Gospodarske mjere i neke predrasude…

Bez obzira što stojimo doma problemi oko nas vrtoglavo se javljaju. Ovaj virus COVID 19 puno je toga promijenio iako nas prave promjene tek čekaju. Hvala Bogu da smo pravodobno formirali Stožer za obranu od korona virusa i da su ga preuzeli sposobni ljudi B&B&C&M kao i svi njihovi suradnici možemo očekivati da će Hrvatska iz problema ovog virusa izaći među prvima u EU. Ipak, naše pozitivne rezultati nećemo moći konzumirati sve dok se virusa ne riješi i zadnja država, kako u Europi tako i u svijetu. Stoga vrijedi ona izreka da je lanac jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika.

Ono što nas prioritetno čeka, uz sanaciju šteta u Zagrebu od potresa, je gospodarstvo. Obzirom na potrebu privređivanja to mislim da nećemo moći čekati ozdravljenje zadnjeg zaraženog Hrvata nego ćemo u uvjetima mogućnosti držanja pod nadzorom pandemije morat polako aktivirati gospodarstvo, korak po korak. Svakako, za to će glavnu riječ i nadalje imati zdravstvena struka, ali i svi mi koji ćemo se morat do daljnjega pridržavati mjera preventive i higijene. O dosljednosti pridržavanje tih mjera zavisit će uspjeh početka gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Predlažem da to otvaranje ne bude sveopće nego postupno i selektivno. Primjerice, ribarstvo zasigurno može već sada, početi sa lovom ribe uz uvjet kvalitetnog sigurnosnog sustava u lancu od ribarskog broda do potrošača. Isto tako građevinarstvo, posebno u Zagrebu, mora što hitnije počet sa radovima. I tako korak po korak, ali uz visoki stupanj samozaštite i sigurnosti. Eto, primjerice, kafići ne rade njihovi stolovi ostali su na otvorenom pa se mogu vidjeti, iako rijetko, ljudi, ali ne okupljanje sa više od dvoje, koji donesu kavu u termosici i na suncu koje je sve toplice „pune akumulatore“ za ono važno „ostani doma“. Sve je to novi profil našeg života koji se polako otkriva pred nama, a za to postupno oživljavanje možemo zahvaliti pravodobnom formiranju Stožera za borbu protiv korone kao i zalaganju svih u tom B&B&C&M sustavu. A sad, obzirom da imam sve pretpostavke za analizu mjera Vlade RH to ću kao prvu temu uzeti analizu i komentar 63 Vladine mjere za „spas ekonomije“, što mislim da nije baš najsretniji izraz, i da je bolji „oživljavanje ekonomije“, ali znamo svi o čemu se radi, pa hajdemo vidjeti.

Onoliko koliko sam mogao naći na Internetu, nisam našao taksativno navedene 63 mjere, već ono što mi se čini najbolje prikazano je tekst sa linka https://novac.jutarnji.hr/aktualno/analiziramo-63-vladine-mjere-za-spas-ekonomije/10104685 pod naslovom „Krizne mjere teške 30 mlrd kn, Analiziramo 63 Vladine mjere za spas ekonomije“ objavljeno 18.3.2020. u 11:52. Sukladno tom članku mjere su sistematizirane u 29 točaka i tematskih područja koje bi komentirao:

Paket interventnih mjera:

  1. Odgoda i/ili obročna otplata poreza i doprinosa 3 mjeseca

Poduzetnicima i građanima koji su pogođeni krizom zbog koronavirusa omogućit će se odgoda plaćanja javnih davanja kao što su porez na dohodak, porez na dobit i doprinosi. Odgodit će se plaćanja na rok od tri mjeseca, s mogućnošću produljenja na još tri mjeseca. Nakon toga omogućit će se obročna otplata duga bez kamata na rok od 24 mjeseca. Država će lokalnim jedinicama, HZZO-u i HZMO-u dati beskamatni zajam do visine koliko su izgubili.

KOMENTAR: Nije uputno poistovjetiti mjeru na poduzetnike i građane jer uvjeti su im bitno različiti. Osnovni princip mora biti je „ako nema posla nema ni plaćanja javnih davanja, a ne odgoda. Građanima, posebno poradi „ostani doma“ odgoda je prihvatljiva jer mnogi građani još uvijek nemaju mogućnost sve obaveze plaćati on-line. Osim toga, mnoga plaćanja se mogu ostvariti samo kroz razgovor, a mnoge institucije, posebno u malim mjestima, ili nemaju na Internetu točne brojeve ili se pak nitko ne javlja. Ovdje ima još specifičnosti, kako kod poduzetnika tako i kod građana.

  1. Olakšanje korisnicima projekata Europske Unije

Uspostava novog financijskog instrumenta “COVID-19 zajmovi” za obrtna sredstva za male i srednje poduzetnike, omogućava se povećanje alokacije za instrument “ESIF mikro zajmovi” za obrtna sredstva za mikro i male poduzetnike u visini od 1.000 do 25.000 eura, s počekom od 12 mjeseci i uz kamatu od 0,5 do 1 posto. Smanjit će se i kamate na investicijske kredite sa 30% udjelom obrtnih sredstava, povećat će se maksimalne stope jamstva za obrtna sredstva na 80% glavnice kredita.

KOMENTAR: Obzirom na korisnike projekata EUa ova mjera je prihvatljiva iako će se ona, kao i sve druge mjere, dograđivati i mijenjati sukladno prilikama na tržištu kao i stanju oko nas. Ovdje bi samo istaknuo kako moramo konačno shvatiti važnost malog i srednjeg poduzetništva koje je u svim tržišnim ekonomijama okosnica gospodarstva, kao i temeljni činitelj standarda i kvalitete života građana.

  1. Minimalne plaće za zadržavanje zaposlenih

U sektorima koji su pogođeni koronavirusom, država će poticati očuvanje radnih mjesta na način da će financijski podupirati u visine minimalne plaće svakog zaposlenika koji bi ostao bez posla. Također, mjera za samozapošljavanje i zapošljavanje privremeno se suspendiraju jer će se ta sredstva prenamijeniti za zadržavanje postojeće zaposlenosti.

KOMENTAR: Svakako da radna mjesta treba sačuvati, kako u javnom sektoru tako i u realnom sektoru. (privatnom). Ali u tome nikako ne dirati plaće, barem ne u javnom sektoru na koji država direktno utječe. Ljudi nisu krivi i kako vidimo sad marljivo rade. Država taj dio budžeta mora riješiti na druge načine, pa mislim da je svima jasno da se država mora zadužiti kako bi pokrila manjak budžeta. Ali o tome detaljnije u generalnom komentaru na kraju. Što se tiče mjera za samozapošljavanje tu treba prići selektivno a ne generalno, zavisno o ciljevima i potrebama države.

  1. Produljenje trajanja programa “stalni sezonac”

Produžit će se trajanje mjere stalni sezonac. Riječ je o mjeri koja se prvenstveno koristi u turizmu, da ljudi koji sezonski rade primaju naknadu izvan sezone kako ne bi ostali bez posla. Oko 5.000 ljudi bi taman trebalo izaći iz te mjere, a sada će se to prolongirati. Mjera će se produžiti za šest mjeseci, a stalni sezonci neće moći primati naknadu manju od minimalne plaće. Također, plaćat će im se i zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

KOMENTAR: Ta je mjera generalno dobra iako se tu opet vidi nepotreban upliv države u gospodarstvu pa sada mora rješavati ono što razvijene države EUa ne moraju, ili pak rješavaju na posve drugim osnovama.

  1. Minimalna plaća i za  zaposlenike s invaliditetom

Osigurat će se isplata minimalne plaće za osobe s invaliditetom zbog zadržavanja u zaposlenosti. S druge strane, doći će i do odgoda plaćanja novčane naknade za sve poslodavce obveznike kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Isto tako, korisnicima potpora EU omogućit će se privremena obustava ili odgoda provedbe projekata, odgoda plaćanja povrata i uvažiti smanjeno ostvarenje planiranih indikatora na projektima zbog objektivnih novonastalih okolnosti.

KOMENTAR: Općenito govoreći ova je mjera ok ali ne smijemo zaboraviti kako svi moraju raditi jer radnika nedostaje i ako se prihvatimo posla još će ih više faliti. Konačno moramo promijeniti način razmišljanja i odnosa prema radu. Za sve ima posla, pa i za osoba sa invaliditetom, ali i za umirovljenike jer posla ima na pretek, a ljudi malo.

  1. Bezuvjetno produljenje europskih projekata

Bezuvjetno produljenje trajanja projekta od tri mjeseca – za sve projekte sufinancirane iz Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali”, koji su u provedbi i s rokom završetka u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine. Potvrđivanje 75 posto potraživanih izdataka iz Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” kroz zahtjev za plaćanje, a ostalih 25 posto po provedenoj kontroli ispravnosti izdataka u predmetnoj nabavi i donošenju odluke o ne/postojanju nepravilnosti kao temelja za zadržavanje 25 posto iznosa.

KOMENTAR: Ova je mjera logična ali potrebno je izgraditi i aktivirati funkciju nadzora, a ne samo kontrole.

  1. Odgoda plaćanja turističke članarine i koncesija

Odgodit će se plaćanje turističke članarine za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače, plaćanje paušala za privatne iznajmljivače, ograničit će se rad ugostiteljskih objekata (županijski stožeri moći će donositi odluku), uspostavit će se potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu, a odgodit će se i plaćanja naknade za korištenje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima.

KOMENTAR: Odgoda plaćanja navedenih davanja je prihvatljiva uz uvjet da ipak nekako spasimo ovu turističku sezonu. Princip, ako nema posla nema ni davanja je temeljni princip koji treba poštivati. Osim toga, iznajmljivači stanova i soba moraju smanjivati stanarine obiteljima koje su kod njih u najmu a koje su možda ostale bez posla. Često se to smanjivanje ne može ostvariti formalno aneksom ugovora kod bilježnika te treba prihvatiti „u dobroj vjeri“ ali do određenog postotka, predlažem do 50%. Što se tiče plaćanja koncesije tu se opet vidi nesposobnost hrvatske administracije i sustava. koja koristi taj instrument suprotno zdravom razumu i interesu nacionalne ekonomije. To se najbolje vidi u nautičkom turizmu, ali i drugim resursima.

  1. Priznat će se troškovi odgođenih manifestacija

Potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenima i fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama, odgoda izvršenja obveza, priznavanje troškova organizacije odobrenih programa u kulturi koji su otkazani, osiguravanje sredstava za produljeno razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte, privremena obustava revizije statusa samostalnih umjetnika na razdoblje od šest mjeseci i isplata sredstava fonda za poticanje pluralizma medija, uz mogućnost prenamjene za javno praćenja koronavirusa

KOMENTAR: ova je mjera tek djelomično prihvatljiva jer sve te organizacije imale su vremena i mogućnost povrata uplata kao i osiguranja jer je dolazak virusa bio očit. Stoga država može prihvatiti sudjelovanje u šteti ali ne preuzimanje cjelokupne štete. I te kulturne organizacije moraju shvatiti da moraju imati uspješan i mudar menadžment, pa kad sve to zadovolje onda mogu tražiti pomoć države. To znači poticaj zapošljavanju sposobnih, a ne podobnih.

  1. Moratorij na kreditne obveze klijenata HBOR-a

Hrvatska banka za obnovu i razvoj uvest će moratorij na kreditne obveze klijenata po postojećim plasmanima, reprogramirati postojeće kredite, uz uvođenje počeka u otplati glavnice kredita, te dati odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja, takozvani hladni pogon (izuzev kreditnih obveza prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama) u suradnji s poslovnim bankama.

KOMENTAR: ovdje ćemo se suočiti sa gluposti predaje banaka stranim bankama. Stoga sad, ovi malo polumrtvih hrvatskih banaka treba aktivirati i pogurnut ih u tržište. HNB treba snažnije djelovati ali moramo imati sustav i strateški cilj ekonomije u cjelini.

  1. Državne garancije za izvozne kompanije

Vlada će odobriti garancije (polica osiguranja) poslovnim bankama izvoznika i HBOR-u u sklopu garantnog fonda osiguranja izvoza s ciljem odobravanja novih kredita za obrtna sredstva – likvidnost. Jednako tako će povećati opseg garantnog fonda za osiguranje izvoza uključivanjem i sektora turizma s ciljem omogućavanja izdavanja garancija za kredite bankama i HBOR-u, za dodatna sredstva likvidnosti izvoznicima i sektoru turizma. Pritom će se to povećanje odnositi i na gospodarske subjekte koji posredno izvoze.

KOMENTAR: Mjera je načelno ok, ali potrebno je poraditi na poticanju izvoza svih subjekata. Pomoć garancijama za kredite za likvidnost, kad se država već umiješala u to, zahtijeva da država uđe u sustav planiranja i načina poslovanja. Uplitanje države zahtijeva i njeno organiziranje kako bi rezultat bio povoljan.

  1. Poslovne banke zamrzavaju kredite na tri mjeseca

Poslovne, komercijalne banke uvest će mjere standstill aranžmana, odnosno obustave izvršenja svih mjera prisilne naplate prema svim dužnicima (pravnim ili fizičkim osobama) u razdoblju od tri mjeseca. Uz to će davati kredite za likvidnost i radni kapital (plaće i radni kapital, izuzev obveza prema financijskim institucijama) ročnosti do tri godine, a provodit će i reprogram prema označenim klijentima po ubrzanom postupku bez reklasifikacije u status neispunjavanja obveza.

KOMENTAR: Banke su u stranom vlasništvu i zato NBH i država imaju tek djelomični utjecaj. Stoga ponavljam, sad iskoristiti to za razvoj domaćih banaka koje su za sada polumrtve. Reprogramiranje kredita sasvim je logično i sve banke će to uraditi jer im nije u interesu aktivirati ovrhe. Komercijalne banke nisu organizirane za postupanje sa ovrhama. Sjetimo se samo one ratne sezone kad su banke postale najveći vlasnici charter flote, jer su dospjeli lizingi za charter flotu, a turističke sezone nije bilo, jer je Milošević napao Kosovo. Banke su se naše u problemu, a koji je ipak riješen narednih godina povratom brodova charter kompanijama.

  1. Interventni otkup viškova u poljoprivrednoj proizvodnji

Ministarstvo gospodarstva uvest će dodatni grace period za obvezu očuvanja radnih mjesta, a da se pritom ne gubi pravo na potporne mjere vezano za realizaciju investicijskih projekata koji se provode sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Pritom će se omogućiti interventni otkup viškova u stočarskoj proizvodnji, konfekciji i preradi u trajne i polutrajne prehrambene proizvode, ratarskoj proizvodnji, skladištenja i prerade u polutrajne prehrambene proizvode, te voćarstvu i povrćarstvu.

KOMENTAR: sve je to dobro, ali je periferno. Kad ćemo shvatiti da je poljoprivreda, ona seoska i bazična, strateška djelatnost svake države. Treba aktivirati poljoprivredu i osigurati sustav njenog razvoja, a time ćemo zaustaviti umiranje sela i odlazak seljaka u inozemstvo. Profitabilnost se može tek tražiti u prerađivačkoj industriji a ne u baznoj, seoskoj i farmerskoj poljoprivredi.

  1. Država kupuje deterdžente, zaštitnu opremu i sjeme

Provodit će se interventna nabava dezinfekcijskih sredstava, sapuna i deterdženata za pranje, sredstava za dezinfekciju zatvorenih prostora, bolnica i drugih ustanova, zaštitne opreme za potrebe borbe protiv koronavirusa te ostalih proizvoda od potencijalno ugroženih industrijskih i poljoprivrednih proizvođača. Nabavit će se sjemenska roba za potrebe poljoprivredne proizvodnje u slučaju njezina nedostatka, a u skladu sa zahtjevom Ministarstva poljoprivrede.

KOMENTAR: Uvoz neophodnih sredstava za higijenu i dezinfekciju je ok, ali tek kada se hitno izračuna i aktivira domaća proizvodnja koja ta sredstva u našim tvornicama mora organizirati u sve 3 smjene. Bez toga opet ćemo imati mutne poslove usprkos što imamo naše domaće tvornice tih sredstava. Zato organizirati ozbiljan stručni centar za izračun, planiranje i pro-aktivan kontakt sa domaćom industrijom. To će ujedno zaposliti ljude, a to baš trebamo.

  1. Moratorij na sve rate ESIF Mikro i Malih zajmova

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) uvest će moratorij na sve rate ESIF Mikro i Malih zajmova te Mikro i malih zajmova za ruralni razvoj do 31. prosinca 2020., te prolongat roka korištenja kredita za koje je izdano jamstvo. Uspostavit će i novi financijski instrument – Mikro zajam za ruralni razvoj za obrtna sredstva (brža obrada, poček, niža kamatna stopa). Davat će i garancije za 50 posto glavnice za obrtna sredstva kredita za turizam (kamatna stopa od 0,5 do 1 posto).

KOMENTAR: Kao mjera je ok, ali ponavljam, treba osposobiti i aktivirati naše plumrtve hrvatske banke, a posebno centre i sustav nadzora.

  1. Privremena obustava naplate cestovne naknade

Ministarstvo prometa privremeno će obustaviti naplatu naknade za dozvole za izvanredni prijevoz na javnim cestama u razdoblju do 1. lipnja 2020., izmijenit će propisane dužine ophodarske dionice za autoceste i omogućiti obavljanje ophodnji autoceste jednom u 12 sati sve dane u tjednu (manji broj ophodnji). Uvest će se i privremena odgoda sezonskog povećanja cestarine za 10 posto za vozila I.A, I. i II. skupine u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna.

KOMENTAR: da, ok

  1. Jeftiniji zimski ENC u prodaji do 1. lipnja

Ministarstvo prometa će privremeno produljiti sezonski, “zimski” ENC popust (koji prestaje 31. ožujka) do 1. lipnja 2020. te će dati dodatni popust od sedam posto za vozila koja koriste gorivo EURO VI te za vozila III. i IV. skupine koja koriste ENC uz naknadno plaćanje kreditnom/naftnom karticom, tijekom godine dana. Odgodit će i primjene novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama u pogledu zahtjeva za opremanje.

KOMENTAR: da, ok

  1. Produljenje valjanosti isprava za plovidbu

Ministarstvo prometa i mora privremeno će produljiti valjanost svjedodžbi i drugih isprava u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi. Jednako tako će dati preporuku lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenim za javni promet.

KOMENTAR: da, ok. Ali na obali ima pregršt problema i to neriješenih problema kao i propusta koji direktno utječu na ekonomiju. Naprosto, mogući prihodi curi kroz prste a umjesto njih neugodni problemi. (Pogledajte tekstove na portalu kap. Kundiha, Rijeka)

  1. Fleksibilnost za povećanje proizvodno vezanih fondova

Ministarstvo poljoprivrede primijenit će dodatni mehanizam fleksibilnosti između fondova za povećanje proizvodno vezanih plaćanja ili uvođenje interventnih mjera (Program za poljoprivredu), uz prethodno odobrenje Europske komisije. Uz to će pomoći sektoru poljoprivrede zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova tako što će predložiti mjere novog programa državnih i potpora male vrijednosti.

KOMENTAR: da, ok. Sve to obavezno raditi poradi poticaja razvoja poljoprivrede ali uz konzultiranje struke, kao i poljoprivrednike osobno kroz određene analize stanja na terenu.

  1. Pomoć ribarima, odgoda plaćanja Hrvatskim šumama

Ministarstvo poljoprivrede financirat će privremenu obustavu ribolova, povećati sredstva za potpore male vrijednosti za sektor ribolova i akvakulture te financirati ambalaže za proizvode ribarstva uz prethodno odobrenje Europske komisije. Osim toga, odgodit će rok plaćanja dospjelih obveza Hrvatskim šumama d.o.o. za drvne sortimente – prerada drva i proizvodnja namještaja te odgoditi rok izvršenja ugovornih obveza korisnicima svih investicijskih mjera Programa ruralnog razvoja.

KOMENTAR: da, ok. Što se tiče ribolova potrebno je hitno pustiti brodove na more i sve koji se bave ribolovom. Plasman ribe staviti pod nadzor i osigurati zaštitu i distancu kod kupnje. Kupnja ribe, posebno u manjim mjestima često se odvija na rivi kada koča dođe i to mjesto potrebno je staviti pod nadzor. Dopustiti i malim čamcima da isplove u ribolov, jer je bolje je da si u svom čamcu na ribolovu nego da stojiš ispred TVa i razvijaš strah.

  1. Odgoda naknade za poljoprivredna zemljišta

Ministarstvo poljoprivrede odgodit će rok izvršenja ugovornih obveza vezanih uz potpore male vrijednosti 2019. – prerada drva i proizvodnja namještaja, uspostaviti kreditne linije za obrtna sredstva za sektor poljoprivrede i šumarstva te prerade drva. Uz to će odgoditi plaćanja zakupnine i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske te odgoditi plaćanja naknada za koncesije i privez brodova u ribarstvu.

KOMENTAR: da, ta je mjera ok, ali treba hitno pustiti brodove na more. Uz to potrebno je aktivirati Obalnu stražu, pa i HRM, da nadzire granice na moru, posebno prema Italiji, jer talijanske ribarice dolaze u hrvatske vode. Također potrebno je dobro zaštiti more na granici prema CG i oko Dubrovnika.

  1. Veće ovlasti Nacionalnom stožeru civilne zaštite

Budući da su neki lokalni stožeri izlijetali sa svojim mjerama koje su zbunjivale javnost (Pavle Kalinić), Vlada je donijela dopune Zakona o sustavu civilne zaštite kojima Nacionalni stožer dobiva veće ovlasti kako bi se, zbog epidemije koronavirusa, ubrzala protočnost djelovanja sustava i ujednačilo postupanja svih subjekata odgovornih za provedbu mjera zaštite života i zdravlja građana. Stoga se Stožeru omogućava donošenje odluka i uputa koje će provoditi stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

KOMENTAR: da, to je ok, ali posebno u malim mjestima na moru podignuti obrazovnu strukturu stožera CZ i aktivirati pomoć volontera.

  1. Odgađaju se ovrhe na sudovima i deložacije

Pravosudna tijela i dalje nastavljaju raditi, posebno na neodgodivim hitnim predmetima (zaštita prava djece, prava radnika, kazneni postupci s pritvorskim elementima), a preporuka je da se odgode svi drugi predmeti koji ne zahtijevaju takvu hitnost. Posebno se to odnosi na ovrhe i to one koje se provode na sudovima, a vezane su uz deložacije.

Preporuka je i da se rad u pravosudnim tijelima organizira tako da oni koji to mogu, rade od kuće, te da se koristi komunikacija elektroničkim putem.

KOMENTAR: da, ta je mjera ok ali to zahtijeva obrazovanje građana koje još uvijek nije na tom nivou u Hrvatskoj, posebno nije izvan velikih gradova.

  1. Žurna nabava robe i usluga kojih Hrvatska nema

Ravnateljstvu za robne zalihe odobreno je da na teret državnog proračuna izvrši žurnu nabavu robe koja nedostaje i potrebna je za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanje nadzora nad širenjem Covida-19.

Roba će se nabavljati za potrebe osobne zaštite sudionika i operativnih snaga sustava Civilne zaštite. Roba će se isporučivati iz robnih zaliha isključivo prema nalogu MUP-a – Ravnateljstva civilne zaštite uime Stožera civilne zaštite, a njihova nabava bit će izuzeta od primjene Zakona o javnoj nabavi.

KOMENTAR: da, ok, ali osigurati visoki stupanj nadzora kako se ne bi tu otvorio novi kriminal.

  1. Obustava plaćanja spomeničke rente

Prema dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kojima će se osigurati obustava plaćanja spomeničke rente dok traju posebne okolnosti u Hrvatskoj izazvane epidemijom koronavirusa, ministrici kulture daje se mogućnost da, uz suglasnost ministra financija, donese odluku o obustavi plaćanja spomeničke rente kad nastupe posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava građane i gospodarstvo.

KOMENTAR: da, sasvim ok

  1. HNB preispituje planove poslovanja banaka

Hrvatska narodna banka je od poslovnih banaka zatražila preispitivanje planova kontinuiteta poslovanja i planova upravljanja u kriznim situacijama, a Boris Vujčić, guverner HNB-a, kaže da u ovom trenutku ne postoji ni jedan značajan rizik da bi se bilo koja od ključnih funkcija banaka u Hrvatskoj, kao što je distribucija gotovine ili plaćanje u trgovinama, mogla zaustaviti i doći u pitanje.

KOMENTAR: da, ok. Zašto je ispušten a potreba organiziranja controllinga u bankama ali i u drugim državnim subjektima? Da, to uvjetuje organiziranje službi za nadzor risk menadžmenta i controllinga što je svakako potrebno unutar državne administracije. Na taj bi način ujedno podignuli nivo obrazovne strukture i kvalitete djelovanja državne administracije. Ujedno to je snažan alat za eliminiranje korupcije. Znam da je stručnjaka controllinga i risk menadžmenta izuzetno malo, ali treba pokrenuti taj proces sa onim što imamo, kao i obučavati prvu generaciju mladih controllera.

Sigurnost funkcioniranja distribucije gotovine jako je važna poradi mira građana i stabilnosti tijeka sredstava koja građani imaju u bankama.

  1. Isplata povrata poreza ove godine stiže već u lipnju

Vlada je donijela i izmjene zakona o porezu na dohodak i poreza na dobit, kojim bi se, s obzirom na definiciju posebnih okolnosti i sukladno njima, reguliralo da predložene potpore, kao i moguće nove, ne ulaze u obuhvat oporezivanja i škara poreza na dohodak i na dobit. Također, omogućava se i da ranije, želja je u lipnju, počne isplata povrata poreza na dohodak, koji se dosad isplaćivao u kolovozu, a to bi se moglo i zadržati i ubuduće.

KOMENTAR: da, to je ok, iako tu nema nekog posebnog efekta, ali ok.

  1. HNB nastavlja štititi tečaj domaće valute

Hrvatska narodna banka će deviznim intervencijama sačuvati stabilnost domaće valute, redovitim i strukturnim operacijama održavati likvidnost u financijskom sustavu adekvatnom, a kupnjom državnih obveznica na sekundarnom tržištu održavati stabilnom cijene domaćih obveznica. Do 23. ožujka će aukcijama HNB otkupiti 1,6 milijardi kuna državnih obveznica od kreditnih institucija, mirovinskih društava sa sjedištem u RH, domaćih društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima, te domaćih osiguravatelja.

KOMENTAR: da, to je ok ali ovaj problem i tema je znatno dublja i složenija pa bi ostao neutralan u mišljenju. Ovo traži dublju, opširniju i sveobuhvatniju analizu efekata za nacionalnu ekonomiju.

  1. HNB će ublažiti propisane kriterije za loše kredite

Hrvatska narodna banka ublažit će zahtjeve za održavanje koeficijenata likvidnosne pokrivenosti i klasifikaciju izloženosti za klijente raspoređene u rizičnu skupinu a, čije je poslovanje pogođeno ili će biti pogođeno pandemijom koronavirusa. Ova mjera se odnosi na one banke koje će odgađati naplatu kredita tvrtki koje su upale u teškoće s poslovanjem zbog krize.

KOMENTAR: da, to je ok, ali ponavljam potrebu oživljavanja domaćih banaka.

  1. Zabrana dizanja cijena brašna, mlijeka, šećera…

Vlada je donijela odluku o zabrani dizanja cijena za brašno, mlijeko i mlijeko u prahu, jaja, šećer, sol, rižu, tjesteninu, svježe meso, ribu, voće i povrće, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje, dječju hranu, dječje pelene, vodu za piće, deterdžent za rublje, deterdžent za suđe, sapun, sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku, zaštitne kombinezone i drugu zaštitnu i medicinsku odjeću i obuću, zaštitne naočale i vizire, zaštitne rukavice, te niz artikala koje koristi zdravstveni sustav.

KOMENTAR: da, ali i svih cijena. Nije sad vrijeme a nema ni razloga podizati ikakve cijene već dapače pokazati zajedništvo i empatiju te je potrebno smanjiti cijene. Dakle, država može tražiti da se dobavljači i trgovci odreknu dijela profita, barem u razdoblju ove krize i pandemije.

 

GENERALNI KOMENTAR:

Kao prvo, ne samo Vlada nego svi, moramo se odlučiti kakav koncept države i ekonomije podržavamo. Ako je to koncept „socijalnog kapitalizma“, o kojem sam već pisao u jednom od mojih zadnjih tekstova, onda se tome moraju prilagoditi sve mjere kao svi podržavajući segmenti sustava. Kad kažem sustava mislim da u tom slučaju sustav, odnosno, nacionalni model ekonomije, treba postupno graditi i prihvatiti kao nacionalni sustav izvan i iznad politike i stranačkog prepucavanja. To ujedno znači da taj sustav mora imati izvršnu i nadzornu funkciju da bi bio učinkovit i kompletan, ali taj sustav mora doći kao rezultat sveopćeg nacionalnog suglasja.

E sad, ako pođemo od toga, onda, obzirom na sadašnje stanje i problem, dolazimo do dva principa koja je potrebno realizirati, a to je da svi ljudi trebaju raditi i da svi ljudi trebaju imati, ali ne neki minimalac nego punu plaću. Zašto? Prije nego odgovorim i obrazložim navedeno istaknut ću potrebu rješavanja predrasuda i naslijeđenih mišljenja, a ovo je jedno od njih. Dakle, vratimo se na temu „ne diranja u plaće“, a koje ne treba dirati, jer jednostavno, radnici nisu krivi. S druge strane, poslodavci su svjesni rizika svog ulaganja u poduzetnički poduhvat, pa bi po logici stvari trebali preuzeti dio tog rizika. Ali ovo je izvanredna situacija koja pokriva pojam „velike prirodne nepogode“, a koja je pređena Ustavom člancima 16. i 17. Nadalje, država ima obavezu sve to podržati i pomiriti te nije uputno da ona na način direktive rješava taj problem. Dakle, kad država određuje zagarantirani iznos, danas, kako kaže predsjednik Vlade, od 4.000 kuna, to nije prihvatljivo. Uostalom, zašto se država ubacuje u relaciju poslodavac i radnici, odnosno sindikati, jer to je njihov problem i interes pa to oni trebaju riješiti, a ne država. Ovo je trenutak potrebno shvatiti potrebu oslobađanja od predrasuda nepotrebne uloge države, ili pak neznanja, a možda ona stara prezentacija moći? Kako god bilo, ovo je problem zahtjeva radnika i sindikata koji treba postupno prebacivati na poslodavce, po uzoru na Njemačku. Na taj će se način smanjiti opasnost od štrajkova, uspostaviti bolji radni kriteriji, te povećati suradnja i rješavanje sukobljenih interesa između direktno zainteresiranih subjekata, radnika i poslodavaca. Osim toga, posebno u sadašnjem stanju, sredstva od plaća vratiti će se kroz potrošnju koju ne smijemo sasjeći, jer time siječemo važnu granu tržišne ekonomije, tržišnu potrošnju.

Nadalje, u sadašnjim uvjetima, za koje vjerujem da će uskoro doći do postupnog rasterećenja ovog zahtjeva „ostanite doma“, ta dva uvjeta nije teško realizirati. Zašto i kako? Hrvatska treba obnovu, a posebno Zagreb, ali i svi drugi. Još možemo, barem djelomično,  spasiti turističku sezonu, iako će ova sezona biti loša i posebna po svemu. Obzirom na zabranu okupljanja koja će i koja mora najviše od svih zabrana i nadalje ostati, najviše će trpjeti ugostiteljstvo, veliki shoping centri, kao i školstvo, a posebno visoko školstvo. U tim limitiranim uvjetima života i poslovanja potrebno je aktivirati dva nova kriterija, a to je da plaće ostaju iste, kao što smo prethodno elaborirali, ali efektivnost rada mora biti znatno veća, dakle svi trebamo marljivo raditi. To se odnosi na sve, na javni i realni sektor, a država mjerama mora podržati realni sektor kako bi plaće ostale iste. Ovdje treba istaknuti snažniju ulogu države u smislu održavanja sustava i eliminiranja korupcije, kao i nezakonitih radnji, a s druge strane ubrzati privatizaciju poduzeća koja su nepotrebno ostala u državnom vlasništvu ili suvlasništvu. To znači jasno razgraničiti državna poduzeća i privatna, te sukladno tome postaviti jasne obrasce odgovornosti i relacije suradnje i dogovaranja.

Sukladno navedenom, potrebno je osigurati zamrzavanje cijena ili pak njihovo smanjenje, a ne da se desi situacija u kojoj neki trgovci koriste ovo teško stanje kako bi se obogatili. Grubi primjer toga je jučerašnji nalaz Glavnog državnog inspektora A. M. koji navodi slučaj kršenja mjere zabrane podizanja cijena pa je jedan trgovac podignuo maržu za 594%. Takve su stvari nedopustive, jer to je čisti primjer profiterstva, da ne govorim o moralu, a brigu o tome mora voditi država.

U segmentu bankarstva potrebno je hitno sanirati stare greške, odnosno, rasprodaju hrvatskih banaka. Sad, ovo nekoliko polumrtvih hrvatskih banaka treba aktivirati i podržati u utakmici na financijskom tržištu, i to prvenstveno u smislu podrške i razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Istodobno, malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo i zadrugarstvo mora se razvijati u njemu prilagođenom okruženju, a što znači da se moramo mentalno osloboditi stava da su svi poduzetnici lupeži. Tom stavu više nema mjesta i za svaku je osudu.

Naredni važan segment ozbiljne brige države je poljoprivreda koja nije i ne može biti profitabilna, ali je važna strateška grana. Poljoprivreda potiče prerađivačku industriju čime se može bitno smanjiti uvoz, a povećati izvoz. Razvoj poljoprivrede također je važna demografska mjera kojom se zaustavlja odlazak mladih ljudi iz Hrvatske.

Turizam, koji je do sada sudjelovao sa oko 20% BDPa u direktnom efektu, a oko 50% u indirektno, ne može biti okosnica hrvatske ekonomije. Svakako, njega treba održavati i razvijati, kako bi održao sadašnju konkurentnost u Europi i svijetu, ali kroz razvoj industrije, njegovo učešće u BDPu potrebno je smanjivati. Osim toga, turizam se dobrim dijelom oslanja na javna dobra, pomorsko dobro, plaže, šume i drugo, a koje gospodarski subjekti koriste posredstvom koncesije, odnosno Zakona o koncesijama. Ovo je prilika da se opametimo i da shvatimo da se tako ne radi, jer nije ekonomski isplativo, a ni strateški mudro, da ne kažem da je korištenje koncesije pokazatelj nesposobnosti onih koji se tako ponašaju. To je još jedno od niza predrasuda iz starog nesposobnog jednoumnog režima.

Također, samo da spomenem još jednu predrasudu i nesposobnost, a koja se očituje u visokom obrazovanju. Spominjemo da Hrvatska ima besplatno školovanje, ali ovakav model koji imamo samo je loše naslijeđe starom komunističkog sustava koji je negirao poduzetništvo pa je bio kakav je bio. Rezultat toga je da nam je prosječno vrijeme studiranja u Hrvatskoj znatno iznad prosjeka EUa (točan podatak je teško naći, a negdje se spominje čak 13 godina, ali bi se ogradio od toga). Zašto? Studenti u razvijenim državama imaju financirano studiranje, odnosno, studiraju kao da su zaposleni, a uvjet je da polažu godinu za godinom. Tako odrastaju u odgovorne ljude, marljivo uče i uspješno studiraju, a njihovo studiranje niti jednog centa ne opterećuje njihove roditelje. Istodobno, univerziteti posluju po loan sustava, što znači da moraju dokazati povezanost sa gospodarstvom, a što znači da 34% prihoda osiguravaju kroz projekte za poduzetništvo pa tek tada mogu dobiti 66% sredstava od države. Ako to ne ostvare idu u stečaj. Taj projekt prezentiran je negdje 2010. svim hrvatskim sveučilištima i Ministarstvu visokog obrazovanja kroz tempus europski projekt, a u čemu je za Hrvatsku, kao uzor, bila Slovenija koja je to već ranije prihvatila. Zašto to kroz ovih 10 godina nije provedeno? Da li je netko izračunao koliko država gubi na školovanju koje toliko dugo traje? I još nešto, mahali smo u bivšoj Jugi sa „besplatnim školovanjem“, pa mašemo i sada, ali ne varajte narod. Sve to narod je kroz rad platio i ništa nije besplatno, ali loš sustav visokog školovanja mnogostruki je gubitak za državu.

Eh, gospodo političari,,, toliko ima predrasuda i problema koje bi trebali riješiti, a koje ne rješavate. Upitajte se zašto?

Kad smo već kod visokog školstva, moram zaključiti da će u svemu ovom, sadašnje stanje i uvjet „ostanite doma“, najviše pogoditi visoko školstvo koje se ipak ne može odvijati putem TV kanala. Ali, obzirom da je ovakvu situaciju potrebno predvidjeti i očekivati i nadalje, možda u drugom obliku, za nju se treba pripremiti. To znači da je potrebno ozbiljno poraditi na razvoju prijenosa znanja na daljinu, što su mnogi fakulteti kao i privatna visoka učilišta već uveli, ali ne dovoljno sveobuhvatno. To sad postaje prioritet.

Još nešto što je važno, a što trebamo razumjeti. Obzirom na sve, država se sad mora ponovno zadužiti kako bi pokrila sve potrebe, ali gospodo, pitajmo se čiji će to biti kredit? Vladin, HDZov, državni, … čiji? Zaboga, shvatimo konačno da je to kredit koji opterećuje svih nas i stoga ga tako trebamo prihvatiti, a svojim radom aktivno djelovati da se on što prije otplati. Da li je i to teško razumjeti?

I zaključno, obzirom na mjere Vlade, njih 63, jer su nam one ovdje glavna tema, predložene su mjere relativno dobre. Također je dobra napomena da su kratkoročne, fleksibilne i prilagodljive situaciji, što je svakako dobro. Ali njihova uspješnost zavisiti će o nizu činitelja. Prije svega, sve mjere potrebno je nadzirati, a ne kontrolirati. Osim toga, važno je tko će ih provoditi, kako, koji je obrazac njihove primjene u hijerarhiji vlasti, da li su osigurani kadrovi po obrascu znanja, sposobnosti i obrazovanja, a ne po sistemu podobnosti i formalnosti u sustavu. Također, u svemu ovome vidim jednu dobru stranu, a to je da ćemo morati razviti sustav života u manjim sredinama, općinama i županijama, jer će kretanje biti limitirano i nadzirano, što je za sada dobro. Sa jedne strane, to će pogoditi turizam koji se neće moći realizirati bez globalnog međudržavnog i međukontinentalnog kretanja, ali sa druge strane, potencirati će razvoj lokalne samouprave, koja je do sada politička, a ne stručna. Također, kao najava da smo se barem malo trgnuli iz mrtvila i političke tvrdoglavosti i arogancije je najava formiranja gospodarskog savjeta. Taj je naziv Predsjednik Vlade demantirao, ali koje mu je ime, stožer, savjet, centar ili bilo kako, važno je da se formira iz razloga konačnog otvaranja vrata struci, a koja se u ovoj tragediji pokazala i dokazala da Hrvatska ipak može.

I na kraju, sve ovo što sam naveo uvjeren sam da će biti učinkovito, ali samo u uvjetu sveopćeg nacionalnog jedinstva. Grubo je vidjeti nemušte prijedloge oporbe, kao što je SDPovo inzistiranje na ljudskim pravima, a sve samo da budu protivno Vladi, o čemu ćemo u jednom od narednih nastavaka. Gospodo iz oporbe, nemojte to raditi. Hrvatskoj sad treba pomoć i zajedništvo, a ne potkopavanje. Ne pripadam nijednoj opciji, ali mi je jasno da Hrvatska nema previše vrhunskih kadrova, kadrova ne po podobnosti, nego stručnosti, te stoga samo nacionalnim jedinstvom možemo aktivirati struku i kvalitetu. Znam da dovoljno struke nema u HDZU, ali još manje je ima u SDPu, i zato krenimo dalje zajedničkim radom i suradnjom, barem dok ne izađemo iz uvjeta velike prirodne nepogode.

Iako nije tema, sjetimo se Josipa Jovića i krvavog Uskrsa, i zapalimo svijeće za njega i sve poginule, jer oni su nas svih zadužili.

Pokoj im vječni i laka im ova hrvatska zemlja.

 

Voli vas svih vaš

Skipper