By Poštovani predsjedniče Sabora, poštovane kolegice i kolege,
Jučer je grad Split pogodilo olujno nevrijeme nezapamćenih razmjera – orkanski vjetar, obilne oborine i jaka grmljavina u kratkom su vremenu izazvali veliku štetu: srušena stabla, oštećena vozila, poplavljene ulice i objekti.
Prije svega želim izraziti najiskreniju brigu i solidarnost sa svim građanima koji su pretrpjeli štetu. Na sreću, koliko znamo, nije bilo ljudskih žrtava, ali materijalne posljedice tek se zbrajaju i mnogi građani će dugo osjećati posljedice.
Zahvaljujem svim službama koje su odmah reagirale – vatrogascima, djelatnicima Čistoće, komunalnim redarima, policiji, hitnoj pomoći, kao i samim građanima koji su pomagali jedni drugima.
Zahvaljujem i gradu Zagrebu i gradonačelniku Tomaševiću na ponudi pomoći – takvi trenuci pokazuju koliko je važna međusobna solidarnost.
Također, zahvaljujem gradonačelniku Splita Tomislavu Šuti i gradskim službama na brzoj reakciji. Grad Split je već objavio poziv građanima za prijavu štete, a rok za prijavu je sutra, 10. srpnja – pozivam sve pogođene građane da se prijave, informacije kako neka potraže na web stranicama Grada.
No, u svemu tome otvara se ozbiljno pitanje funkcioniranja nacionalnog sustava za rano upozoravanje građana.
Hrvatska je uložila više od 8 milijuna eura u uspostavu sustava HR-Alert, koji bi u slučaju prijetnje – poput prirodnih nepogoda – automatski trebao poslati upozorenje građanima putem mobilnih uređaja.
Državni hidrometeorološki zavod je 8. srpnja izdao narančasto upozorenje za Splitsku regiju. Oluja koja je uslijedila izazvala je kaos. A građani? Nisu dobili nikakvu poruku upozorenja.
Najprije, znamo da je DHMZ 8. srpnja izdao narančasto upozorenje, ali prema riječima ravnatelja, oluja je “došla brzo” i “za takve događaje je izuzetno teško predvidjeti crveno upozorenje”. Rekao je i da je ovo bio “veliki test za sustav”.
Zatim, unatoč tome, HR-Alert sustav je u nekim dijelovima države (npr. Slavonija) poslao upozorenje, ali u Splitu – nije stigao .
Na ovu temu veliki broj građana se javio meni, ali i stručnjaci su izrazili zabrinutost.
Značajno je i to da uvjeti rada ureda DHMZ u Splitu nisu primjereni – zgrada je u jako lošem stanju, a prema dostupnim informacijama, za cijelu državu radi samo jedan dežurni meteorolog – koji se nalazi u Splitu.
Na temelju svega, postavljam sljedeća zastupnička pitanja:
Ministarstvu unutarnjih poslova (Ravnateljstvo civilne zaštite):
- Zašto HR‑Alert sustav nije aktiviran za splitsku regiju usprkos narančastom upozorenju?
- Tko donosi odluku o aktivaciji sustava i prema kojim kriterijima?
- Zašto neki djelovi države dobiju poruku, a Split ne?
- Je li SRUUK sustav trenutno funkcionalan i dostupan u cijeloj zemlji?
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (DHMZ):
- Zašto je izostalo crveno upozorenje – zašto je DHMZ smatrao da narančasto upozorenje nije dovoljno ozbiljno?
- Jesu li meteorološki modeli i monitoring bili dovoljno precizni i pravovremeni za ovu oluju?
- Je li komunikacija DHMZ–Civilna zaštita bila pravovremena i učinkovita?
- Mogu li se stanje zgrade DHMZ-a u Splitu i nedostatak adekvatnog prostora te broj dežurnih osoba smatrati krajnje neprimjerenim?
- Je li realno i primjereno da za cijelu Hrvatsku samo jedan meteorolog dežurni radi iz Splita, s povećanim opasnostima od ekstremnih vremenskih pojava?
Napominjem – ovo nisu politička prepucavanja, nego izravna reakcija na brojne reakcije građana i zabrinutost stručnjaka. Ako želimo sustav koji štiti živote i imovinu, očekujemo punu odgovornost i transparentnost.
Vrijeme ne možemo kontrolirati.
No možemo osigurati da sustave koje financiramo funkcioniraju kad je najpotrebnije.
| Marijana Puljak
Saborska zastupnica Stranka Centar |
