Od kada je počeo problem Koronavirusa u Kini, iako je oprez u prognozi potreban, ekonomisti tvrde da će potrajati šest mjeseci kao u slučaju Sars. Koronavirus može ostaviti svoj trag na jednom ili dva tromjesečja, ne više. Međutim, za razliku globalnih trendova u vrijeme epidemije Sarsa 2003., globalizacija je promijenila sve trendove i to na Svjetskoj razini. Zaustavljanje cirkulacije kineza i europljana, naših tradicionalnih gostiju i za tri mjeseca, bit će uzrok slabijeg rasta BDP-a u Hrvatskoj, udarac za Hrvatsko gospodarstvo bit će značajan. Obzirom da se promet putničkih agencija, hotela i zračnog prijevoza gotovo u potpunosti puni potrošnjom stranih turista, ako se budu verificirali negativni rezultati u turizmu, domino efekt na spomenute aktivnosti koje su usko povezane.
Osim tog izravnog doprinosa BDP-u i zapošljavanju, procjenjujući ukupni utjecaj turizma, on uključuje neizravne i inducirane učinke. Neizravni doprinos je njegov utjecaj na neposredne sektore za ulaganja (npr. kupnja novog zrakoplova, izgradnja novog hotela, kupnja namještaja za smještajne objekte itd.) ili za kupnju roba i usluga. Inducirani doprinos na zapošljavanje potaknut rashodima osoba koje izravno ili neizravno zapošljava turistički sektor. Na primjer, na plaće hotelskog osoblja, turističke agente, konzultante u nekretninama itd.
U ovom okviru ne smijemo ne spomenuti i učinak na domaću potrošnju.Kada je toliko prevladavajuća jedna grana gospodarstva, kao što je turizam za Hrvatsku, onda je pitanje razumijevanja kako čak i trivijalan virus može uvelike utjecati na naše gospodarstvo. Naša zemlja je jača od koronavirusa, ali u političkoj raspravi emergencija neće biti gotova kada epidemija završi.
U IX. Izbornoj jedinici, glavni razlog društvene krhkosti su niski prihodi, visoka nezaposlenost, ali i velike socijalne nejednakosti isto tako nejednake mogućnosti. Ova je pojava povezana i s obrazovanim stanovništvom, čime se značajno potiče iseljavanje mladih ljudi s teritorija u potrazi za poslom. Efekt iseljavanja kao bumerang, odražava se na socijalne krhkosti povezane s nezaposlenošću. Društvena i ekološka krhkost, dvije su strane jedne iste medalje. godine, čak i u ovom periodu rasta BDP-a, postotak gradana koji žive u siromaštvu u našoj zemlji i dalje raste, a sada uključuje više od milijun gradana. U ovim godinama, degradacija okoliša raste, počevši od onih uzrokovanih klimatskim promjenama ali i bez njih. Nemar i nebriga pojedinaca, rupe u inspekciji i nekažnjivost kao i tromost lokalnih administracija koje su obavezne vršiti kontrole, što ne rade.
Zatvorimo s optimizmom
S druge strane, teritorij ima velike ekološke resurse i ogromnu površinu zaštićenih područja, potencirati učinkovitost poduzeća koja ulažu u zelenu-ekonomiju, poticati ulaganja u ekologiji, poljoprivredi, modernizaciji teritorijalne infrastrukture i trgovačkim poslovima. Ti pozitivni elementi mogu pokrenuti gospodarstvo počev od iskorištavanja lokalnih resursa koji su trenutno u stanju mirovanja.
Bianca Mišura