VELJAČA 1943. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

1. Ograničenja prodaje benzina:

U državama neposredno uvučene u II. svjetski rat sve je bilo pod nadzorom državnih ustanova a naročito proizvodi od benzina koje su služile hrvatskim oružanim snagama. Tako je 22. siečnja ministar narodnog gospodarstva prof. dr. ing. Josip Balen (1890.-1964.), propisao da se od 1. veljače 1943. godine do daljnje naredbe, izdaje za najamne potrebe samovoza (autotakse) i državne samovoze, 25 litara po odrezku a na odrezak označen velikim slovom D, za poslovne potrebe, 10 litara na odrezak. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 1. veljače do 13. ožujka 1943. Knjiga XXVIII. (Svezak 271.-280.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Br. 3297, str. 8) Rat je sve više kao crni oblak prekrivao čitavo područje Nezavisne Države Hrvatske, spriječavajući normalno obavljanje gospodarskih, društvenih, državnih, narodnih djelatnosti i uredan život stanovništva. Čitava Europa se nalazila u ratnom kaosu, s jedne strane, tražeći novi europski poredak i s druge, nastojeći zadržati stari.

2. Cjenik za darivanje krvi:

Nagrade za darivanje krvi za protok krvi (transfuzija) su znatno povećane. Za darovanje krvi od 400 do 500 ccm, plaća se Kuna 6.000, što je prilična svota za to razdoblje, što znači da je krv bila tražena zbog ratnih ozljednika i žrtava rata. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 37-38)

3. Trošarinski dodatak na pivo:

Naredbom Ministarstva državne riznice od 27. siečnja 1943. godine, uvodi se na pivo poseban trošarinski dodatak i to na 100 litara neprevrelog piva u jakosti od 4 do uključivo 7.99 sladkomjernih stupnjeva, ubirat će se ovaj dodatak u visini razlike između iznosa redovne državne trošarine, koja odpada na 100 litara neprevrelog piva, i iznosa od Kuna 800. (Isti izvor, str. 62-64) U NDH se značajan prihod državnog proračuna ostvarivao kroz dodatne trošarine kao i svim drugim europskim državama.

4. Stručni izpit činovničkih vježbanika:

Naredba Ministarstva narodne prosvjete od 25. siečnje 1943., o polaganju državnog stručnog izpita činovničkih vježbanika ministarstva narodne prosvjete (Isto, str. 109-123), propisuje između ostalog, da činovnici vježbanici polažu usmeni i pismeni izpit koji, između ostalog, obuhvata: a) Proglas o osnutku Nezavisne Države Hrvatske, b) Zakon o prisezi vjernosti NDH, c) poznavanje načela ustaškog pokreta i „Ustaše“, hrvatskog oslobodilačkog pokreta, d) zakonsku odredbu o državnoj vladi NDH i zakonsku odredbu o Računarskom dvoru. (Isti izvor, čl. 28., str. 119)

5. Državno šumsko veleobrtno poduzeće „Turopolje“:

Podržavljena židovska imovina pretvarana je u državnu imovinu NDH pa je tako zakonskom odredbom od 8. veljače 1943. godine, sva imovina podržavljene tvrdke Filipa Deutscha sinovi, sa sjedištem u Zagrebu, izlučena kao posebna državna imovina koja tvori imovinu poduzeća, koje dalje posluje pod imenom Državno šumsko-veleobrtno poduzeća „Turopolje“ sa sjedištem u Zagrebu. (Isto, čl., str. 124) Dakle, podržavljena imovina je mijenjala pravni položaj i naziv te nastavila sa prethodnim poslovanjem u probitku države Hrvatske.

6. Propisnik Hrvatskog saveza seljaka:

Seljaštvo je predstavljalo u NDH najbrojniji stališ od kojega se očekivala podpora novim hrvatskim vlastima. Odista je seljački stališ prihvatio NDH kao oblik obnovljene hrvatske države. Otuda je 15. veljače 1943. godine donesen u Glavnom Ustaškom stanu, Propisnik Hrvatskog saveza seljaka, podpisan od Poglavnika NDH i s pozdravom „Za Dom spremni“. (Detaljnije vidjeti, isti izvor str. 144-160) Osniva se „Hrvatski savez seljaka“, kao stališka postrojba hrvatskog sela u okviru „Ustaše“, Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, (Isto, čl. 1., str. 144) koji djeluje na čitavom području Nezavisne Države Hrvatske. Svrha Saveza hrvatkih seljaka je omogućiti pripadnicima hrvatskog sela unapređivanje njihovih probitaka u svim pravcima, a posebno gospodarstvenom, družtvovnom, stručnom i prosvjetno-odgojnom, osiguravajući time na hrvatskom selu NDH svjesne državljane. (Isti izvor, čl. 7., str. 145) Hrvatski savez seljaka obvezatno obuhvaća kao svoje članove sve hrvatske seljake, kao i družtva, kojima je svrha zastupanje i zaštita probitaka seljaka. (Isto, čl., 9, str. 147) Prema Pravilniku, hrvatskim seljakom, smatra se svaka osoba, koja živi seljačkim načinom života u zajednici hrvatskog seljačkog doma i koja pretežito vrši neku djelatnost, vezanu s obrađivanjem zemlje. (Isti izvor, čl. 10., str. 148) Hrvatski seljački dom predstavlja njegov svakodobni glavar. (Isto, čl. 12., str. 148) Svi seljački domovi unutar jednog hrvatskog sela, sačinjavaju Hrvatsku seljačku zajednicu, koja predstavlja temeljnu ustrojbenu jedinicu Hrvatskog saveza seljaka. (Isto, čl 15., str. 149) Među dužnosti Hrvatske seljačke zajednice spada „…čuvati i gajiti dobre stare običaje, narodne nošnje i sve čimbenike hrvatske samonikle kulture“. (Isti izvor, čl. 18., str. 151) Ustanove seljačke zajednice jesu: a) starješina zajednice, i b) skup svih glavara Hrvatskih seljačkih domova. (Isto, čl. 19., str. 151) Sve Hrvatske seljačke zajednice jedne upravne obćine čine Obćinsku seljačku zajednicu. (Isto, čl 20., str. 152) Vrhovna ustanova Hrvatskog seljačkog saveza je savezničar koga imenuje Poglavar NDH na prijedlog Državog savezničara. (Isti izvor, čl. 23., str. 152) Dakle, seljački stališ je imao značajnu ulogu u prvoj obnovi starije hrvatske države i pripadnici ovog hrvatskog stališa su predstavljali vjerne sljedbenike države Hrvatske.

7. Povjerenstvo za razrješenje imovinsko-pravnih poslova NDH i drugih država:

Poslovnik o ustrojstvu Ureda povjerenstva za razrješenje imovinsko-pravnih odnosa između Nezavisne Države Hrvatske i drugih država, donesen je 10. veljače 1943. godine. (Isti izvor, str. 188-192) Prema Poslovniku, sve poslovanje koje se odnosi na razrješavanje imovinsko-pravnih poslova NDH i drugih država, obavlja Ured povjerenstva za razrješavanje imovinsko-pravnih odnosa između države Hrvatske i ostalih država unutar Ministarstva državne riznice. (Isto, čl. 1., str. 188) U djelokrug spada između ostalog: a) svi pripremni radovi za vođenje pregovora i za sklapanje međudržavnih sporazuma i ugovora o razrješavanju imovinsko-pravnih odnosa NDH i ostalih država stjecateljica. B) vođenje osobnih i stvarnih poslova povjerenstva i izaslanstava i c) izvršavanje svih odluka povjernstva. (Isto,čl. 5., str. 189-190) Ured obavlja zastupanje tekućih priradnih probitaka NDH kod Vrhovnog zapovjedništva njemačke vojske u Beogradu kao i sva posredovanja kod oblasti u okupiranoj Srbiji preko izpostave u Zemunu. (Isto, čl. 7., str. 190-191)

8. Članstvo NDH u međunarodnim organizacijama:

Predstavnici Nezavisne Države Hrvatske su 19. listopada 1942. godine podpisali Sporazum o Europskom poštanskom i telekomunikacionom savezu. (Isti izvor, str. 193-198) Podpisnice su slijedeće države: Albanija, Bugarska, Danska, Finska, Italija, Hrvatska (NDH), Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Rumunjska, San Marino i Slovačka, na temelju Svjetskog poštanskog ugovora  i Međunarodnog ugovora o telekomunikacijama. Sporazum je podpisan u Beču a s hrvatske strane podpisao ga je Franjo Poljan. Sporazum je objavljen u Narodnim novinama od 19. veljače 1943. godine (Isto, str. 198) Provedbena Naredba za poštansku službu, donesena je 24. listopada 1942. godine. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 199-201) a Provedbena Naredba za europsku brzojavnu službu donesena je istog dana. (Isto, str. 204-208) Dakle, ovo je jedan od dokaza međunarodnog priznanja NDH od drugih država, što je protuslovno vladajućem gledištu projugoslavenske historiografije koja uporablja izraz „tzv. NDH“.

9. U ratnim uvjetima ništa se ne baca:

U vremnu postojanja NDH su kopita, papci i rogovi imali cijenu i svrhu uporabe. Tako je Oblasnom odlukom od 20. veljače 1943. godine, Državni ured za oblikovanje ciena i nadnica, propisao najnižu prodajnu i odkupnu cijenu kopita, papaka i rogova (Isto, str. 229-231), a Oblasnom odlukom iste ustanove je propisana najmanja odkupna i prodajna cijena kostiju, (Isto, str. 232-234) što navodi na zaključak da se u ratnim okolnostima sve uporabljalo za određenu svrhu.

10. Redarstvene oružane snage:

Zakonskom odredbom od 26. veljače 1943.godine, osnovano je redarstvo oružanih snaga kao sastavni dio oružanih snaga NDH, (Isti izvor, str. 235-237) izravno podrvrgnuto ministru oružanih snaga. Dakle, umjesto naziva Ustaška vojnica i domobranstvo uvodi se naziv hrvatskih oružanih snaga kao zajedničke oružane sile u NDH. U nadlažnost redarstva oružanih snaga spada sva pripremna i izvidna djelatnost koja je potrebna, da se kažnjivi čini odmah ustanove žurnim prikupljanjem dokaza o samom činu i počinitalju, te poduzimanje potrebnih mjera da se počinitelj osigura kažnjivim progonom. (Isto, čl. 2., str. 235)

11. Prestanak rada Ustaškog stegovnog i kaznenog suda:

Dana 26. veljače 1943. godine, donesena je zakonska odredba sukladno kojoj Ustaški stegovni i kazneni sud u Zagrebu nad pripadnicima Ustaške vojnice, prestaje s radom 30. lipnja 1943. godine (Isti izvor, str. 240-243) Sve kaznene prijave protiv pripadnika Ustaške vojnice, upućivaće se sudu oružanih snaga u Zagrebu. (Isto, čl. 3., str. 241) Za suđenje o kažnjivim činima dužnosnika „Ustaše“ hrvatskog oslobodilačkog pokreta i dužnosnika staliških postrojbi, nadležni su redoviti kazneni sudovi. (Isto, čl. 4., str. 241)

12. Novo ustrojstvo Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja:

Naredbom ministra pravosuđa i bogoštovlja od 29. siečnja 1943. godine, poslovanje Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja obavlja se u: a ) Odjelu za pravosuđe i b) Odjelu za bogoštovlje. (Isto, čl. 1., str. 279) Odjel za bogoštovlje dieli se na četiri odsjeka: prvi, odsjek za katoličku vjeroizpovijest, drugi, odjel za islamsku vjeroizpovijest, treći, odjel za hrvatsko-pravoslavnu vjeroizpovijest i četvrti, odjel za evangelističku vjeroizpovijest. (Isto, čl. 6., str. 282)

13. Donja Mahala – Obudovac, uzadružena zdravstvena obćina:

Na malom području velike župe Posavje sa sjedištem u Brodu na Savi, upravne obćine Orašje, kotara Brčko, u II. svjetskom ratu smještena je mjesna zajednica (selo) Donja Mahala, čiji pučani, Hrvati-katolici, su pristali uz NDH i naselje Obudovac, naseljeno pravoslavcima, jedno od četničkih središta. Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstvo za zdravstvo je 22. veljače 1943. godine, naredilo pripajanje upravne obćine Orašje uzadruženoj zdravstvenoj obćini Donja Mahala – Obudovac. (Isto, str. 318) Upravna obćina Orašje, kotar Brčko, pripaja se uzadruženoj obćini Donja Mahala – Obudovac, kotar Brčko, tako da uzadružena zdravstvena obćina Donja Mahala – Obudovac obuhvata: Orašje, Donja Mahala i Obudovac, kotara Brčko, sa sjedištem obćinskog liečnika u Orašju. (Isto, čl. 1., str. 318) Obudovac i susjedna sela sa većinskim srbskim stanovništvom pretežito su pristali uz četnički pokret D. Mihailovića, manjim dijelom uz partizanski, a tek oko 20% se odazvalo u hrvatsko domobranstvo.

14. Suradnje srednjih škola i Ustaške mladeži:

U Zagrebu je ministar narodne prosvjete dr. Mile Starčević, 23. veljače 1943. godine naredio da su nastavnici tjelovježbe i pjevanja državnih gimnazija, učiteljskih škola i obćih nižih srednjih škola, obvezni surađivati u mjesnim postrojbama Ustaške mladeži. (Isti izvor, str. 320)

U Državnoj vladi su sva ministarstva u kratkom vremenu doživjela velike promjene s ciljem smanjenja ministarstava, ukidanja pojedinih i spajanja onih koje su dijelile zajednički djelokrug probitka države ali se posebno ističe Ministarstvo narodnog gospodarstva, Državni ured za oblikovanje ciena i nadnica, Ministarstvo pravosuđa i bogoštovnja kao i Ministarstvo narodne prosvjete, premda su na prvom mjesto po važnosti za državne probitke NDH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo oružanih snaga i Ministarstvo vanjskih poslova. Državne oblasti su nastojale svoje djelovanje temeljiti na normativnim propisima, zakonima, zakonskim odredbama i naredbama, zbog čega se država Hrvatska predstavlja kao normativno moderno ustrojena država. Iz ovakvog kuta promatrano, povijest NDH je potpuno drugačija spram projugoslavenske i dijelom hrvatske historiografije koje ne žele iz ideoloških razloga, priznati činjenicu da je NDH prva nepotpuno obnovljena i historiografski potvrđena hrvatska država.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović