Predsjednica HSP-a traži da se najniže plaće oslobode poreza, a upozorava i na odlazak radnika, slabost poljoprivrede te manjak kontrole nad otpadom
Logarušić smatra da rast plaća ne znači nužno i veći životni standard. Upozorila je da se osobni odbitak, odnosno dio dohotka na koji se ne plaća porez, prema njezinoj ocjeni nije povećavao dovoljno brzo da bi pratio rast plaća i troškova života. Navela je da se povećao s približno 500 na 600 eura.
Prema njezinoj procjeni, radnik s minimalnom plaćom tijekom godine kroz porez na dohodak državi uplati oko 620 eura – iznos približan jednoj mjesečnoj plaći. Smatra da se slično opterećenje osjeća i kod umirovljenika, čiji bi porez, prema njezinim riječima, mogao odgovarati iznosu jedne mjesečne mirovine.
Nesigurni poslovi i skupo stanovanje otežavaju planiranje budućnosti
Govoreći o Slavoniji, odakle i sama dolazi, Logarušić je istaknula da su plaće mnogih radnika blizu minimalne, a dio industrije koja je nekoć zapošljavala velik broj ljudi više nema nekadašnju snagu. Kao primjer navela je Đuru Đakovića, za koji je rekla da je u prošlosti zapošljavao oko 16.000 ljudi.
Logarušić smatra da se demografska obnova ne može odvojiti od plaća, sigurnih radnih mjesta i troškova života. Ako mladi u Hrvatskoj ne mogu osigurati stanovanje i stabilnu budućnost, rekla je, lakše će posao i sigurnost potražiti u drugim državama.
Logarušić je uvoz stranih radnika povezala i s uvjetima na domaćem tržištu rada. Ocijenila je da su primanja koja domaćim radnicima nisu dovoljna za kvalitetan život prihvatljiva radnicima koji dolaze iz zemalja s nižim plaćama. Odgovornost je dijelom pripisala poslodavcima, ali i državi, koja, smatra, mora osigurati bolju kontrolu i jasnija pravila.
Smatra da bi država trebala više raditi na povratku hrvatskih radnika koji žive u inozemstvu. Za to su, prema njezinu mišljenju, potrebne veće plaće i uvjeti zbog kojih bi se ljudi poželjeli vratiti i ovdje zasnovati obitelj.
Slavoniji trebaju poljoprivredna strategija i ulaganje u navodnjavanje
Logarušić je upozorila da se Slavonija i dalje u velikoj mjeri oslanja na poljoprivredu, dok se proizvođači suočavaju s vremenskim nepogodama, visokim troškovima i niskim otkupnim cijenama. Navela je da je prošlogodišnja šteta od prirodnih nepogoda, prema njezinim riječima, procijenjena na 37 milijuna eura, od čega se 20 milijuna odnosilo na sušu, a da odšteta još nije isplaćena.
Logarušić smatra da država nije dovoljno zaštitila male proizvođače od niskih otkupnih cijena i konkurencije uvozne hrane. Dovela je u pitanje i rezultate dosadašnjih ulaganja u sustav navodnjavanja. Upozorila je da Slavonija, osim suše, povremeno ima i višak vode, pa bi trebalo razmotriti kako je zadržati i iskoristiti u sušnim razdobljima.
HSP želi graditi politiku oko programa
Logarušić je rekla da se HSP uz nacionalna i tradicionalna pitanja sve više bavi i plaćama, porezima, poljoprivredom, gospodarstvom i problemima osoba s invaliditetom. Kao jedan od konkretnih problema navela je administrativne prepreke s kojima se susreću osobe s trajnim invaliditetom kada obnavljaju pomagala i ponovno moraju dokazivati svoj status.
U Mejašima, najvećem splitskom kotaru, zajednička lista osvojila je tri vijećnička mjesta, a HDZ četiri. Logarušić je rezultat ocijenila dobrim i istaknula da je listu predvodio mlad kandidat. Smatra da su novi članovi, uključujući mlade ljude i žene, važni za obnovu stranke. Najavila je i osnivačku skupštinu Kluba žena HSP-a, čije je članice pohvalila zbog prijedloga i rada na aktualnim temama.
Govoreći o suradnji na desnici, rekla je da stranke trebaju povezivati programi, a ne pojedinci. Najavila je sastanak stranaka Vukovarske koalicije 27. listopada, na kojem bi trebale utvrditi programska načela. Smatra da biračima prije izbora treba jasno reći koje politike stranka zastupa i s kim može surađivati.
Sabor je, smatra, postao pozornica za osobnu promociju
Logarušić je rekla da je HSP ponosan na činjenicu da je osnovan u Hrvatskom saboru i da bi voljela sudjelovati u kreiranju državne politike. Ipak, smatra da se Sabor udaljio od svoje temeljne uloge.
Osvrnula se i na zahtjev HSP-a da Grad Zagreb u Starčevićevu domu uredi spomen-sobu posvećenu Anti Starčeviću. Naglasila je da zahtjev ne smatra stranačkim pitanjem, nego načinom da se oda počast jednom od najvažnijih hrvatskih političara. U zgradi se danas nalazi knjižnica, a Logarušić očekuje da bi Grad mogao pozitivno odgovoriti na inicijativu.
Govoreći o nezakonitom odlaganju otpada, Logarušić je kritizirala Državni inspektorat i druge institucije. Ustvrdila je da je njihov ugled narušen jer su, prema njezinu tumačenju, tisuće kamiona prolazile, a nadležne službe nisu reagirale.
01Portal.hr
Izvor fotografije HSP










