By U tjedniku Nacional je objavljen članak o HEP-ovoj kupnji električne energije na rok od pet (5) godina, s početkom realizacije 1. srpnja 2022. godine. Radi se o više takozvanih LOT-ova čija je ukupna vrijednost 454 milijuna eura. Naznaka da o ovoj poslovnoj odluci nije konzultiran Nadzorni odbor (NO) je skandalozna, kao i rok kupnje na pet godina jer likvidne burze u okruženju (HUPX, HUDEX) ne objavljuju cijene na tako dalek period (do tri godine).
Slična ,po HEP loša odluka, donesena je prije petnaestak godina kada je Uprava na čelu s Ivanom Mravkom u prvoj polovici 2009. godine raspisala natječaj za nabavu električne energije u cilju isporuke u 2010. godini. Radilo se o nabavi oko 300 MW električne energije u takozvanom „bandu“ odnosno isporuka određene snage tijekom 8760 sati godišnje (12 mjeseci x broj sati u mjesecu).
U periodu svibanj – lipanj te godine cijene su bile vrlo visoke što je polučilo prosječnu cijenu svih dobavljača od cca 83 eura/MWh. Prva dva isporučioca su bili EFT iz Londona vlasnika Vuka Hamovića i Korlea tvrtka čiji su vlasnici bili Ukrajinci. Kako su cijene na burzama volatilne, dogodilo se da je pri kraju godine energija pala na četrdeset eura/MWh. Poanta je da su iskusni trgovci naslutili da će cijena pasti te su zasigurno energiju koju su HEP-u prodali po 83 eura – kupili u prosincu po 40 eura (isporuka započinje u siječnju 2010. godine). Time su ostvarili dobit od cca. 43 eura/MWh, što je rezultiralo ukupnim gubitkom HEP-a od oko 120 milijuna eura (ova zapažanja su procjene jer se radnja odvijala prije 15 godina).
DORH je započeo istraživanje ovog očito previda ili suspektne kaznene radnje, međutim EIHP na čelu s Goranom Granićem i privatni institut Ekonerg su nakon „analize“ zaključili da je natječaj proveden prema zakonu a gubitak HEP-a je kao i obično ostavljen hrvatskim građanima i tvrtkama u naslijeđe.
Desetak godina kasnije, saborski je zastupnik Ranko Ostojić 14. listopada 2019. godine postavio zastupničko pitanje o Sporazumu o razumijevanju i suradnji s ukrajinskom tvrtkom DTEK. Naime, sporazum je bio paravan za kupnju električne energije od dotične tvrtke. Na zastupničko pitanje premijer nikada nije odgovorio a ovo govori s kakvim se sve marifetlucima bave članovi Uprave, naravno s Franom Barbarićem na čelu.
Vratimo se na slučaj kupovanja energije 2022. godine (nazvati ćemo ga slučaj 3.), napominjem da je natječaj raspisan neposredno nakon početka rata u Ukrajini.
Kao i svaka djelatnost trgovina električnom energijom iziskuje elementarno poznavanje ekonomije te niza mehanizama koji su vezani uz trgovinu. HEP kao nacionalna elektroprivreda nije usvojio jedan od osnovnih instrumenata poslovanja- engl. Hedging (premošćivanje rizika, zaštita od visokih cijena itd.) tj. u ovom kontekstu zaštitu od prekomjernih cijena el. energije a koje se u praksi često događaju.
Odluka o raspisivanju natječaja je donesena bez konzultacije s Nadzornim odborom tj. s njenim čelnikom poznatim (da li i priznatim!?) energetičarom Goranom Granićem. Nije poznato je li se dr. Granić očitovao o ovome ali ako i jest mediji i javnost nisu o tome informirani. Sama odluka o nabavi električne energije neposredno nakon započinjanja ruske specijalne operacije u Ukrajini, govori o potpunom nepoznavanju sustava HEP-a te prije svega dva njena člana: Frane Barbarića i Petra Sprčića.
Bivši predsjednik Barbarić je po struci pravnik i samo imenovanje u upravu HEP-a je izazvao brojne komentare kako u zemlji a tako diljem diplomatskih predstavništava europskih zemalja i onih koje su zainteresirane za regiju zapadnog Balkana. Frane Barbarić o trgovini energijom prilikom preuzimanja mjesta prvog čovjeka HEP-a nije znao gotovo ništa ali je u međuvremenu stjecao saznanja tijekom svakodnevnih dugih sastanaka s članom Uprave Markom Ćosićem, bivšim trgovcem električnom energijom i plinom- firma Korlea (Ukrajina) a potom Proenergy. Kada je Frane Barbarić povezao konce kako se u narodu kaže, on je s gore spomenutim sudionicima odlučio nabaviti struju na rok koji HEP prethodno nikad nije kupovao, naglašava se u vrijeme kada u burze „eksplodirale“.
Potrebno je objasniti kako se obavlja posao nabave energije. Stručna služba podnosi prijedloge i analize (strogu interni dokumenti koje javnost ne može saznati, kao niti regulatorna agencija HERA). Nakon toga predsjednik Uprave predlaže okvir nabave i praktički donosi odluke o transakcijama, uz napomenu da on tematiku tržišta i kompliciranih odnosa u svijetu, Europi i specifično jugoistočnoj Europi – NE poznaje, odnosno ne shvaća. Petar Sprčić je zasigurno upoznat s ovom djelatnošću jer dolazi iz tvrtke HEP-Trgovina d.o.o. i može se pretpostaviti njegovo vladanje materijom, međutim kako će analiza pokazati – gubici koje trpi HEP su bjelodani i nepobitni.
Kupovanje električne energije na način koji provodi HEP i njezina Uprava je klasičan primjer prebacivanja rizika na nacionalnu elektroprivredu jer tijekom 25 godina od liberalizacija tržišta električne energije trgovanje se obavlja bez sofisticiranih softvera zasnovanih na optimizaciji portfelja i oslanja se na „iskustvo“ kadra i donosioca odluka (predsjednik i Uprava).
Optimizacijom i trgovinom (engl. trading) se bave mnoge europske firme a neke ozbiljne elektroprivrede imaju svoje timove kojim je svakodnevna dužnost pratiti što se događa u djelatnosti ponude i potražnje. Dakle, ne može i ne smije se dogoditi da se u određenom kriznom trenutku energija nabavlja žurnim postupkom kakav je HEP proveo u 2022. godini. Potrebno je napomenuti da je u trenutku ove odluke direktor HEP-Trgovine bio Ante Ćurić s kojim Petar Sprčić dijeli vilu u elitnom dijelu grada Zagreba.
Poznato je da Petar Sprčić ima kumovske odnose s bivšim ministrom Tomislavom Ćorićem pa je vjerojatno i to razlog njegove dugogodišnje nedodirljivosti.
Na gore navedeni natječaj se javilo nekoliko tvrtki koji su nudili električnu energiju u četiri lota:
- LOT 1 Holding Slovenske elektrarne i Axpo Solutions AG- 40 MW (1. srpanj 2022 na pet godina), cijena 144 eura/MWh
- LOT 2 Holding Slovenske elektrarne (lipanj 2022-31. prosinac 2025)-20 MW, cijena 160 eura/MWh
- LOT 3 Energy Financing team-EFT-15 MW (1. siječanj 2023-30 lipanj 2027) cijena 129 eura/MWh
- LOT 4 Slovenske elektrarne (nešto manje od pet godina)-20 MW, po cijeni od 106,5 eura/MWh
Iz navedenih količina i jediničnih cijena vidi se znatna razlika u ponudama tj. cijene variraju od najniže 106,5 eura/MWh do najviše od 160 eura/MWh, što je ne smo nelogično već je trebalo postupiti na način da se one najviše ne prihvate. Navodno, poslije direktne konzultacije u sobi predsjednika Uprave, Frane Barbarić i Petra Sprčić su dali prijedlog o prihvaćanje svih ponuda!?
Na temelju gore iznesenih podataka zamolio sam da se načini analiza/usporedba kretanje cijena električne energije na spot tržištu ( takozvane cijene za dan unaprijed), sa portala Energy-Charts Instituta Fraunhofer. Na portalu se daju prosječne tjedne, mjesečne i godišnje cijene za svaku zemlju EU. Korištene su mjesečne cijene za Republiku Hrvatsku za 2022, 2023 i 2024 godinu.
Uspoređujući kupljenu energiju HEP-a i spot cijene Izlazi da su ukupni gubici za 2023. i 2024. godinu 64,5 milijuna eura (u donjoj tablici su dani gubici po LOT-ovima) što znači da ako se zadrže sadašnji trendovi a nema razloga da se to ne dogodi, u 2027. godini će HEP polučiti gubitak od oko 130 milijuna eura. Sličan trgovini iz 2009. godine opisanoj u uvodu.
| LOT 1 | 32 milijuna eura |
| LOT 2 | 22 milijuna eura |
| LOT 3 | 8 milijuna eura |
| LOT 4 | 2,5 milijuna eura |
Proizlazi da bi za HEP bilo bolje da su trgovali svakodnevno te kupovali el. energiju na burzi nego da su kupovali na dugi rok- engleski „futures“ (takav način trgovanja bi morao dati niže cijene), ponavljam na pet godina što je prvi puta da nacionalna elektroprivreda ulazi u takve rizične transakcije.
Da zaključim, analiza nabave električne energije u 2022. godini je pokazala potpunu i nedvosmislenu pogrešku u procjenama kretanja tržišta električne energije u Hrvatskoj i okruženju. Nakon rasta cijena u godini kad je započela invazija na Ukrajinu, one su se stabilizirale već početkom 2023. godine i nisu se znatno mijenjale tijekom pune dvije godine.
Moje je pitanje Vladi RH: želi li provesti postupak ocjene rada sada već bivšeg predsjednika Uprave Frane Barbarića i članova, napominjem da postoje brojne institucije koje se bave tržištem i burzama u zemlji i inozemstvu. Hrvatska elektroprivreda je ugrožena ovakvim postupanjima i ako se ovako nastavi kako se u narodu govori ne piše joj se dobro.
Anđelko Jeličić
