By Kako naše istraživanje/tablica pokazuje, a što smo u prethodnom tekstu obrazložili, države koje pripadaju grupi tranzicijskih država imaju bolje rezultate u borbi protiv koronavirusa, u čemu je Hrvatska, od država EUa, gotovo na vodećem mjestu. Hrvatska je brže ušla u rješavanje problema pandemije, što pridonosi ujedno i bržem izlasku. Na tu temu napisat ću par misli negdje pri kraj ovog teksta, a sada ću nastaviti sa današnjim radom Sabora.
Dakle, evo danas smo mogli gledati na TV zasjedanje Sabora i hvala Bogu, barem donekle, shvaćaju složenost i dubinu problema koji nas je zadesio. Bravo za prof. dr. sc. I. L. koji je istaknuo važnost bankarstva i NBH. Također je istaknuo održavanje nivoa potrošnje koja je pokretač cijelog gospodarstva, a što, kako sam rekao, znači zadržavanje plaća na nivou prije krize. Također bravo za neke zastupnike koji su istaknuli problem malih mjesta o čemu smo govorili u prethodnom članku, kao i još neke teme koje smo istaknuli u našem članku „Drugi paket mjera Vlade, i još ponešto“. Možda su nas čitali, a možda su i sami došli do nekih spoznaja, što bi ovo drugo bilo bolje, jer znači da su počeli sagledavati realne probleme hrvatskog gospodarstva. Zato bi još jednom istaknuli ono što mislim da je najvažnije iz prethodnog članka, pa bi ukratko rekapitulirao sa zadacima koje predlažem:
- Zadržati zaposlenost, uz koju je bitno podignuti efikasnost i organiziranost rada, pa sukladno tome zadržati zatečeni nivo osobnih dohodaka svih zaposlenost, dakle javnog i realnog sektora.
- Održati potrošnju na nivou prije korone, a što se povezuje sa zadržavanje plaćama koje sam spomenuo.
- Angažirati NBH vezano za kredite, kurs kune i financijsku politiku države. Sukladno tome osposobiti male hrvatske banke i vratiti ih na financijsko tržište. Posebno ih usmjeriti na razvoj poduzetništva i poljoprivrede.
- Na ispravan način razviti poduzetništvo. Shvatiti veliku razliku poduzetništva u velikim gradovima, manjim, i onim najmanjim mjestima. Poseban osvrt na nalaze istraživanja CEPOR 2016.
- Zaustaviti „uhljebljivanje“, i ne zapošljavati u javnom, državnom sektoru, nego podignuti nivo kompjuterizacije i digitalizacije tog sektora te ostvariti povezivanja u cjeloviti sustav informiranja.
- Poduzetništvo i nacionalnu ekonomiju rasteretiti poduzeća „pijavica“ koje koriste beneficije, a realno ne postoje. Također riješiti se poduzeća sa dubiozama, kao i zaštititi vjerovnike i naplatu, a ne dužnike i one koji ne plaćaju izvedene radove.
- Popisati resurse, vrednovati ih i adekvatno ih zaštiti. Davanje resursa na korištenje poduzetništvu, kao javnog dobra, davati na dugoročno isplativ način, a ne koncesijom. S tim u svezi vidjet ćemo što nam donosi zakon o koncesijama koji je danas donesen.
Ali ono najvažnije, da bi sve ove, dobrodošle, ali skupe mjere bile učinkovite, potrebno je srediti državu i sustav njenog funkcioniranja. To ujedno znači postaviti nacionalni gospodarski cilj i model, a što je posebno važno razviti je snažan i učinkovit sustav nadzora, ali u punom smislu riječi.
Ono što je sad važno je nadzor nad cijenama koje vidljivo rastu. Posebno su pogođena mala mjesta u kojima inspekcijskih službi nema. Unatoč što je cijena nafte znatno pala cijene rastu pa tako primjerice u malim mjestima Dalmacije cijena kruha u trgovinama lanca S. povećala se za 2 kune. Cijena nafte se uvijek koristi kao obrazloženje rasta cijena, a sada umjesto da cijene padaju one rastu. To je za svaku osudu te sustav nadzora i državne inspekcije treba pojačati. Osim toga, ako se vratimo Zagrebu, potresu i zakonima, onda treba naglasiti da je sigurnost privatnih zgrada i urbanih vila gotovo izvan zakona, jer ono što je za hrvatske zakone važnije je „pravo privatne imovine“. Nadzor nad sigurnosti tih zgrada državne službe sigurnosti nemaju nadležnost. Što to znači sad nakon potresa može se sagledati, a što znači da se zakon hitno treba mijenjati, jer eto, privatne kuće ne potpadaju pod nadzor inspekcije, a kada se desi problem ugroza se širi na okruženje, a financijski na svih nas. Puno je mana u regulaciji građevinarstva, posebno u segmentu sigurnosti, a zakon je sigurnost zanemario i dao prednost „privatnoj imovini“. Pitam se da li je sigurnost svih nas važnija od prava privatne imovine koja nas svih ugrožava. Puno je problema isplivalo na vidjelo, ali sve to ostaje za riješiti, a nama ostaje nadati se da ćemo biti pametniji.
Ljudi su već nervozni pa se ljudi pitaju dokle će ovo. Čujemo pitanja, vidi li se kraj? Da, Hrvatska se može relativno brzo vratiti u život, tako da na ono pitanje „kada će ovo završiti?“ sada više ne trebamo odgovarati „nitko to ne može reći“, nego možemo sad odgovoriti sa „ako zadržimo ovo stanje linearnog razvoja pandemije, polako se možemo vratiti na staro stanje“, ali ja bi nadodao da će to staro stanje biti neko novo stanje i novo ponašanje, ali život se vraća. Da, kao da sad vidim osmjeh veselja na vašem licu, ali moram ponoviti ono što nam Stožer B&B&C&M stalno govori „budite odgovorni i slušajte naputke stožera i ostanite doma“. Sad kada se nazire lagani pad pandemije, Dalmacija, a posebno Split kao da postaje novo žarište koronavirusa. Iako ne znam točno koji je tijek oboljenja svakog ponaosob u Splitu ipak mislim da smo sami krivi, jer ne slušamo dosljedno što nam Stožer kaže. I sam pripadam tom krugu Hrvatske pa mogu reći da smo mi Dalmatinci, a posebno Splićani, jako temperamentni do nivoa „divlji“, što ima puno dobrih karakteristika, ali sada je to jako loše. Zaboravljamo na sve što nam Stožer govori, zaboravljamo da ako ne marimo za sebe tada ugrožavamo sve oko sebe kao i svoje najbliže. Ma znam da to ne radite namjerno, nego onako, divlje, ne mislite. Nemojte misliti da vas mlade u Splitu, Zadru, Šibeniku, Dubrovniku, osuđujem, ma nikako, volim vas, jer ste svi vi moja djeca i stalno sam među vama, ali baš zato moram vas kao otac upozoriti. Ma nisam vam ja neki mudrac koji je ispao iz samostana,,, ma nikako, bio sam ja i divljiji od svih vas, ali sve u svoje vrijeme i u određenim okolnostima. Zato vam to i govorim sada. A da bolje shvatite, ispričat ću vam što mi se dogodilo dva dana prije nego je uslijedila zabrana kretanja. Prolazeći kroz Split pio sam kavu na zapadnoj obali u onom prvom kafiću od Rive. Stol pored mene sjedila su dva momka, pili kavu i čakulali, a onda je jedan rekao onom drugom: „Čuj prika, idem ti ja ća, jer neću da uvatin tu koronu jerbon imam doma didu koji je bolestan. Korona meni neće ništa, mlad sam i jak, ali ako mi on uvati tu bolešćinu onda on ode Bogu, a ja neću da ga imam na duši.“ Sto, bravo momče, bravo mladi Splićanine. Zato molim vas mlade u Dalmaciji, razmišljajte odgovorno iako vam nisu godine za to, ali situacija to traži od vas i svih nas. Brinimo jedan za drugoga. Ako budemo odgovorni možda spasimo barem dio ove turističke sezone. U tome je razvidno da će glavnu ulogu odigrati avio-promet, a što znači hitno pripremanje aerodroma, kao i sigurnosne opreme i sustava sigurnog društvenog kontakta. Vjerujte mi znam što govorim, pa da ne bude opet „nije se moglo predvidjeti“, jer sve se može predvidjeti, teže ili lakše.
Eto, lijepo je bilo vidjeti i slušati našu dragu epidemiologinju prof. dr. sc. A. M. koja je sa zadivljujućom skromnosti rekla „nisam ja nikakav nacionalni heroj nego samo radim svoj posao“. Bravo gospođo doktorice A., jer to je divna skromnost primjerena vremenu i situaciji. Zahvaljujemo Stožeru B&B&M&C, ali i svima koji u ovim prilikama brinu za nas, policiji, cijeloj liječničkoj i zdravstvenoj ekipi, civilnoj zaštiti, volonterima, Crvenom križu, vatrogascima, ali i javnim službama koje nas uredno snabdijevaju vodom i strujom, zahvaljujemo i svima, baš svima koje sam zaboravio, a koji rade za nas. Ali, kad malo bolje razmislim, ma svi smo mi heroji, svi mi koji poštujemo mjere zaštite od koronavirusa, pa se često sjetim onog pitanja iz nogometa „kome je teže na utakmici, onima koji igraju ili onima na klupi?“. Ja mislim da je teže onima na klupi, jer nemoćno gledaju a hoće pomoći, ali ipak prva ekipa su oni najbolji, pa tako i sad. Znam, stajati doma danim, posebno u stanu, i vrtjeti se od hladnjaka do balkona, pa do toaleta, pa tako danima, zaista je teško. Tu nam puno pomaže televizija, naša HTV kao i drugi programi koji svojim emisijama pokušavaju zadovoljiti naše interese. S tim u svezi upozorio bi, vas sa HTVa, da se pridružite potrebi koja je sve glasnija, a to je „promovirajmo struku“. O čemu ja to? Evo o čemu. Lijepo je vidjeti kad na HTV 4, u popodnevnim i večernjim satima dođe neki profesor, kao onaj stariji ekonomist dr. sc. G. S., ili pravnik sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao i drugi stručni i iskusni,, ali grdo je kad nam servirate nekog nadobudnog politologa koji se onda pretvara u stručnog epidemiologa, ekonomistu, analitičara, prognozera. Grdo je kad nam taj onda promovira teoriju zavjere, po kojoj je onda ona jadna žena iz Wuhina u lancu te zavjere. Pa onda razvije to u analizu pitanja „kome sve to treba“ da bi završio kako treba zaustaviti privatizaciju zdravstva, kao i slične nebuloze. Gospodo sa HTVa, hvala vam na emisijama koje nas relaksiraju, ali ne servirajte nam takve, jer nam je puna pipa politički i interesno podobne intelektualne kvazi-elite. Dobro, nećemo o lošim stvarima.
U svemu tome, svi mi smo heroji, iako i u tome kao i u svemu, postoji hijerarhija, i kao što je iz Stožera nedavno rekao prof. dr. sc. V. B. „kad sve ovo prođe vrednovat će se rad svih nas, od mene pa na niže“. Točno je, i na taj trenutak sad svi trebamo misliti. Ali ono što je najvažnije je struka, pa ovi dobri rezultati, prije svega Stožera B&B&M&C, rezultat su što je problem predan stuci, zdravstvu. Kad bi konačno shvatili važnost struke, također sad, u ekonomiji i turizmu, rezultati bi bili također izuzetno dobri, jer resurse imamo, ali stručne potencijale smo podredili politici. Pitam se, hoćemo li konačno shvatiti da griješimo. Molim Boga da shvatimo.
Evo, za kraj, gosp. urednik ovog portala mi je obećao da će staviti sliku usidrenih koča koje su u malim mjestima vezane uz obalu vezane, a mi smo željni srdele, ribe koja je prehranila Dalmaciju u najtežim povijesnim vremenima pa bi trebala i sada. Vjerujte mi srdela je opjevana riba, jer, srdelu možete spremiti na mali milijun načina, i friganu, i mariniranu, na brujet, na gradele, i slanu, i u savuri, i u pašteti,,, ajme,,, J ,,, eto da se malo našalimo, ali baš mi se jede srdela, a vama? J
Volim vas svih, i mlade i stare, i muške i ženske, a posebno ženske J
Vaš
Skipper
