Poznato je svima koji prate rad umirovljeničkih udruga i stranaka da je BUZ još 2015. godine kao član tadašnje Domoljubne koalicije dogovorio programsku suradnju temeljem koje se prosječna mirovina trebala povećat na 60% prosječne plaće. Brzi raspad VIII saziva Hrvatskog sabora 2016. godine uz promjenu vodstvu HDZ-a rezultirao je prekidom suradnje, a time i raskidom postignutog dogovora u svezi povećanja mirovina.
Kako je BUZ i dalje čvrstog stava da se radi očuvanja dostojanstva umirovljenika prosječna mirovina mora podići iznad 60% prosječne plaće, tako već godinama nudimo razna rješenja kojima bi se navedeno moglo u što kraćem vremenskom okviru realizirati. Nažalost, dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade od 2016. godine provodi se politika konstantnog osiromašenja umirovljenike bez ikakvog interesa ili namjere za ispravljanje nepravde koja sve veći broj umirovljenika gura ispod linije siromaštva.
Po aktualnim podacima prosječna neto plaća je trenutno cca 1.550 eura, a prosječna mirovina nakon usklađenja koje upravo slijedi će biti cca 760 eura što je i dalje daleko od spomenutih 60% udjela u prosječnoj plaći, po kojoj je prosječna mirovina već danas trebala biti cca 930 eura odnosno prosječno veća za cca 170 eura. Da bi se prestalo sa osiromašivanjem umirovljenika i vratilo na put dostojanstva mora se postaviti jasan strateški cilj po kojem se prosječna mirovina treba u što kraćem vremenskom periodu podići iznad 60% prosječne plaće, odnosno već spomenutih 930 eura uz prosječni radni staža od 32 godine.
Ako u jednostavnu računicu stavimo odnos mirovine od cca 930 eura i trenutni prosječni radni staža od 32 godine dolazimo do podatka da bi prosječna godina staža donosila cca 30 eura mirovine po svakoj godini. Navedeno znači da bi prosječna mirovina za 40 godina staža danas trebala biti cca 1.200 eura umjesto trenutnih nešto više od 1.000 eura. Je li dakle u redu da za 30 godina staža prosječna mirovina bude 900 eura, a za 40 godina staža 1.200 eura?
Može li navedeno pratiti državni proračun odnosno koliko se povećava proračunska stavka za mirovine? Što se uz korekciju mirovina još treba uraditi? Ako iz ukupnog broja od 1,24 milijuna umirovljenika izuzmemo cca 180 tisuća mirovina po posebnim propisima i još cca 180 tisuća po međunarodnim ugovorima, onda je riječ o cca 880 tisuća umirovljenika koji sa trenutnom prosječnom mirovinom od 760 eura (uz usklađenje za 1-6 mj.2026.) za koje treba namaknuti sredstva do prosječne mirovine od 930 eura (mirovine po općim propisima).
Riječ je o razlici cca 170 eura između dvaju prosječnih iznosa kojeg množimo sa 12 mjeseci i 880 tisuća korisnika kako bi dobili iznos potreban za navedeni rast mirovina. Dakle 170 X 12 X 880.000 = 1,795 milijardi eura koje dodano na već planiranih 10,3 milijarde ukupno iznosi cca 12 milijardi eura za mirovine…. što je i dalje sa cca 12% udjela u BDP-u Hrvatske niže od prosječnog udjela mirovina u BDP-u članica EU koji je na razini 12,4%. Uz rast proračuna koji se rekordno puni radi inflacije jasno je da Hrvatskoj ni do sada nije bio financijski problem povećati mirovine iznad 60% prosječne plaće. Jedini razlog zašto se to nije dogodilo je politička odluka da se umirovljenike drži u siromaštvu, i što ovisnijima o milosti Vlade.
Sukladno svemu navedenom u pojednostavljenoj računici danas bi najniža mirovna za 30 godina staža umjesto trenutnih 471 euro trebala biti nešto iznad 700 eura, ili najniža mirovina za 40 godina staža cca 940 eura umjesto trenutnih cca 630 eura, što je cca 23,5 eura po svakoj godini staža. Jasno je iz ponašanja Vlade da za navedeno podršku od HDZ-a dobiti nećemo, ali zato uz podršku BUZ-u, u prvom redu od umirovljenika i onih koji će to uskoro biti, navedeni prijedlog već nakon slijedećih izbora možemo pretvoriti u stvarnost.
U Zagrebu, 31. 07. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
Leave a Comment