By Nedavno je u nekim od medija objavljena vijest, kako je propao projekt optičkog interneta za koji je EU dala 100 milijuna EUR-a. Nije bilo nikakvih reakcija niti objašnjenja iz Vlade i nadležnih institucija. I saborski zastupnici, baš niti jedan, nije se na ovo osvrnuo.
https://vzaktualno.hr/sto-sad-propao-sirokopojasni-internetski-projekt-vrijedan-95-milijuna-eura/
Kako bi smanjila “digitalni jaz” između urbanih i ruralnih područja te omogućila što ravnomjerniji razvoj unutar regija, EU je namijenila znatna financijska sredstva za izgradnju optičkih mreža u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes privatnih operatera za izgradnju širokopojasnog pristupa internetu.
Važno je istaknuti kako se dostup do interneta, digitalizacija i nove e-usluge mogu realizirati ili putem fiksnih optičkih mreža tehnologije FTTH (Fibre to the Home), odnosno FTTP (Fibre to the Premisses) ili preko bežičnih 5G mreža.
Nema razlike u kvaliteti usluga i brzini prijenosa podataka, ali postoje bitne razlike u cijeni infrastrukture te utjecaju na ljudsko zdravlje i okoliš. Optičke mreže zahtijevaju bitno veće investicije zbog potrebe polaganja optičkih kablova, ali za razliku od bežičnih mreža ne emitiraju štetno elektromagnetsko zračenje koje je svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila potencijalno karcinogenim za ljude (Grupa 2B).
Operateri, kako bi sebi i svojim (inozemnim) vlasnicima osigurali što veći profit, snažno zagovaraju bežičnu 5G mrežu, a uspjeli su u Hrvatskoj isposlovati legislativu koja im u potpunosti pogoduje.
EU izvješće kojim se prati Indeks digitalnog društva i gospodarstva (DESI) u zemljama članicama
https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/desi)
pokazuje kako je Hrvatska po zastupljenosti FTTP optičkih mreža ispod, a po pokrivenosti 5G mrežama iznad prosjeka EU. U izvješću se naglašava kako bi Hrvatska trebala ubrzati napore za gigabitnu povezivost, posebno izgradnjom FTTP mreža u ruralnim područjima.
Suprotno ovoj preporuci, u Nacionalnom planu razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021.- do 2027.
Vlada RH kao jedan od ciljeva (Tablica 5-1) navodi samo uvođenje 5G mreža u ruralnim područjima.
Očito su Vladi interesi profit operatera važniji od preporuke iz EU, bez obzira što se izgradnja FTTP mreže sufinancira iz EU fondova.
Na stranici HAKOM-a
https://www.hakom.hr/hr/ured-za-sirokopojasnost-bco/10631
navedeno je kako je uloga njihovog Ureda za širokopojasnost BCO suradnja s
“ministarstvima, jedinicama lokalne/područne/regionalne samouprave, operatorima, građanima i drugim zainteresiranim grupama korisnika u cilju daljnjeg razvoja širokopojasnog pristupa “, a ključne su im aktivnosti “pružanje stručne pomoći vezano uz izradu projekata te promicanje uporabe financijskih instrumenata (državne potpore, sredstva EU fondova) kao i sudjelovanje u pripremi i provedbi Programa potpore.“
HAKOM definira tri osnovna investicijska modela izvedbe projekata širokopojasnog pristupa:
Model A – privatni DBO model u kojem se odgovornost za projektiranje, izgradnju i operativni rad mreže prepušta privatnom operatoru (engl. design, build, operate – DBO),
pri čemu izgrađena mreža ostaje u vlasništvu tog operatora.
Model B – javni DBO model u kojem je odgovornost za projektiranje te izgradnju i upravljanje mrežom na tijelima javne vlasti (javni DBO model), a izgrađena mreža ostaje u trajnom javnom vlasništvu.
Model C – javno-privatno partnerstvo koje kombinira pojedinačne prednosti investicijskih modela A i B. U kontekstu projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture privatni partner
u modelu JPP-a može preuzeti odgovornost za projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje mreže. Izgrađena mreža, nakon proteka razdoblja trajanja ugovora o JPP-u, a najkasnije nakon 40 godina, vraća se u javno vlasništvo.
Model A ustvari znači da operateri bespovratnim sredstvima EU financiraju svoju privatnu mrežu.
Jedinicama lokalne samouprave trebao bi biti najprihvatljiviji model B, prema kojemu bi širokopojasna mreža bila u njihovom vlasništvu. JLS bi imala mogućnost da tu infrastrukturu pod komercijalnim uvjetima, iznajmljuju operaterima, a građani bi mogli izabrati najpovoljnijeg pružatelja usluge.
Hrvatska ima 555 općina i gradova i među više tisuća zaposlenih u lokalnoj samoupravi vjerojatno ima dovoljno kompetentnih osoba koje u suradnji s HAKOM-om i BCO, mogu uz EU sredstva, izboriti se za izgradnju svoje širokopojasne mreže.
Nažalost, 100 milijuna EUR-a iz EU fondova, kojima se trebao osigurati optički internet u 16 gradova i 58 općina, propao je raskidom ugovora između Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) i tvrtke Optix Infrastructure, d.o.o. koja je bila izvođač projekta.
Zanimljivo je da ovaj važan i zahtjevan projekt povjeren tvrtki osnovanoj 06. 03. 2023.
s temeljnim kapitalom od 2.500 EUR-a i petero zaposlenih (od kojih su troje navedeni
kao direktori).
https://infobiz.fina.hr/tvrtka/optix-infrastructure-d-o-o/OIB-65094275757
Pogledajte rezultat pretrage na stranicama suda, sudskom registru. Kako je moguće tako ekspresno „pomesti“ tvrtku, obaviti brisanje? To je jedino uspijevalo sa četrdesetak tvrtki sinu jednog ministra!
No još je zanimljivije da se ipak može pronaći, iz više pokušaja, u izvodu iz registra podatke od ove fantomske tvrtke. Ali, najzanimljivije je kako je gubitak u godini osnivanja skoro MILIJUN EURA!
I za kraj, kako da nakon ovog saznanja ne postavim pitanje svima nama: tko je ovdje lud?
Ipak je raskid ugovora učinjen iz opreza kako bi se izbjegla odgovornost za novac iz EU fondova. No, tko će odgovarati? Hoće li ikada?
Pridružite se:
WEB STRANICA:
https://arnasebalj.com
Telegram kanal Arna Šebalj:
https://t.me/arnakanal
Chat, grupa
S Arnom i istinom:
https://t.me/arnasebalj
SVJEDOČANSTVA “CIJEPLJENIH” u HRVATSKOJ
https://t.me/+jUM0zkaioNxmZDQ0
Svjedočanstva NE-cijepljenih u Hrvatskoj
https://t.me/+FKt1CiAN8fwyOGU0
FB
https://www.facebook.com/profile.php?id=100086873156577
YOUTUBE KANAL:
https://youtube.com/@medijskagrupa1?feature=shared
