By Poštovani predsjedniče Sabora, poštovane kolegice i kolege,
danas raspravljamo o donošenju zakona kojima se potvrđuju ugovori o državnim jamstvima za financiranje projekta sunčane elektrane Korlat, u sklopu HEP-ovog programa GoGreen. Riječ je o zajmovima Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, u ukupnom iznosu od 62 milijuna eura, za što Republika Hrvatska jamči s 80 posto ukupnih iznosa.
Kao Klub Centar i NPS, podržavamo donošenje ovih zakona. Smatramo da Hrvatska treba jasno i ambiciozno ulagati u zelenu tranziciju, osobito kroz projekte obnovljivih izvora energije, koji pridonose smanjenju emisija, jačanju energetske neovisnosti i diversifikaciji izvora energije.
Sunčana elektrana Korlat je pozitivan iskorak — smještena u Zadarskoj županiji, planirane snage od 99 megavata, ona će doprinijeti povećanju udjela OIE u hrvatskom elektroenergetskom sustavu i pomoći Hrvatskoj da ostvari ciljeve postavljene Pariškim sporazumom i Europskim zelenim planom.
Međutim, želimo jasno reći i ono što se često prešućuje: HEP-ovi zeleni projekti ne smiju služiti samo kao dekoracija ili PR, dok se istovremeno zanemaruje pitanje pravednosti u sustavu energetike.
Naime, iako HEP ulaže u obnovljive izvore, nema mehanizma kojim bi se ta jeftinija struja iz domaće proizvodnje prenijela u korist građana, a pogotovo ne gospodarstva. Dapače, Hrvatska ima jednu od najviših cijena električne energije za poduzetnike u Europskoj uniji.
Danas je na saborskom odboru i predstavnica HUP-a s pravom upozorila na apsurdnu situaciju: dok fizičke osobe koje iznajmljuju luksuzne apartmane i vile na Jadranu i dalje uživaju subvencioniranu cijenu struje, jednu od najnižih u EU, naše gospodarstvo — koje zapošljava, stvara novu vrijednost i izvozi — plaća punu cijenu, i to veću nego konkurencija.
To nije pravedno. To nije održivo. I to sigurno nije način na koji se vodi energetska politika za 21. stoljeće.
Umjesto univerzalnih subvencija svima, vrijeme je za ciljanu energetsku politiku, koja će pomoći onima koji pomoć stvarno trebaju — socijalno ugroženima, kućanstvima s niskim prihodima, umirovljenicima, obiteljima s djecom — a ne onima koji na potrošnji energije ostvaruju dobit.
I još nešto: ne možemo ne postaviti ovo pitanje — zašto HEP danas mora dizati kredite i tražiti državno jamstvo za razvojne zelene projekte? Zato što je tijekom energetske krize 2022. i 2023. bio prisiljen prodavati struju ispod cijene, preuzimajući teret zaštite građana umjesto države.
HEP je tako — prema službenim podacima — pretrpio stotine milijuna eura gubitaka, a sada, kada treba ulagati u obnovljive izvore, nema vlastita sredstva i mora se zaduživati. Država je odlučila da joj je lakše spas tražiti u državnoj kompaniji nego iz vlastitog proračuna. A sada toj istoj kompaniji mora jamčiti za kredite. I to se događa već više puta.
Zašto subvencije nisu bile direktno iz proračuna, transparentne i ciljane? Tko će snositi dugoročnu odgovornost za činjenicu da je time HEP-u sužena sposobnost investiranja u budućnost?
Također, upozoravamo na nedostatak transparentnosti u HEP-ovim projektima. Ovaj projekt dolazi u Sabor kao gotova stvar, bez rasprave o prioritetima, bez jasnog prikaza ukupne strategije razvoja obnovljivih izvora u okviru HEP-a, i bez dostupnosti studija isplativosti ili utjecaja na cijene.
Ako već dajemo državno jamstvo — a dajemo ga — imamo pravo znati:
- Koliko se ovakvih projekata planira?
- Hoće li se ta struja koristiti za vlastite potrebe HEP-a, prodavati na tržištu, ili ponuditi građanima i poduzetnicima po povoljnijim uvjetima?
- I, konačno, je li ova zelena tranzicija — samo održiva, ili je i pravedna?
Jer zelena tranzicija bez pravednosti postaje nova nepravda.
Zaključno: da, podržavamo ovaj projekt, ali uz jasnu poruku — želimo više reda, više transparentnosti i više pravednosti u energetskom sustavu.
|
Marijana Puljak Saborska zastupnica Stranka Centar |
