 24.788 birača, Ličko-senjska 6.178 birača 2021.godine i 2025.godine 3.538 birača, Virovitičko-podravska 10.736 birača 2021.godine i 2025.godine 6.977 birača, Požeško-slavonska 10.790 birača 2021.godine i 2025.godine 7.404 birača, Brodsko-posavska 25.032 birača 2021.godine i 2025.godine 18.430 birača, Zadarska 30.226 birača 2021.godine i 2025.godine 24.720 birača, Osječko-baranjska 32.616 birača 2021.godine i 2025.godine 19.756 birača, Šibensko-kninska 15.746 birača 2021.godine i 2025.godine 11.267 birača, Vukovarsko-srijemska 27.574 birača 2021.godine i 2025.godine 18.683 birača, Splitsko-dalmatinska 59.637 birača 2021.godine i 2025.godine 47.478 birača, Istarska 24.937 birača 2021.godine i 2025.godine 19.003 birača, Dubrovačko-neretvanska 14.323 birača 2021.godine i 2025.godine 10.989 birača, Međimurska 11.238 birača 2021.godine i 2025.godine 7.945 birača i Grad Zagreb 70.228 birača 2021.godine i 2025.godine 44.428 birača. Republika Hrvatska je imala 482.314 birača više od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 2025. godine 335.791 birača.
Zašto šute gospoda zastupnici: Tomašević, Troskot, Hrvoje Zekanović, Dalija Orešković, Nikola Grmoja, Božo Petrov, demokršćanka Marijana Petir i drugi kojima godinama šaljem analize o gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( o fiktivnim biračima ) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine? Igor Peternel i Karolina Vidović Krišto bi morali objasniti biračima zašto se je Hrvatski helsinški odbor 2017. godine protivio brisanju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Zašto HRT = “YUTEL” vrši cenzuru i ignorira hrvatske birače koji redovito plaćaju TV pristojbu da pravovremeno i istinito informira hrvatsku javnost?
Kao birač postavljam pitanje svim sudionicima u raspravi zašto je na svim održanim izborima od 18. travnja prošle godine za Hrvatski sabor do lokalnih izbora ove godine bilo između 100 i 121 tisuće registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj manje od broja birača u I. tromjesečju 2024. i 2025. godine? Peta izborna jedinica je imala 7,5 posto manje stanovnika od prosječnog broja stanovnika deset izbornih jedinica, a šesta 5,87 posto više. Peta izborna jedinica imala je 992 birača na tisuću stanovnika u I. tromjesečju 2024. Godine, a 2025. Godine 983.
Zalažem se za izravnu demokraciju tako da građanske inicijative moraju skupiti najmanje 5 posto potpisa birača od broja stanovnika upravne jedinice s prebivalištem u Hrvatskoj za 21 dan od početka skupljanja potpisa.
Građanska inicijativa „U ime obitelji“, koju su poduprle brojne građanske i strukovne udruge, sindikati, vjerske zajednice, obitelji i pojedinci, organizirala je 2014. godine prikupljanje potpisa birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se pridonijelo promjenama načina upravljanja Hrvatskom te omogućilo da u Hrvatski sabor uđu sposobni, nepotkupljivi i pošteni ljudi, više odgovorni biračima, a ne toliko stranačkim oligarhijama. Inicijativa je vođena pod sloganom „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ kako bi se demokratizirao izborni sustav. Tražilo se da u Ustav RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornoga praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, tražilo se također da izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno tri tisuće potpisa za kandidacijsku listu izvan-parlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Referendum o promjeni izbornoga sustava nikad nije održan jer su SDP-ov ministar Bauk i HDZ-ov Vladimir Šeks bili protiv referenduma, odnosno tvrdili su da nije ostvaren dovoljan broj potpisa, iako je prema službenim statistikama u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, tj. mogućih birača, što znači da je broj od 380 tisuća potpisa bio dovoljan za održavanje referenduma.
Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ nastavila se angažirati na planu pravednijih izbora te je tijekom 2018. skupila i predala Hrvatskom saboru više od 800 tisuća potpisa za dva referendumska pitanja – za bolji i pravedniji izborni sustav. Unatoč velikom broju potpisnika i ova se inicijativa suočila s brojnim opstrukcijama. Prvo referendumsko pitanje odnosilo se na promjene izbornog sustava, smanjivanje broja saborskih zastupnika, traženje mogućnosti zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem. Drugo referendumsko pitanje odnosilo se na zastupnike nacionalnih manjina.
Na kraju je zahtjev odbijen zbog navodno nedovoljnoga broja potpisa, koji se nisu mogli provjeriti. Pod vodstvom ministra Lovre Kuščevića uništene su kontrolne liste te je onemogućena kontrola navodno ne važećih potpisa. Iako je poslije bivši ministar bio predmet preispitivanja DORH-a u svezi transakcija nekretninama, za zlodjelo manipuliranja s referendumskim listama potpisa nikada nije bio predmet istrage.
| RASPODJELA BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 17. TRAVNJA I ZA I. KVARTAL 2024. GODINE TE ZA I. KVARTAL 2025. GODINE | ||||||||||
| IJ | S21 | B24s | B24I. | B25I. | p24s | p24I. | p25I. | ps21 | pb24I. | pb25I. |
| I. | 388.713 | 341.703 | 355.145 | 353.680 | 879 | 914 | 910 | 0,40 | -2,22 | -2,17 |
| II. | 388.383 | 347.454 | 359.589 | 358.401 | 895 | 926 | 923 | 0,31 | -0,99 | -0,87 |
| III. | 402.795 | 350.748 | 359.855 | 358.194 | 871 | 893 | 889 | 4,03 | -0,92 | -0,92 |
| IV. | 394.248 | 357.899 | 367.969 | 364.739 | 908 | 933 | 925 | 1,82 | 1,31 | 0,89 |
| V. | 358.148 | 343.587 | 355.258 | 352.028 | 959 | 992 | 983 | -7,50 | -2,19 | -2,63 |
| VI. | 409.910 | 352.274 | 364.926 | 365.119 | 859 | 890 | 891 | 5,87 | 0,48 | 0,99 |
| VII. | 380.348 | 346.073 | 357.556 | 354.793 | 910 | 939 | 933 | -1,76 | -1,55 | -1,87 |
| VIII. | 379.844 | 359.914 | 371.095 | 369.272 | 948 | 977 | 972 | -1,90 | 2,18 | 2,14 |
| IX. | 377.697 | 352.980 | 369.309 | 369.512 | 935 | 978 | 978 | -2,45 | 1,68 | 2,21 |
| X. | 391.747 | 358.154 | 371.251 | 369.643 | 914 | 948 | 944 | 1,18 | 2,22 | 2,24 |
| RH | 3,871.833 | 3,511.086 | 3,631.953 | 3,615.381 | 907 | 938 | 934 | – | – | – |
Oznake: S21 = broj stanovnika općih izbornih jedinica popisan 2021. godine, ps = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka deset općih izbornih jedinica popisanih 2021. godine, BI.24 = broj birača registriran u općim izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u prvom tromjesečju 2024.godine, BI.25 = broj birača registriran u općim izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u trećem tromjesečju 2024.godine, RH = ukupan stanovnika ili broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica prema popisu 2021. godine i izvješćima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalnih transformacija ps = (S21/387.183,3-1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih popisanih 2021 godine, p24I. = (B24I./363.195,3 -1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica u I. tromjesečju 2024 godine, p24I. = B24I./S21 X 1000‰ = broj birača u I. tromjesečju 2024. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, p25I. = B25I./S21 X 1000‰ = broj birača u I. tromjesečju 2025. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, pb24I. = (B25I./361.538,1 -1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica u I. tromjesečju 2024. godine i pb25I. = (B25I./361.538,1 -1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica u I. tromjesečju 2025. godine. P = 3,177.740 = broj punoljetnih državljana RH popisan 2021. godine.
| BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 2025. GODINE I BROJ ZDRAVSTVENIH OSIGURANIKA 1. LIPNJA 2025. GODINE | ||||||||
| Ž. | S21p | P21 | S23 | B25 | ZO25 | VB25 | p25 | pzo25 |
| ZG | 299.985 | 244.398 | 306.101 | 272.550 | 316.501 | 28.152 | 890 | 1.034 |
| KZ | 120.702 | 100.081 | 119.234 | 104.303 | 120.496 | 4.222 | 875 | 1.011 |
| SM | 139.603 | 116.562 | 135.184 | 130.360 | 139.455 | 13.798 | 964 | 1.032 |
| KA | 112.195 | 94.026 | 110.077 | 99.620 | 111.194 | 5.594 | 905 | 1.010 |
| VA | 159.487 | 131.429 | 158.952 | 139.586 | 160.828 | 8.157 | 878 | 1.012 |
| KK | 101.221 | 83.210 | 99.599 | 88.276 | 100.885 | 5.066 | 886 | 1.013 |
| BB | 101.879 | 83.850 | 98.994 | 90.006 | 99.732 | 6.156 | 909 | 1.007 |
| PG | 265.419 | 222.697 | 264.886 | 247.485 | 283.393 | 24.788 | 934 | 1.070 |
| LS | 42.748 | 35.954 | 42.827 | 39.492 | 44.450 | 3.538 | 921 | 1.038 |
| VP | 70.368 | 57.993 | 68.035 | 64.970 | 68.794 | 6.977 | 955 | 1.011 |
| PS | 64.084 | 52.594 | 61.326 | 59.998 | 62.381 | 7.404 | 978 | 1.017 |
| BP | 130.267 | 107.034 | 127.019 | 125.464 | 130.418 | 18.430 | 988 | 1.027 |
| ZD | 159.766 | 130.268 | 163.221 | 154.988 | 174.379 | 24.720 | 949 | 1.068 |
| OB | 258.026 | 213.927 | 251.794 | 233.683 | 258.656 | 19.756 | 928 | 1.027 |
| ŠK | 96.381 | 80.799 | 95.591 | 92.006 | 99.876 | 11.207 | 962 | 1.045 |
| VS | 143.113 | 117.500 | 138.207 | 136.183 | 140.569 | 18.683 | 985 | 1.017 |
| SD | 423.407 | 344.794 | 427.261 | 392.272 | 447.658 | 47.478 | 918 | 1.048 |
| IS | 195.237 | 160.197 | 201.031 | 179.200 | 219.108 | 19.003 | 891 | 1.090 |
| DN | 115.564 | 92.820 | 115.496 | 103.109 | 126.051 | 10.289 | 892 | 1.091 |
| ME | 105.250 | 84.283 | 105.010 | 92.228 | 104.420 | 7.945 | 878 | 994 |
| GZ | 767.131 | 623.324 | 772.122 | 667.752 | 813.520 | 44.428 | 865 | 1.054 |
| RH | 3,871.833 | 3,177.740 | 3,861.967 | 3,513.531 | 4,022.764 | 335.791 | 910 | 1.042 |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S21p = broj stanovnika popisan 2021. godine, P21 = broj punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, S23 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2023. godine, B25 = broj birača na lokalnim izborima 18. svibnja 2025. godine, BZO25 = broj zdravstvenih osiguranika po županijama 1. lipnja 2025. godine,
VB25 = B25 – P21 = višak birača na lokalnim izborima 2025. godine od punoljetnih državljana popisanih 2021 godine, p25 = B25 / S23 x 1.000‰ = broj birača na lokalnim izborima za Hrvatski sabor 18. svibnja 2025. godine na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2023. godine i pzo25 = BZO25 /S23 x 1000‰ = broj zdravstvenih osiguranika 1. lipnja 2025. na tisuću stanovnika 31. prosinca 2023. godine.
Broj punoljetnih državljana na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine po županijama iznosi manje od: za Zagrebačku županiju 815, Krapinsko-zagorsku 829, Sisačko-moslavački 835, Karlovačku 838, Varaždinsku 824, Koprivničko-križevačku 822, Bjelovarsko-bilogorsku 823, Primorsko-goransku 839, Ličko-senjsku 841, Virovitičko-podravsku 824, Požeško-slavonsku 821, Brodsko-posavsku 822, Zadarsku 815, Osječko-baranjsku 829, Šibensko-kninsku 839, Vukovarsko-srijemsku 822, Splitsko-dalmatinsku 815, Istarsku 821, Dubrovačko-neretvansku 804, Međimursku 801, Grad Zagreb 813 i Republiku Hrvatsku 821.
PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA TRI IZBORNE JEDINICE = STATISTIČKE REGIJE
- obuhvaća: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te gradove i općine Zagrebačke županije: Bedenicu, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu, Pušću i Sveti Ivan Zelinu s ukupno 1,281.823 stanovnika.
- obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, Vukovarsko – srijemsku, te gradove i općine Zagrebačke županije: Bistru, Brckovljane, Brdovec, Dubravu, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Orle, Pisarovinu, Pokupsko, Preseku, Rakovec, Rugvicu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju, Veliku Goricu, Vrbovec i Žumberak s ukupno 1,291.488 stanovnika.
III. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju s ukupno 1,298.522 stanovnika.
U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine je 1,12%, a ukupno ostalih manjina 2,52%, u II. srpske manjine 5,80%, a ukupno ostalih trideset manjina 2,98% i u III. srpske 2,66%, a ukupno ostalih manjina 3,52%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosio je 3,2%, a ukupno ostalih manjina 3,01%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 76.871 ili 18,61%, II. 231.176 ili 55,97% i III. 105.009 ili 25,42% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske.
PODJELA HRVATSKE NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA
I.1 obuhvaća četvrti Grada Zagreba: Brezovicu, Črnomerac, Donju Dubravu, Donji grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused-Vrapče, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje s ukupno 638.076 stanovnika.
I.2 obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i gradove i općine Zagrebačke županije: Bedenicu, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Sveti Ivan Zelinu te četvrti Grada Zagreba: Gornju Dubravu i Sesvete s ukupno 642.601 stanovnika.
II.1 obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku i Sisačko – moslavačku županiju, gradove i općine Zagrebačke županije: Bistru, Brckovljane, Brdovec, Dubravu, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Orle, Pisarovinu, Pokupsko, Preseku, Rakovec, Rugvicu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju, Veliku Goricu, Vrbovec i Žumberak s ukupno 626.776 stanovnika.
II.2 obuhvaća: Brodsko – posavsku, Osječko – baranjsku, Požeško – slavonsku, Virovitičko – podravsku i Vukovarsko – srijemsku županiju s ukupno 665.858 stanovnika.
III.1 obuhvaća: Istarsku, Primorsko – goransku i Zadarsku županiju s ukupno 663.170 stanovnika.
III.2 obuhvaća: Dubrovačko – neretvansku, Splitsko – dalmatinsku i Šibensko – kninsku županiju s ukupno 635.352 stanovnika.
Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora imao bi 96 zastupnika izabranih u tri li šest izbornih jedinica i 6 zastupnika nacionalnih manjina i 5 zastupnika iseljenika odnosno ukupno 107, a županijski dom 48 zastupnika. Ukupno bi Hrvatski državni sabor imao 155 zastupnika.
Kod tri izborne jedinice izborni prag predlažem 3 posto, a prag za napredovanje na kandidacijskim listama stranaka od 1,2 posto. Za šest izbornih jedinica predlažem izborni prag za stranke 4 posto i prag za napredovanje na kandidacijskim listama 2,5 posto. Za sudjelovanje na izborima stranke i kandidati bi morali skupiti 100 potpisa birača izborne jedinice.
mr. sc, Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
