KOLOVOZ 1943. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

1. Pokusne ribarstvene postaje:

Zakonska odredba o osnivanju pokusnih ribarstvenih postaja, donesena je 6. kolovoza 1943. godine, prema kojoj se osniva Pokusna ribarstvena postaja u Dubrovniku i Pokusna ribarstvena postaja u Kraljevici. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe proglašene od 1. kolovoza do 3. rujna 1943. Knjiga XXXVI.(Svezak 351.-360.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb 1943., Br. 3459, čl. 1., str. 38, i dalje str. 38-39)

Zadatak je pokusnih ribarstvenih postaja, koje su pod neposrednim nadzorom Ministarstva narodnog gospodarstva, unapređivati i usavršavati pomorski ribolov u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stručno – znanstvenim proučavanjem prirodnih uvjeta i tehničkih mogućnosti za njegovo napredno obavljanje. (Isti izvor, čl. 2., str. 38)

2. Zavod za kolonizaciju:

Zakonska odredba o proširenju djelokruga Zavoda za kolonizaciju, donesena je 6. kolovoza 1943. godine (Vidjeti, isti izvor, str. 46-51), prema kojoj se u djelokrug Zavoda za kolonizaciju prenosi, prvo, obavljanje svih poslova oko uzseljavanja pučanstva, točnije etničkih Hrvata, iz drugih država na područje Nezavisne Države Hrvatske i izseljavanje pučanstva iz NDH u druge države, ako se to vrši na temelju međudržavnih utanačenje i drugo, provedba svih međudržavnih ugovora kako onih zaaključenih poslije 20. listopada 1941. godine, tako i svih budućih, koji se odnose na izseljavanje, useljavanje, uređenje dvovlasničkih odnosa i uopće zamjena posebničke imovine.

Sveukupna imovina izseljenih lica koja postaje vlasništvo Nezavisne Države Hrvatske, prelazi u vlasništvo Zavoda za kolonizaciju koji upravlja i raspolaže tom imovinom. (Isto, čl. 2., str. 47) Useljenik, koji ne bi htio priznati obračun i preuzeti u naknadu dodijeljenu mu imovinu Zavoda za kolonizaciju, gubi iz toga naslova pravo upravljanja prema državi Hrvatskoj bilo kakve zahtjeve. (Isto, čl., 9, str. 49)

3. Državna pomoć postradalim ustaškim dužnostnicima:

Zakonska odredba o državnoj pomoći postradalim dužnostnicima „Ustaša“ – hrvatskog oslobodilačkog pokreta i njihovim obiteljima, donesena je 6. kolovoza 1943. godine (Vidjeti, isti izvor, str. 52-58), sukladno kojoj državna pomoć pripada: a) dužnostnicima „Ustaše“ – hrvatskog oslobodilačkog pokreta, koji uslijed vršenja svoje dužnostničke službe ili radi nje postradaju životom, tjelesno ili u zdravlju odnosno nestanu, i b) obiteljima ustaških dužnostnika. (Isto, čl. 1., str. 52)

Dužnostnicima se smatraki oni pripadnici „Ustaše“ – hrvatskog oslobodilačkog pokreta, koji su imenovani dužnostnicima prema propisima „Ustaše“ – hrvatskog oslobodilačkog pokreta odnosno prema propisima na temelju ustava izdanog propisnika. Ustaškim dužnostnicima pripada bez obzira na njihovo imovinsko stanje državna pomoć u visini osobne mirovine državnog službenika, koji je navršio 35 godine državne službe. (Isto, čl. 4., str. 53) Obiteljima ustaških dužnostnika koji su postradali životom odnosno nestali, pripada državna pomoć, prema propisima ove zakonske odredbe, koji vriede za obiteljske mirovine iza državnih službenika građanskog stališa. (Isto, čl. 8., str. 55)

4. Službenici – politički osuđenici:

Zakonska odredba o uračunavanju vremena oduzete slobode hrvatskih političkih osuđenika – državnim i samoupravnim službenicima, donesena je 6. kolovoza 1943. godine, (Detaljnije vidjeti, isto, str. 65-67) prema kojoj svim hrvatskim političkim osuđenicima – državnim i samoupravnim službenicima, kojima je prije 10. travnja 1941. godine zbog njihova hrvatskog narodno – političkog rada u sudbenom ili redarstvenom postupku oduzeta sloboda u trajanju od najmanje jedne godine dana, računa se za promaknuće u stališkoj službi i za mirovinu oduzete slobode dvostruko kao stvarno provedeno vrieme u državnoj odnosno samoupravnoj službi. (Vidjeti, čl. 1., str. 65)

5. O pravima pripadnika hrvatskih oružanih snaga:

Zakonska odredba o priznanju vremena službe pripadnika oružanih snaga djelatnog i mirovinskog stališa, donesena je 6. kolovoza 1943. godine (Isti izvor, str. 68-71) sukladno kojoj svim pripadnicima oružanih snaga, koji su u razdoblju od 1. prosinca 1918. do 10. travnja 1941. godine, zbog hrvatskih uvjerenje bili umirovljeni, prije nego što su u službi stvarno proveli 35 godina, priznaje se pravo na mirovinu, koja bi im pripala da su bili cielo vrieme u službi oružanih snaga. (Vidjeti, isto, čl. 1., str. 68)

6. Računski dvor:

Zakonska odredba o Računskom dvoru donesena je 6. kolovoza 1943. godine (Isti izvor, str. 72-95) prema kojoj gospodarenje države, njezinih ustanova i državnih poduzeća izpituje prema propisima ove zakonske odredbe Ručunski dvor, kao prema državnoj vlasti neovisna i jedino zakonu podvrgnuta državna oblast u NDH. (Isto, čl. 1., str. 72) Računarski dvor je nadležan izpitivati zakonitost i pravilnost upravljanja i uporabe novčanih i stvarnih sredstava, izpitivati zakonitost i pravilnost upravljanja i upotrebe imovine predane na čuvanje državnim oblastima i ustanovama. (Isto, čl. 6., str. 76-77)

U djelokrug Računskog dvora spada i izpitivati zakonitost i pravilnost svih zakonskih odredaba, uredbi i naređenja, odluka i rješenja o svim službovnim odnosima državnih službenika na cielom području NDH. Kada Računski dvor utvrdi, da su stvarni probitci države ili koje od ustanova oštećeni nepravilnom primjenom važećih propisa ili kakvim protupravnim činom, izvješćuje o tom državno zastupništvo koje će proti odgovorne osobe podići tužbu za naknadu štete kod nadležnog redovnog suda. (Isto, čl. 19., str. 84)

7. Gospodarsko prosvjećivanje:

Zakonska odredba o gospodarskom prosvjećivanju donesena je 6. kolovoza 1943. godine, (Vidjeti detaljnije, isto, str. 106-128) prema kojoj, gospodarskom prosvjećivanju je svrha da tekovinama suvremene gospodarske znanosti i praktičnog gospodarskog znanja, poboljša duhovni i materijalni život seljaštva. (Isto, čl. 1., str. 106) Gospodarsko prosvjećivanje se provodi u obćim i posebnim gospodarskim te gospodarsko – kućanskim tečajevima, gospodarskim školama, kućanskim školama, usavršavanjem svršenih učenika u gospodarstvu. (Isto, čl. 2., str. 106). Polazak tečajeva je dobrovoljan i bezplatan. (Isto, čl. 4., str. 107) i svi tečajevi mogu biti ili stalni ili pokretni, a ustrojavaju ih i vode velike župe svaka u svom području. (Isto, čl. 5., str. 108) Neposredni nadzor nad gospodarskim prosvjećivanjem u NDH vrši Ministarstvo narodnog gospodarstva. (Isti izvor, čl. 6., str. 125)

8. Poglavnikova odredba o milostivom pomilovanju:

S vremena na vrijeme i povodom značajnijih događaja za prvu obnovu starije države Hrvatske, Poglavnik NDH je donosio milostiva pomilovanja. 13. kolovoza 1943. godine Poglavnik je odlučio putem milosti podijeliti pomilovanje, (Isto, str. 160-162) prema kojoj se opraštaju i predaju zaboravi svi kažnjivi čini, koji su počinjeni od strane pripadnika oružanih snaga od 10. travnja 1941. godine do 27. srpnja 1943., bez obzira na to, da li je postupak za te kažnjive čine poveden ili se nalazi u toku, ili je već izrečena osuda, bila ona pravomoćna ili ne, a ako postupak nije proveden, nema se ni provesti. Primjer kako se poglavar države odnosi prema pripadnicima oružanih snaga koji su svoj život izložili za narodni i državni probitak.

9. Uznička straža:

Trebalo je proći stanovito vremena da se država Hrvatska ustroji od baze do vrha u svim društvenim, gospodarskim, oružanim, državnim, kulturno – prosvjetnim i političkim oblastima. Zakonska odredba o uzničkoj straži oružanih snaga donesene je 18. kolovoza 1943. godine, prema kojoj radi očuvanja pritvorenika i održavanja stage u zatvorima oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske, osniva se uznička straža kao posebna postrojba oružanih snaga. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 201)

10. Državno gospodarsko povjerenčtvo:

Zakonska odredba o Državnom gospodarskom povjerenčtvu donesena je 18. kolovoza 1943., (Isto, str. 207-211) prema kojoj je državno gospodarsko povjerničtvo ustanova državne vlade NDH, kojoj je zadatak ustanovljavati obće smjernice i izdavati načelne odluke radi svrsishodnog i jedinstvenog provođenja gospodarstvene i valutne državne politike, kao i usklađivati djelatnost pojedinih ministarstava i državnih ustanova. (Isto, čl. 1., str. 207)

Sačinjavaju ga: a) ministar narodnog gospodarstva kao predsjednik, b) ministar vanjskih poslova, c) ministar državne riznice, d) državni prabilježnik, e) predsjednik Hrvatske državne banke i državni povjerenik za oblikovanje ciena i nadnica odnosno plaća. (Isto, čl. 4., str. 208)

11. Državno povjerenčtvo za ciene i i nadnice:

Zakonskom odredbom od 18. kolovoza 1943. osniva se Državno povjerenčtvo za ciene i  nadnice (Isti izvor, str. 208-220), kao posebna državna oblast najvišeg stupnja koja poslove svojega djelokruga provodi prema obćim smjernicama i odlukama Državog gospodarskog povjereničtva. (Isto, čl. 1., str. 212) Državno povjereničtvo za ciene i nadnice odnosno plaće nadležno je za utvrđivanje ciena i nadnica na cielom području NDH. (Isto, čl. 3., str. 213) Osnivanjem Državnog povjerenčtva za ciene i nadnice (plaće), prestaje postojati Državni ured za oblikovanje ciena i nadnica kao i zakonska odredba od 17. siečnja 1942. (Isto, čl. 16., str. 219) Poslovi i osoblje Državnog ureda za oblikovanje ciena i nadnica prelaze u Državno povjerenčtvo za ciene i nadnice. U svrhu pronalaska najučinkovitijeg ustroja državnih ustanova, nove hrvatske vlasti su vršile česte promjene ustroja i djelokruga državne uprave, državnih ustanova i poduzeća u državnom vlasništvu.

12. Otvaranje državnog poštanskog ureda u Kotorskom:

Ministarstvo prometa je 13. kolovoza 1943. godine izdalo Naredbu o otvaranju državnog poštanskog ureda u mjestu Kotorsko, kotara Doboj, velike župe Usora i Soli. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 265) Jedno od svojstava novih hrvatskih vlasti koje su 10. travnja 1941. obnovile odnosno oživotvorile državu Hrvatsku su službeni nazivi hrvatskih pokrajina koji imaju povijesno i historiografsko opravdanje, kao što je naziv „Usora i Soli“, prvi poznati i najstariji naziv u historiofrafskim izvorima prvog reda za ovaj dio hrvatskog posavja kao krajobrazne opisnice. Druga značajka je prihvaćeni i u razdoblja postojanja NDH, službeno rabljeni korienski pravopis („ie“ umjesto „ije“, napomena I.I.J.) koji je sukladan hrvatskom jeziku u usporedbi sa kasnijim hrvatsko – srbskim jezičkim izražajem odnosno ideološkom tvorevinom, koji je trebao zadovoljiti načelo tzv. bratstva i jedinstva između Hrvata i Srba.

Kotorsko je naseljene mjesto Hrvatima – muhamedancima koji su u razdoblju NDH doživjeli potpuno vjersko priznanje u usporedbi sa prethodnim razdobljima kada su negirani, tako da je otvaranje državnog poštanskog ureda u ovom mjestu jedno od svjedočanstava napretka ovog diela Usore i Soli sa sjedištem u Tuzli. Prema ovoj naredbi, pod poštanski državni ured u Kotorskom spadaju: Kotorsko, Johovac, Foča, Prnjavor Mali, Kladari, Obsine, Zarići, Rukavac i Vranduk. (Isti izvor, čl. 2., str. 265)

13. Ženske stručne škole u NDH:

Ženske stručne škole su u školskom sustavu Ministarstva narodnog gospodarstva i Ministarstva narodne prosvjete u NDH, predstavljale osnovno sredstvo prosvjećivanja i izobrazbe ženske mladeži u svim domaćinskim i kućanskim poslovima, kao sastavni dio sustava društvene podjele rada. Naredba Ministarstva gospodarstva – Glavnog ravnateljstva za obrt, veleobrt i trgovinu o produženju obuke u ženskim stručnim školama, donesena je 28. kolovoza 1943. godine, (Isto, str. 295) prema kojoj obuka u ženskim stručnim školama traje četiri godine, i to tri godine u tri stručna razreda i jedna godina u školskoj radionici. (Isti izvor, čl. 2., str. 295) Svrha je obrazovati hrvatsku ženu ne samo kao kućansku domaćicu koja je osposobljena obavljati sve svoje dužnosti za svoju obitelj, zajedno s mužem odgojitelja djece u hrvatskom duhu već i koristan činitelj šire društvene, kulturne i državne organizacije.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović