Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

U dobro plaćenim i sponzoriranim medijima nema skoro dana a zasigurno ne prođe tjedan a da se Frane Barbarić ne pohvali s nekim uspjehom. Sunčane elektrane niču kao gljive poslije kiše, kupi se a onda uz mnogo muka i dovrši pokoja vjetroelektrana, otvaraju se minorne i za sustav nebitne trafostanice itd. Međutim, javnost se ne informira o cijeni tih zelenih projekata odnosno o isplativosti koja je koliko se sjećamo još iz škole uvijek bila osnovni postulat svake zdrave ekonomije. Ali ne, mediji služe tome da se hvale i u slučaju HEP-a naprasno reklamiraju vidoviti potezi menadžmenta i time uspavljuju građani Hrvatske u spašavanje zemaljske kugle od groznih emisija ugljičnog dioksida. Naravno, nitko ne govori da je Hrvatska zatvorila svoju nekad moćnu industriju i da  ova zemlja ima izuzetno niske kvote CO2. No upravo je to adut predsjednika Uprave naše najveće kompanije, on se trudi otvoriti zelene izvore ma koliko to koštalo a izračuni ozbiljnih stručnjaka govore da su projekti u pravilu preplaćeni do opaske u veoma sumnjive malverzacije (ovdje se pozivaju institucije države da provjere cijene nabavljene opreme, s naznakom na baterije kao rezerva fotonaponskim ćelijama koje su ugrađene na otoku Visu). Olakšavajuća je stvar da se bliže lokalni izbori a Frane Barbarić je ipak stranački vojnik pa mu se ne može zamjeriti, druga je stvar da na razno razna otvaranja zove redovno i obvezno pomno odabranu kolegicu, koja je odnedavna postale članica mnogih HEP-ovih nadzornih odbora (točno četiri ako smo dobro brojali). U HEP-u se priča da se to pretvorilo u cirkusariju jer predsjednik se doslovno ne odvaja od nezamjenjive pomoćnice direktora jednog sektora. Putovanje, dnevnice, ručkovi, večere se nižu kao na traci, ali Bože moj- HEP ima novaca, to je prava sitnica za snažnu elektroprivredu.

Ovaj je uvod bio potreban kako bi se iz naslova najavljena tema a to su takozvana pametna brojila, pokušala pojasniti građanstvu, naravno iz kuta mrske nam ekonomičnosti. Ovu ironičnu primjedbu ćemo pokušati raščlaniti te objasniti kupcima/potrošačima električne energije kako se troše javni novci. HEP ODS se na veliko  busa u prsa kako je započeo zamjenu brojila, govori se o znatnim količinama pa čak i pilot projektima koje financira Europska unija. Interesantno je da sponzorirani članci niti u primisli ne raspravljaju o cijenama tih električnih brojila, njihovoj kvaliteti i na kraju funkcionalnosti. Saznanja portala Bezcenzure.hrsu više nego alarmantna jer je na temelju relevantnih podataka iz prijašnjih ( i nabave u tijeku) više nego jasno da HEP ODS plaća električna brojila izrazito više nego se ona nabavljaju u distribucijskim tvrtkama širom Europe, dakako i svijeta. Što više, saznaje se da je upućen prigovor europskom uskoku – OLAF-u u vezi sufinanciranja projekta od 176 milijuna kuna, gdje znatan dio čine upravo brojila.

Iz brojnih žalbi na natječajnu dokumentaciju natječaja u vrijednosti od 219,3  milijuna kuna, DKOM je mudro zaključio da je sve „po zakonu o javnoj nabavi“. Ovdje se ipak nameće  pitanje kako je moguće da kad se zbroje sve stavke tj. električna brojila kao dio u dvije grupe podijeljenog ODS-ovog precizno složenog tendera dobiva cifra koja je gotovo dva puta niža od gore navedene procijenjene vrijednosti nabave? Naime, na upit od svjetski renomiranih tvrtki dobili smo cijene pojedinačnih tipova brojila, razlika je drastična.

Potrebito je i pojasniti  HEP-ovo obrazloženje zašto u jednu grupu mjernih uređaja stavlja brojila koja su potpuno funkcionalno različita. Odgovor HEP-a je : „to je integrirana mjerna infrastruktura“. Na ovo bi laik rekao pa dodajte i kabele, vijke, razvodne ormare itd. pa će ta integrirana infrastruktura biti takva da će samo neki (niti teoretski drugi) moći udovoljiti natječajnoj dokumentaciji. Naravno, odgovor znamo, a čitaoci će iz slijedećih pitanja povjereniku za informiranje moći shvatiti suštinu HEP ODS-ovih javnih nabava.

U stvari, krajnji  je primalac direktor sektora mjerenja, kojem je prije više od dva mjeseca upućen dopis, priložen u nastavku. Napominjem da nakon više od dva mjeseca nisam dobio odgovor na postavljena pitanja, zbog čega sam se obratio predsjedniku Nadzornog odbora HEP d.d. gospodinu Goranu Graniću. Neslužbeno je potvrđeno da je dopis dostavljen predsjedniku Uprave Frani Barbariću.

Korisna je informacija za javnost da je Frane Barbarić produžio ugovore o radu devetorici direktora i pomoćnika direktora sektora u HEP ODS d.o.o., za period od dva mjeseca. Ovo je nezabilježeno u Hrvatskoj elektroprivredi. Razlog se krije u skorašnjim lokalnim izborima?

Zdravko Lipošćak, dipl.ing.

Direktor sektora za mjerenja

HEP ODS

 

Vi vodite već dvadeset godina sektor za mjerne uređaje-brojila električne energije. Na mjestu direktora ste zatekli promjenu europskih direktiva te početak uvođenja takozvanih pametnih brojila u Europi. Pretpostavljam da ste bili u nizu europskih zemalja te pratili razvoj, koncepciju i implementaciju sustava pametnih brojila. Odabrali ste PLC- G3 sustav kao najbolji za Hrvatsku elektroprivredu i njegove potrošače. Siguran sam da ste tu odluku dobro prostudirali odnosno proveli potrebna istraživanja i izradili potrebite studije. Nije mi poznato da ste proveli pilot projekte u svrhu ispitivanja funkcionalnosti sustava PLC brojila kako su provele brojne zemlje. Dakle, krenuli ste u nabavu brojila temeljem tehničkih specifikacija koje ste Vi izradili, nadam se samostalno odnosno uz sudjelovanje stručnjaka iz HEP ODS-a. Danas, četiri godine od prve nabave električnih brojila konstatiram da niti jedna svjetska tvrtka osim Iskraemeco i LandisGyr nije uspjela plasirati svoje proizvode. Taj je podatak začuđujući jer zemlje kao na primjer Francuska imaju četiri do šest dobavljača što znatno snižava cijenu brojila, naravno konkurencija je temelj zdrave ekonomije svake zemlje.

Biti ću slobodan postaviti vam nekoliko pitanja:

  1. Da li su vam poznate cijene prije svega PLC brojila i koncentratora u Europi. Kako je moguće da je na prethodnim natječajima HEP platio navedenu opremu gotovo dvostruko uspoređujući cijene u nekim europskim zemljama. Da li ste ikada proveli analize kretanja cijena mjerne opreme na europskom tržištu ?
  2. Zašto niste sačinili tehničke specifikacije na temelju HEP-ovih studijskih istraživanja (ako ih je uopće bilo) nego ste odabrali PLC brojilo Iskraemeco kao „uzorak“ odnosno prototip i time stavili ostale proizvođače brojila u nepovoljan položaj jer su morali prilagoditi svoje proizvode Iskraemeco proizvođaču ?
  3. Isto se pitanje postavlja za univerzalno multifunkcijsko kombi brojilo LandisGyr, čije ste detaljne tehničke specifikacije iskoristili da se  eliminira konkurencija: takvo navođenje traženo/nuđeno su prepisane tehničke karakteristike LandisGyr brojila a služe eliminaciji konkurencije. Navedite jedno brojilu u svijetu koje ima tražene LandysGyr karakteristike.
  4. Tehničke specifikacije iz 2014 godine citiraju : Ukoliko je udio neispravnih brojila unutar garantiranog jamstvenog roka od 3 godine veći od 1% u odnosu na ukupno nabavljenu količinu brojila prema ovom javnom nadmetanju, Naručitelj ima pravo tražiti zamjenu svih isporučenih brojila te nadoknadu troškova vezanih uz ovu zamjenu. Zašto je tehnička specifikacija iz 2017 godine drastično smanjila gornji kriterij te dopustila otkaz od 5 % brojila. Da li se pogodovalo Iskraemecu koji nije mogao ispuniti prethodni kriterij?
  5. Kolika je uspješnost očitavanja PLC brojila Iskraemeco, molim objavite javnosti odnosno potrošačima potpune rezultate pouzdanosti Iskraemeco brojila uključujući gore navedenu uspješnost očitanja. Prikažite usporednu analizu te predočite europske podatke o uspješnosti očitanja PLC brojila.
  6. Da li su se pri početku razvijanja koncepcije i razvoja pametnih brojila konzultirali ostali svjetski proizvođači ili je suradnja bila samo s Iskraemeco i LandisGyr tvrtkama?

Koliko je plaćen sustav za daljinsko očitanje:

SEP2W System, proizvođača Iskraemeco,

Advance, proizvođačaLandis+Gyr

 

  1. Ukoliko je sustav kupljen, da li je proveden natječaj za njegovu nabavu te mi predočite detaljne rezultate tendera?
  2. Koliko HEP ODS plaća usluge očitanja brojila (na godišnjoj razini) koja se zbog tehničkih poteškoća ne mogu daljinski očitati?
  3. Tvornica RIZ je isporučila HEP-u oko 600.000 brojila vezanih na Euridis protokol, možete li mi ukratko pojasniti zašto dotična tvornica nije unazad nekoliko godina isporučila niti jedno brojilo odnosno zašto nije uspostavljena suradnja HEP-a s tom hrvatski najstarijom tvornicom općenito elektroničke opreme?

 Uz zahvalu za odgovore na gore postavljena pitanja, srdačno vas pozdravljam.

 Anđelko Jeličić

 Portal Bezcenzure.hr


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Energetika