Jednostavan odgovor bi bio NE, umirovljenicima koji se zaposle na dulji rad od polovice radnog vremena ne uskraćuje se pola mirovine.
Unatoč tome, Stranka umirovljenika (SU) je na početku “sezone kiselih krastavaca” podigla medijsku prašinu najavljujući podnošenje tužbe Ustavnom sudu. Nakon što su uvidjeli da ne ispunjavaju formalne uvjete za podnošenje ustavne tužbe, odlučili su podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti novoizglasanog Zakona o mirovinskom osiguranju, tvrdeći da je neustavna odredba kojom se, prema njihovim navodima, umirovljenicima koji rade puno radno vrijeme uskraćuje pola mirovine.
Međutim, detaljnim uvidom u Zakon o mirovinskom osiguranju postaje jasno da takva odredba ne postoji. U cijelom tekstu Zakona nema nijednog članka ili stavka koji predviđa uskraćivanje polovice mirovine umirovljenicima koji rade dulje od polovice punog radnog vremena, bilo da je riječ o radu temeljem ugovora o radu, vlastitoj djelatnosti ili drugom obliku osiguranja.
U članku 100. Zakona o mirovinskom osiguranju lijepo pište da se
(1) Korisniku mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu koji se zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje Zavod po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno
opće nesposobnosti za rad, kao i korisniku kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, ako se zaposli na 3,5 sata dnevno ili dulje ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, Zavod po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isplata mirovine se ne obustavlja:
- korisniku starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji se nakon navršenih 65 godina života tijekom korištenja mirovine zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja… itd. itd. do (6)
Dakle Zakon u članku 100. stavku (1) i (2) jasno kaže da istovremeno ne možeš biti umirovljenik i osiguranik, ali isto tako već u stavku (3) kaže da se iznimno od stavka (1) isplata mirovine ne obustavlja ako se nakon navršenih 65 godina života uz mirovinu osoba zaposli na dulje od polovice radnog vremena….. što je vjerojatno radi nečitanja cijelog teksta Zakona, nerazumijevanja ili jednostavno previda, očito zbunilo mnoge koji sada tvrde da se u navedenom Zakonu nekome nešto obustavlja ili otima ako se uz mirovinu zaposli na dulje od pola radnog vremena.
Odgovor na pitanje iz naslova je u članku 85. stavak (1) Zakona o mirovinskom osiguranju koji navodi mirovinski faktor za svaku od kategorija mirovina za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice radnog vremena, pa je tako određen mirovinski faktor od 0,5 za starosne mirovina s navršenih 65 godina života, za mirovine po posebnim propisima, starosnim mirovinama za dugogodišnje osiguranike sa navršenih 65 godina itd. itd. itd. (čitaj svima)
Jasno da će resorno ministarstvo, a ako se kojim slučajem očituje i Ustavni sud, sa punim pravom tvrditi da u Zakonu o mirovinskom osiguranju nema riječi ni o kakvoj obustave dijela mirovine tijekom zaposlenja umirovljenika na rad dulji od polovice radnog vremena već im se tijekom navedenom perioda mirovina obračunava sa drugačijim mirovinskim faktorom, u ovom slučaju s mirovinskim faktorom 0,5. Dakle, potpuno je jasno da u formalnom smislu nema govora ni o kakvom kršenju Ustava.
Nema apsolutno nikakve dvojbe da je određivanje mirovinskog faktora kao i svih drugih parametara za izračun mirovina u ingerenciji Vlade odnosno resornog ministarstva uz Hrvatski sabor kao vrhovnog zakonodavnog tijela, stoga se u ovom slučaju može raspravljati jedino na političko moralnoj razini u kontekstu odnosa prema umirovljenicima, ali ne i o kršenju Ustava RH.
Ukratko, nema uskraćivanja pola mirovine, nema povrede Ustava, a pokušaj da SU ospori zakon u tom kontekstu može se ocijeniti kao potpuno promašen…. a male „radničke“ mirovine za 850 tisuća umirovljenika i dalje su premale za normalan život…
U Zagrebu, 18.07.2025.
Predsjednik BUZ
Milivoj Špika prof.
