Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Za vikend se našlo ljudi koji su istupili u obranu Frke. Vele da je jako pošten čovjek koji ne bi mrava zgazio, da je vrijedan i da nikog nije prevario .
Super da takvih ima, on sam je ponosno izjavio da ulaže u knjige, a ne u cigle, što god netko mislio o tome.
Svaka čast majstore knjige su blago, veselje, znanje, zabava i zanos.
Nevolja je u tome da u Hrvatskoj, a sada i u EU, ima puno Hrvata koji vole knjige, ali život ne ide bez cigle.
Oni koji nisu imali sreće, pa nisu naslijedili od roditelja, do cigle idu teškim i strmim putem. Za stan od 96 kvadrata treba izdvojiti minimalno 25 god rada i taj neće biti u centru grada. U tih 25 god. nema ni knjiga, ni putovanja, nema ni skijanja ni ljetovanja, ako ga ima broji se svaki dječji sladoled, broji se svaka kuna i okreće tri puta.
I ti su ljudi pošteni i nikog nisu prevarili i oni bi knjige umjesto cigle
Za dom za djecu u gradu gdje se živi prodaju se uspomene od roditelja koje podsjećaju na djetinjstvo, prodaje se ono što su stekli roditelji, prodaje se djedovina, čak se i prodaju grobovi najmiliji.
Tko se nije morao oprostiti od dvorišta gdje su mu živjeli baka i djed, tko nije prodao goblen koji mu je izvezla majka, taj ne zna za prazninu koja nakon toga ostaje.
Prevario je Frka i onaj tko mu daje pravo sve one koji su morali otići da bi njihova djeca imala svoju sobu , policu za svoje knjige, mjesto za odložiti školsku torbu, prevario je on ljude koji su ostali bez toga u potresu.
Svi ovi koji kažu da se vodi haranga na njega neka se sjete koliko djece danas na Baniji nema mjesta za svoje knjige, već u kutu kontejnera negdje šćućureni pišu zadaću na koljenima.
Frka nije prodao svoju djedovinu već služi za odmor i adresu,  nije pokazao prezir prema ciglama koje mu je platio otac, nije ih zamijenio za knjige.
 U Zagrebu mu država uređuje spremište za knjige, na račun onih koji su prodali svoje uspomene.
 Jako jako ste se odnarodili ,ako kažete da nije nikoga prevario jer čovjek ima pravo da živi za svoje snove i svoje zbirke, svoje posebne vrijednosti
 Pokazivati prezir prema kupcima cigle mogao bi netko tko živi skromno , a ne netko tko se okoristio tuđim radom, jer i u taj stan u kojem je Frka, netko je ugradio svoj život, svoj rad, svoje uspomene .
Grad Zagreb objavio je svoje dužnike i ugledni profesor koji  podučava nečiju djecu, koji im daje smjernice za način života na listi je dužnika. Profesor, akademik, moralna vertikala smatra se iznad onih koji plaćaju svoje račune, koji svoje cigle plaćaju komadićima života.
Djeca čiji su roditelji uredni platiše čekaju svoje majke da nakon cjelodnevnog rada i često i prekovremenog, natečenih nogu stanu poslije posla za štednjak da bi im nešto skuhale.
 Čekaju da plate od svoje plaće ratu za kredit, pa režije, čekaju li hoće li ostati za tenisice.
Gosp.  profesor  dobio je stan po simboličnoj cijeni najma i jedino što je trebao svake tri god, napisati molbu za produžetak najma, no i to nije stigao.
Hoće li se sada javiti oni koji će tvrditi da je pošten i da nikog nije prevario , a da ima pravo.
Sramite se ljudi takvih izjava živite u državi gdje 900 000 ljudi živi na rubu siromaštva, gdje oko 500 000 umirovljenika živi s mirovinom od 2000 kuna, živite u državi gdje se u glavnom gradu smrzavaju ljudi u stanovima jer im država ne želi pomoći da izgrade dimnjake, gdje studenti plaćaju ogromni najam za sobice u suteren, a njihovi se roditelji zadužuju za najamnine.
Živite u državi gdje više stotine ljudi živi u kontejnerima  bez sanitarija, ljudi koji su sve svoje dugove uredno podmirivali, a možda su i oni voljeli knjige.
 Ti će ljudi danas u dućanu uredno platiti PDV na ono malo hrane što će kupiti, ti će ljudi sutra dežurati od ranih jutarnjih sati ispred banaka koje isplaćuju mirovine prvog u mjesecu da bi odmah požurili u poštu da plate svoje režije.
Dok će oni drhturiti na zimi Aga Petošić će se zanimati kako napreduje uređenje njegovog spremišta za zbirku.
500 kuna od te mizerne mirovine ide u proračun iz kojeg se financirala obnova spremišta i obnova Frkine rezidencije.
Mladi ljudi kojima profesor Novak predaje, vraćat će dugove koje ima grad Zagreb koje je napravio Bandić dajući prava svojim odabranima, dajući prava bez obaveza.
Sramite se povlašteni svih ovih redova pred pučkim kuhinjama, sramite se svojih prava bez obaveza prema društvu  u kojem živite .
Slika penzionera koji nije platio 3 mjeseca preplatu RTV, bila je prije par dana u novinama.  Dobio je ovrhu 4 puta veću od duga, čovjek nema zaštićen račun uzeli su mu više od polovice mirovine, jede krumpir i palentu cijeli mjesec.
Uglednog profesora s odličnim  primanjima nitko ne ovršuje, on može imati višegodišnji dug bez troškova i zateznih kamata.
Roditeljima djeci kojoj predaje, banka ovršuje stan nakon par rata neplaćenog kredita.
Ugled je okaljan , veličina čovjeka upitna, ako se lagodan život financira siromaštvom građana.
Obijest ste dragi ljudi zamijenili za poštenje, obijest vam je promijenila vidike i uskratila spoznaju da nečiji lagodan život plaćaju ljudi koje prezirete.
Svaku ciglu u našem gradu netko je platio na uštrb onoga što je volio, platio je danom života u radu kada nije mogao čitati, kada nije mogao brinuti o roditeljima, djeci, i svojim dragima oko sebe, jer je morao raditi za ciglu, najam, uređenje obnovu ili nadogradnju svojega doma.
 Zakon prema kojem je moguće nekome dodijeliti državni stan bez ulaganja, na korištenje s minimalnom naknadom nije u kamenu uklesan, to je zakon koji su donijeli ljudi koji su se digli u visine svoje obijesti, a ne poštenja i ukinuti će ga ljudi koji su svaku ciglu u svom domu platili i natopili znojem i odricanjem.
Na donjoj slici je zgarište kuće u selu Rovišće pored Gline. Kuća je stradala u potresu i izgorjela zbog oštećenih izolacija. Vlasnica Mira voljela je knjige, izgubila je dom ostala joj simbolična uspomena na ono što je imala.
Ona je dobila kontejner u koji je pospremila cijeli život i  ovu sačuvanu knjigu. Zgarište su raščišćavali volonteri Dobro Dobrim.
Za vlasnicu ova je knjiga je uspomena na život i katastrofu i ona je neprocijenjena vrijednost.
Sve bogatstvo u knjigama i zapisima ništa su prema vrijednosti života koji se nastavlja iz zgarišta.
   Tragedije rađaju velikane,
Dragica Trumbetaš


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo