By Veliki mrežni incident koji se dogodio 21. lipnja 2024. godine u jugoistočnom dijelu kontinentalne Europe rezultirao je raspadom sustava u elektroenergetskim mrežama Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te djelomičnim raspadom sustava u Hrvatskoj. Točnije, veći dio Dalmacije, te manji dio kupaca u Slavoniji i Lici ostao je bez napajanja oko 12:24 sati. Svi pogođeni operatori prijenosnih sustava odmah su nakon nastanka događaja poduzeli mjere što bržeg povratka napajanja električnom energijom.
Poremećaj je uzrokovan kaskadnim ispadom više elementa elektroenergetskih sustava navedenih zemalja. Početni uzrok kolapsa s točnom kronologijom posljedičnih događaja će se istražiti i potvrditi kroz redovne procedure i nakon provedenih analiza. U hrvatskom EES-poremećaj je saniran u roku od približno tri sata, postupnim uključenjem svih isključenih dalekovoda i transformatora. Unatoč raznim spekulacijama oko razloga raspada regionalnog EES-a, od požara na dalekovodu u Crnoj Gori do kvara na dalekovodu između Albanije I Grčke, brojni su stručnjaci zaključili kako je najlogičnije objašnjenje da je došlo do preopterećenja sustava.
Za dodatno tumačenje o razlozima incidenta ali i načinu funkcioniranja elektroenergetskog sustava (EES-a), odgovor smo zatražili i u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS-u).
U trenutku poremećaja potrošnja u Republici Hrvatskoj je iznosila cca 2.750 MW, a nakon poremećaja 2.100 MW, što predstavlja gubitak u iznosu od cca 650 MW. Pri ovom incidentu, koji je nazapamćen u novijoj povijesti, rekli su nam u HOPS-u, povratak napajanja električnom energijom vraćen je postupnim prosljeđivanjem napona iz smjera Rijeke (TS Melina), odnosno Like (TS Brinje) prema trafostanicama u Dalmaciji. Riječ je o iznimno zahtjevnom i složenom postupku, pojašnjavaju, budući dispečeri moraju usklađivati cjelokupnu proizvodnju i potrošnju u Republici Hrvatskoj, održavati napon u dozvoljenim granicama, te cijelo vrijeme aktivno održavati komunikaciju sa susjednim operatorima prijenosnih sustava, nadzornicima sinkronog područja, europskim udruženjem operatora prijenosnih sustava ENTSO-E itd, kako se raspad sustava sistemom spojenih posuda ne bi proširio na okolne države.
Uzrok nastanka cjelokupnog incidenta ispituje se po Incident Classification Scale metodologiji, koja propisuje način istrage ovakvih incidenata. Zbog velike količine podataka koje se analiziraju predviđen je gotovo šestomjesečni period istrage.
Zadatak prijenosne mreže je da prenosi veće iznose električne energije na veće daljine, preuzima električnu energiju od velikih proizvodnih jedinica i predaje električnu energiju velikim kupcima dok je zadatak distribucijske mreže lokalna predaja, odnosno preuzimanje energije. Tokovi koji nastaju kroz mrežu mogu se dosta precizno izračunati uvažavajući da su poznati iznosi i mjesta proizvodnje, iznosi i mjesta potrošnje, te karakteristike elemenata mreže.
Tehnički gledajući, europski EES je jedna cjelina međusobno povezanih nacionalnih EES-ova kontinentalne Europe, Skandinavije, Velike Britanije i Irske, te od 2025. godine i baltičkih država. Dijelovi tog europskog EES-a koji su povezani istim izmjeničnim naponom čine sinkrona područja, te je hrvatski EES dio sinkronog područja kontinentalne Europe. Povijesno gledajući, EES-ovi su se najprije razvijali unutar područja pojedinih država, ali s vremenom su se ti pojedinačni EES-ovi sve više povezivali prekograničnim vodovima jer je zaključeno da su već sustavi stabilniji, tj. imaju veću sposobnost da odgovore na poremećaje kao što su ispadi dijelova mreže, proizvodnih i/ili potrošačkih jedinica.
Trajno se provodi praćenje i kontrola automatskog prikupljanja procesnih parametara sustava kao što su naponi, tokovi snaga, proizvodnja elektrana, potrošnja električne energije, odstupanje snage razmjene prema susjednim sustavima, regulacijski zahtjevi, frekvencija, djelovanje električnih zaštita i slično. Takva evidencija omogućuju provedbu analize rada sustava i osigurava nužnu statistiku kao podlogu za unapređenje sustava, izgradnjom i održavanjem elemenata mreže ili implementacijom novih poboljšanih procedura u samom vođenju sustava.
Dio analize rada je i analiza incidenata koji se događaju u pogonu, što se ovisno o opsegu incidenta radi lokalno u HOPS-u ili zajedno s drugim OPS-ovima, energetskim regulatornim agencijama i ACER-om.
Uzimajući kao mjerodavnu tezu da je europski EES najkompleksniji tehnički sustav koji je čovječanstvo stvorilo, jasno je da analize događaja zbog enormnog broja podataka koje je potrebno obraditi ponekad traju i nekoliko mjeseci.
Stoga je, zaključuju u HOPS-u, jedini ispravan način zajednička analiza koja se provodi na razini ENTSO-E, a HOPS aktivno sudjeluje u radu namjenske Radne grupe koja se bavi analizom događaja.
Anđelko Jeličić
