By Netko, uvažen i obrazovan, nedavno je rekao, „svijet će, ako se ne opametimo, biti uništen iz jednog od tri razloga, pobjegli virus iz laboratorija, roboti i umjetna inteligencija koja će preuzeti vlast, i/ili vanzemaljci“. Mogli bi reći da nam ovo upozorenje negdje u malom mozgu „zvoni“, jer smo na pragu ugroze od virusa, kao i ulaska robotike i umjetne inteligencije koje dinamično preuzimaju radne zadatke koje je, doslovno do danas, obavljao čovjek. Sad se moramo upitati o čemu se tu radi? Da li je to loše ili nije?
Zahvaljujući Internetu i prijenosu informacija možemo vidjeti da roboti već danas u razvijenim državama dalekog istoka zamjenjuju cijelu posadu u restoranima, od kuhara do konobara, a što je najvažnije, na opće zadovoljstvo gostiju. Ali taj se fenomen ubrzano širi te je stigao i u Europu pa primjerice u Budimpešti, još lani 2019., u kafiću „Enjoy“ goste uspješno poslužuju roboti. Za sada, u plasmanu tih malih robota široke lepeze usluga veoma je uspješna japanska kompanija Softbank, ali tu su i drugi. Kada se pogledaju cijene robota može se zaključiti da se angažman robota financijski isplati, čak kratkoročno, a posebno dugoročno. Dakle o čemu se tu radi?
U prošlom sam tekstu „Hrvatsko gospodarstvo sutra u podijeljenoj odgovornosti?“ već govorio o novim tehnologijama pa ću sada biti kratak. Gosp. Steve Cox direktor „Oracle ERP Cloud“, u intervju je u Zagrebu protumačio važnost i logiku njihovih softvera koji su razvijeni za obavljanje svih radnji poduzeća u javnom i realnom sektoru. Ono što je najvažnije je da je tu i nadalje čovjek i njegove umne sposobnosti koje, barem za sada, ne može nijedan softver u potpunosti zamijeniti. To dakle znači da i nadalje ostaje mogućnost obrazovanim i sposobnim ljudima razvijati i dopunjavati programe i prilagođavati ih poslovima i situacijama i nadalje. Rezultati toga su, ili skupa prodaja takvih izuma, a koje imamo i u Hrvatskoj, ili pak skupo kupovanje od razvijenijih, dakle onih koji više ulažu u automatizaciju pa imaju i bolje rezultate. Dakle, veliki Oracle posebno tipuje na nove rezultate znanosti i istraživanja izvan Oraclea, a Linux sa „otvorenim kodom“ otvara svima besplatnu mogućnost poslovanja i istraživanja na novim principima koje pruža nova tehnologija. A da vidite kako to izgleda u praksi pogledajte sliku koju sam postavio u naslovnici. To je unutrašnjost kabine Boinga 737 u kojemu više nema kopilota, jer ga je zamijenio robot koji izvršava sve zadatke klasičnog čovjeka-kopilota. Sve zadatke, uzlijetanje i slijetanje robot sada savršeno precizno izvodi i to je ono što će sada izazvati restrukturiranje cijelog avio-prometa, a to se, u tehnološkom smislu, odvija i kod svih drugih djelatnosti.
A što je sa Hrvatskom? Mislim da je tu naša šansa. Zašto?
Već sada, automatizacija i inteligentni sustavi prisutni su u Hrvatskoj, a kako navodi uvaženi prof. dr. sc. Bojan Jerbić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Hrvatska je usvojila automatizaciju i umjetnu inteligenciju u nekim djelatnostima. Umjetna inteligencija već sada je u Hrvatskoj usvojena u radovima zavarivanja, kao i nizu proizvodnih radnji, a posebno u zdravstvu u čemu prednjače zagrebačke klinike. Kako objavljuje Jutarnji, obzirom na ono što nas očekuje, obzirom na rizik uvođenja automatizacije i kompjutorizaciju, je realna opasnost za 700.000 radnika koji bi mogli ostati bez posla, a što je oko 60% radnih mjesta. Ta procjena stoji u nedavnom Izvještaju Svjetske banke koje govori o razvoju. U istovrsnoj analizu o uključivanju tehnologije na tržište rada isto je zaključila i ugledna Citibank. Analiza strukture djelatnosti koje su izložene ubrzanoj automatizaciji i umjetnoj inteligenciji, opet stavlja ekonomije u tranziciji u nepovoljan položaj u odnosu na razvijene. Primjerice, V. Britanija imat će „obračun“ sa 35% svoje ekonomije koju treba podrediti automatizaciji, dok Hrvatska ima čak 62%, a Bugarska 61% ekonomije koju očekuje automatizacija. Dakle, razvijene ekonomije duplo su tehnološki naprednije od Hrvatske, a što predstavlja veću obavezu stavljenu pred Hrvatsku. Upozorenja Svjetske banke, kao i Citibank treba zaista ozbiljno shvatiti i prema tome se odgovorno postaviti.
Na pitanje, što Hrvatska treba uraditi, kao odgovor koristiti ću citat sugestije Citibank koja kaže: “Mjere koje mogu najviše pridonijeti u nošenju s rizicima od automatizacije su investiranje u edukaciju, poticanje poduzetništva i aktivne politike zapošljavanja te financiranje istraživanja u inovacijama koje će povećati zapošljavanje”, a to, kroz brojne članke koje sam ovdje objavio, stalno upozoravam. O problemu automatizacije i umjetne inteligencije, kao i o složenim problemima svjetske ekonomije, afirmativno se govorilo ove godine na World Economic Forum u Švicarskoj, u Davosu. Tom su prilikom analitičari University Oxford prezentirali popis najugroženijih zanimanja zbog automatizacije, kao i poslove budućnosti, pa ću ove druge poimence navesti. Dakle, poslovi budućnosti su:
- programeri
- stručnjaci za strojno učenje
- inženjeri samovozećih automobila
- genetski inženjeri
- podatkovni znanstvenici
Prema tome, pred Hrvatsku se stavlja veoma važan i zahtjevan zadatak, kao i mogućnost brzog uspona na ljestvici uspješnih ekonomija Europske Unije, ali samo uz uvjet da taj problem ozbiljno i odgovorno shvati i hitno mu pristupi u realizaciji. Kao i mnogo toga, budućnost ovisi o nama samima, a to znači značajno se okrenuti ka temeljnim promjenama u visokom obrazovanju i znanosti, što je do sada izostalo. Ne samo da je potrebno sadašnje izdvajanje za znanost i inovacije od 0,7% u BDPu povećati nekoliko puta i svakako iznad 2%, nego je potrebno provesti restrukturiranje cijelog sustava visokog obrazovanja i znanosti. Ali sve to pretpostavlja definiranje osnovnog gospodarskog cilja Hrvatske, kao i sub-ciljevima koji moraju biti jasni, kako bi se ulaganje u znanost i obrazovanje tome podredilo. Bez toga sve ovo što sam naveo neće imati očekivani rezultat i biti će veoma neodgovorno prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Dakle, nova znanja, intenzivno obrazovanje, sukladno potrebama sadašnjosti i budućnosti, uz visoki stupanj suradnje sa najrazvijenijim ekonomijama, ne samo EUa nego i svijeta, zadatak je kojem je potrebno hitno prići.
I na kraju samo ću navesti dvije mudre misli poznatih ljudi. William Shakespeare je rekao: Nema većega mraka od neznanja, a njega je dopunio Aristotel rekavši: Korijeni učenja su gorki, ali su plodovi slatki. Ovo što je sada uzdrmalo cijelu svjetsku ekonomiju, pa tako u Hrvatsku, šansa je za Hrvatsku, ali ponavljam, sve ovisi o nama samima, a na tom putu neka nam dragi Bog pomogne.
Voli vas vaš
Skipper
