Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Ovih su se dana poneki od politički nekontroliranih medija „usudili“ hrvatskim građanima prenijeti informaciju o završetku sudskog postupka koji je vođen protiv predsjednika uprave HEP-a Frane Barbarića zbog nezakonitog  primanja naknada za paralelno obnašanje javnih dužnosti. Iako je Frane Barbarić, inače diplomirani pravnik po struci, osuđen zbog nezakonitog postupanja, njegov saldo u ovom sporu sukladno hrvatskoj stvarnosti i pravosuđu, jako je povoljan. Naime, ovaj državni namještenik nepravno je oprihodio 62.000 kuna, a sudska kazna za njegovo protupravno postupanje iznosi 10.000 kuna, pa je još uz obvezu plaćanja 3 .000 kuna sudskih troškova konačni saldo u korist Frane Barbarića 49.000 kuna. Ništa čudno za hrvatsko pravosuđe koje pamti kazne od par mjeseci zatvora ili pak guljenja krompira za prisvajanje stotina milijuna kuna, ali isto tako i višegodišnje kazne i uništenja biznisa i obitelji bez ikakvog utemeljenja s konačnim sudskim epilogom „pui pike“. I to je Hrvatska.

Međutim, ono što ljuti političko ekonomski prosvjećene hrvatske ljude nije „pišljivih“ 62.000 kuna koje je pravnik Barbarić protupravno prisvojio, jer to je iznos koji se nerijetko potroši kada se želi honorirati politička pajdašija s bogatim ribljim ručkom s biranim svjetskim vinima, već bezglavo i brutalno uništavanje nacionalne energetske kompanije HEP-a u aranžmanu potonjeg. Iako ova najveća kompanija u državnom vlasništvu zadnjih godina prikazuje višemiljardske dobiti, bila je prisiljena u zadnjih 6 mjeseci uz državne garancije posegnuti za nekoliko velikih zajmova čija ukupna vrijednost premašuje 10 milijardi kuna      ( 2,6 milijardi kuna u prosincu 2021., 1,3 milijarde u lipnju 2022., te najnoviji još nerealizirani zajam u visini do milijardu EUR-a).

Ljudima među koje i sam spadam, koji poslovni rezultat i cjelokupno poslovanje promatraju kroz tehničko matematičku optiku, nikako nije jasna ova matematika prema kojoj kompaniji koja već nekoliko godina u nizu ostvaruje impresivne dobiti i do 3 milijarde kuna na godišnjoj razini, sada treba nevjerojatnih 10 milijardi kuna da bi držala glavu iznad vode. Jesu li računi dobiti i gubitka za sve prethodne godine bili rezultat  takozvanog „kreativnog računovodstva“???  Knjigovodstveni stručnjaci me uvjeravaju da prema „Međunarodnim računovodstvenim standardima“ računovodstveni eksperti mogu isfabricirati pozitivan rezultat kroz manipulaciju tzv. obračunskih troškova gdje se osobito ističe amortizacija i rezervacije, a isto tako je moguće „napuhati“ i prihod iza kojeg ne stoji stvarni priljev sredstava na račun HEP-a, ali to je krajnje neodgovorna i suicidna poslovna politika koja u pravilu u kratkoročnom razdoblju vodi kompaniju u bankrot. Je li to scenarij kojeg „uspješno“  provodi Frane Barbarić i vješto podvaljuje mlađahnom kočopernom resornom ministru koji se navodno premijeru „dopao“ isključivo po košarkaškoj liniji, a ne po gospodarskoj kompetenciji. Uostalom, kako očekivati od ovog junoše koji se uspio u kratkom roku okititi s visokim akademskim titulama i utaboriti na katedri koju vodi Darko Tipurić, notorni grobar nekad uspješne tvrtke „Dalekovod“, bez dana iskustva u realnom sektoru da ovlada ključnim poslovnim parametrima ove državne energetske kompanije. I  prebogati Tipurić i Filipović su ratne izbjeglice iz Sarajeva, pa je moguće da oni Hrvatsku doživljavaju bitno drukčije od prosječnog Hrvata, jer kako stvari stoje Frani Barbariću koji je nedavno u trenutku povjesno najveće cijene na tržištu energenata zaključio krajnje dubiozan dugoročni petogodišnji Ugovor o nabavi energenata u visini od čak 432 milijuna EUR-a, neće pasti ni dlaka s glave i biti će mu zajedno s Nadzornim odborom produžen mandat za još 6 mjeseci. U međuvremenu „pometeni“ su sa čelnih pozicija ljudi „Trgovine“ d.o.o. tvrtke koja u ime HEP-a vodi nabavu energenata, te je nedavno morala „abdicirati“ i direktorica sektora „Kontroling“ koja nije koristila pogodnosti „kreativnog knjigovodstva“ i iskazala gubitak kompanije za prvo tromjesečje ove godine u visini od čak 1,3 milijarde kuna.

Pored vladinog odgovora na ovakvu situaciju u HEP-u biti će zanimljivo vidjeti i reakciju rejting agencije koja bi trebala objektivno i stručno napraviti evaluaciju poslovne pozicije kompanije u zemlji kojoj je najavljen pozitivni pomak rejtinga za čak 2 razreda zbog ulaska u europodručje i  šengenski granični okvir. Još će zanimljivije biti svjedočiti reakciji vladajuće vrhuške kada krenu sasvim izvjesne prve redukcije isporuke električne energije zbog nesposobnog HEP-ovog političkog menadžmenta da osigura godišnju potrošnju.

Anđelko Jeličić


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Energetika