Podjeli

Da bi smo razumjeli odakle FINA u ovrsi i kako se pojavila u 2011.godini,potrebno je znati njenu povijesnu ulogu;u ovrsi na novčanim sredstvima po računu prvo kao Služba državnog knjigovodstva,potom kao Zavod za platni promet gdje je oduvijek imala slličnu ulogu prema Zakonu o izvršnom postupku;tek prema kasnijem Ovršnom Zakonu a koji je donesen 1996.godine,budući da je FINA(tada ZAP),u to vrijeme vodila poslove platnoga prometa,također je provodila Ovrhu i na novčanim tradžbinama po računu.Tek 2002.godine kada je platni promet prešao u banke,i FINA više nije kontrolirala platni promet države jer su tu ulogu preuzele banke,izmijenjen jje Ovršni Zakon ZAP-a,i isti više nije provodio ovrhu nego je ona prešla u nadležnost svake pojedine banke.Tom decentralizacijom svaka je banka provodila ovrhu prema svojim pravilima.Dakle,sustav je bio takav da je omogućivao određene netransparentnosti u tom postupku.Zanimljivo je reći da se danas čini da svi imaju ovrhu na novčanim sredstvima po računu,pa se postavlja pitanje kako je moguće da ima toliko ovrha,dok ih navodno prije nije niti bilo.Kao da su od 2011.godine svi dužni,a prije 2011.nitko nije bio,ili se od 2011. odjednom počela provoditi naplata svih potraživanja.Cijeli taj sustav i Zakon koji je napose krajnje loše osmišljen,gdje se FINA kao agencija dovela u poziciju ovrhovoditelja ili kao posrednika pri ovrhama i čiji su djelatnici često izloženi raznim vrstama brutalnosti,i to samo iz razloga jer su i sami neupućeni ili nedovoljno upućeni što u Zakon,a što u ono što se kroz Zakon želi nezakonski provesti.Kada kažem „nezakonski provesti“,onda možemo navesti  primjer gdje recimo za jednu ovrhu od Hrvatskog Telekoma dug potražuje i naplaćuje Hrvatski Telekom kao prvi vjerovnik,onda isti taj dug prodaje Eos Matrix-u ili B2 Kapitalu,Prima Solventu i sličnim lihvarskim agencijama i kućama,a koje potpuno slobodno i Zakonski djeluju,dakle lihvare hrvatske građane.Nažalost,tu nije kraj,jer isti taj dug ide još i k Javnome bilježniku,koji naravno naplati svoj posao i svoja potraživanja,i onda na sve to skupa platite kamatu.Što se događa;događa se da u jednom trenutku u nekoliko varijanti možete platiti isti dug,primjerice isplatite ga Hrvatskome Telekomu,onda ostajete dužni Prima Solventu,ponovno ga isplatite Prima Solventu ali ste ostali dužni Javnome bilježniku…Kada to sve rješite i isplatite kamate,od duga koji je iznosio primjerice 3.000,00 kn dođete na 47.000,00 kn u dvije godine.Kome je ovakvo lihvarenje,brutalno omalovažavanje građana u interesu,to je pitanje koje se MORA postaviti u ovoj Izbornoj godini,i na koje mora svaki političar i njegova stranka dati odgovor,jer činjenica je da je jako veliki dio pučanstva u Hrvatskoj doveden na rub egzistencije kao i u prilično loše i depresivne životne faze koje su ugrozile ne samo pojedince kao takve nego i cjeloukupne obitelji.Sad,zbog čega Hrvatskoj Vladi,Ministarstvu financija nije u interesu kroz prekršajni sud otvoriti jednu novu domenu gdje će se zaposliti izuzetno velik broj ljudi kroz pravne i ekonomske fakultete,srednje ekonomske škole i razne druge struke,odblokirati račune i u pravnoj državi a za koju smo se prilično krvavo borili,dokazati da je pravo pravda.Pa ukoliko je netko od građana nešto dužan,koliko je dužan,kome je dužan,zašto je dužan,da ima pravo dobiti informaciju,mjesto gdje će to provjeriti jer će u FINA-i na 70% mjesta naići na „ne znam“,i na kraju dogovoriti može li se nešto isplatiti,vratiti,može li se platiti na rate,da se počne puniti državni proračun,zaposliti mlade ljude a ne ići na ruku pet lihvarskih kuća i bogaćenju njihovih obitelji na uštrb svih hrvatskih građana.To je pitanje svih pitanja i niti jedna stranka u Hrvatskoj nebi mogla proći i nebi smjela proći kao ozbiljna politička opcija bez odgovora;zašto ne želi i neće izaći u susret i pomoći svojim građanima,jer sve ove priče koje mi danas slušamo nisu ni dostojne a bome ni vjerodostojne već je sve čista demagogija.

 

Za portal „Bez cenzure“:Jadranka Balatinac


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo