By Ukidanje penalizacije nakon 70. godine je djelomična pravda samo za neke, ignoriranje problema za većinu!?
Danas bi, prema najavi ministra Alen Ružić, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) trebao započeti sa isplatama povećanih mirovina za dio umirovljenika kojima je do sada mirovina bila umanjena zbog penalizacije prilikom prijevremenog umirovljenja. Riječ je o mjeri kojom se ukida penalizacija za umirovljenike koji su navršili 70 godina života.
Ova promjena odnosi se na približno 120 tisuća korisnika prijevremenih starosnih mirovina, od ukupno oko 215 tisuća umirovljenika čije su mirovine bile trajno umanjene zbog ranijeg odlaska u mirovinu. Time će dio njih napokon početi primati puni iznos mirovine bez dodatnih umanjenja. Međutim, i dalje ostaje otvoreno ključno pitanje, zašto se penalizacija ukida tek sa navršenih 70 godina života. Nema uvjerljivog odgovora zašto se ta granica ne spušta na 65 godina, odnosno zašto se ne primjenjuje pravedniji model prema kojem bi se penalizacija ukidala nakon onoliko godina koliko je netko ranije otišao u mirovinu.
Sadašnje rješenje dovodi do očite nepravde. U istoj su poziciji umirovljenici koji su u mirovinu otišli samo godinu dana ranije i oni koji su otišli čak pet godina prije zakonske dobi. Takav model ignorira stvarne razlike u duljini penalizacije i stvara sustav koji je teško nazvati pravednim ili logičnim. Ipak, za dio umirovljenika današnja isplata donosi konkretno povećanje mirovine. Prema dostupnim procjenama, prosječni korisnik penalizirane prijevremene mirovine mogao bi dobiti oko 50 eura više mjesečno, što predstavlja povećanje od približno deset posto.
Najveći rast mirovine osjetit će oni koji su prilikom odlaska u prijevremenu mirovinu imali maksimalnu penalizaciju od 20,4 posto za 5 godina, odnosno 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Njima bi se, ukidanjem penalizacije, sadašnja mirovina mogla povećati i do 25,65 posto. Sa druge strane, oni koji su imali minimalnu penalizaciju, oko 0,1 posto po mjesecu, odnosno šest posto za pet godina ranijeg odlaska, osjetit će znatno manji rast. Njihovo povećanje mirovine iznosit će približno 6,38 posto. Razlike u postocima rezultat su načina izračuna kojim se penalizacija ranije oduzimala, a sada se vraća u osnovicu mirovine.
Politički gledano, nema sumnje da će HDZ i HSU ovu mjeru predstavljati kao značajno poboljšanje standarda umirovljenika. U javnosti će se često isticati povećanje od oko 50 eura mjesečno za dio korisnika prijevremenih mirovina. No kada se cijela slika promatra kroz ukupni broj od približno 1,2 milijuna umirovljenika, stvarnost izgleda bitno drugačije. Na razini cijelog sustava riječ je o prosječnom povećanju mirovina od svega četiri do pet eura. Drugim riječima, za oko stotinjak tisuća umirovljenika ovo jest važna promjena jer napokon dobivaju punu mirovinu bez penalizacije. Za veliku većinu ostalih umirovljenika današnji dan neće značiti gotovo nikakvu promjenu u njihovom svakodnevnom životu.
Pravedan mirovinski sustav mora počivati na jednakim pravilima za sve. Ukidanje penalizacije je korak naprijed, ali dok god pravila ostaju nelogična i selektivna, problem mirovinskih nepravdi neće biti riješen.
U Zagrebu, 16.03.2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
