Prijeti li Dalmaciji devastacija i ekocid od strane ekološke mafije ?

Uvjeti gradnje za vjetroelektrane trebali su biti usklađeni s uvjetima zaštite prirode, pri čemu je potrebno naglasiti usklađenje s uspostavljenom Nacionalnom ekološkom mrežom (CRO-NEN), kao dijela Sveeuropske ekološke mreže (PEEN), i mreže NATURA 2000.  Međutim, upravo slučaj s Josipom Rimac potvrđuje kako nema niti jednog jedinog područja u RH gdje su se radile vjetroelektrane, a da se ne dovodi u sumnju na kriminalne radnje. Mito i korupcija danas, na žalost, postaju vrijednosna mjerila i pokazatelji umreženosti politike i interesnih grupacija u PLANIRANJU i prihvaćanju projekata Studije utjecaja na okoliš, koja bitno odstupaju od uvjeta davanja koncesije i rješenja PRIHVATLJIVOSTI U PROSTORU.

A sve je zapravo krenulo 2012.g. s Izmjenama i dopunama Prostornog plana SDŽ-e. Naime, na području Županije određeno je 29 zona za izgradnju vjetroelektrana: Boraja, Bradarića kosa, Brdo umovi, Čemernica, Dugobabe, Glunča, Kamenjak, Katuni, Kočinje brdo, Kostanje (Kom-Orjak-Greda), Lećevica, Lukovac, Marasovo brdo, Moseć, Movran, Njivice (Jelinak), Ogorje, Opor, Osoje, Plane, Pometeno Brdo – Projini doci, Proložac, Ričipolje, Runjevac, Sitno Gornje, Visoka – Zelovo, Vilinjak, Voštane, Zelovo. Napomenuti da su JLS zahtijevale uvrštenje u Izmjene PP SDŽ lokacije za vjetroelektrane pozivajući se na EU Direktive, iako 2012.g. nismo ni bili u EU. Dakle, sve ukazuje na sumnju kako se radi o pomno planiranoj devastaciji HR na štetu okoliša, prirode, pa i ekonomske štete vlasnika elektropriključaka. Svejedno je radi li se o svjesnom ili nesvjesnom počinjenju ekocida ili interesnoj devastaciji i uništenju cijelog područja Dalmacije, kakvo nam u povijesti ni Turci nisu napravili, radi se o ruralnim područjima odnosno krajevima iz kojih su ljudi u prošlosti bili prisiljeni iseljavati u Kanadu, SAD, Australiju itd. , a sada, kada se namjeravaju vraćati i obnavljati svoja imanja, to više ne mogu jer im prijeti još veće zlo. Dapače, i nad onima koji su ostali poduzima se se sve kako bi se iselili i napustili svoja ognjišta.

VJETROELEKTRANE BRDO UMOVI U BLATU NA CETINI

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, Strateškom procjenom prihvatljivosti planiranih zahvata u prostoru i Strateškom studijom o utjecaju na okoliš (Zagreb, rujan 2019.g.), kao podlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije koji je u proceduri usvajanja (nakon javnog uvida i javne rasprave) na području Blata na Cetini, a u sklopu razvoja elektroenergetskog sustava, predviđena je izgradnja VE Brdo Umovi. Površina ovog vjetroparka rasprostire se na 1035 ha, a projekt se razvija od 2010. godine. Zadnjim izmjenama iz 2017/18. g. ovaj projekt (koji razvija tvrtka 3A Retail Consulting d.o.o. iz Kaštel Kambelovca) od početno planiranog  51 vjetroagregata sveden je na, za sada, planiranih 27 vjetroagregata snage 128 MW, odnosno pojedinačne radne snage 4,8 MW. Duljina planiranih prometnica u službi vjetroparka iznosila bi 19,5 km+1km, stoji u opisu istoimenog projekta. Zanimljivo je napomenuti da je imenovana tvrtka osnovana 2007.g., kada su masovno osnivane građevinske firme za gradnju stanova. Radi se, naime, o djelatnosti s kojom se ta Kaštelanska tvrtka bavila, i to u vrijeme dok je župan bio Ante Sanader. Dakle, u vrijeme spomenute izrade Prostornih planova. Tako da nakon famoznog tunela na Kozjaku dobivamo još jednu vrlo vrijednu investicijsku poveznicu.

ROTORI OD 133 METRA BLATSKIM ZASEOCIMA DONOSE 133 PROBLEMA

Poučeni negativnim primjerom koji prolaze stanovnici Seoca (mjesto uz Blato n/C) neposredno smješteni ispod VE Kom-Orjak-Grede (VE Kostanje) s pravom se pitamo je li izgradnja ove vjetroelektrane opravdana, obzirom da se uz gore navedenu vjetroelektranu neposredno uz Blato n/C nalazi i vjetroelektrana VE Katuni. Obzirom da stanovnici Seoca vode bitku za goli opstanak, barem kada je u pitanju buka kao jedan od segmenata negativnih utjecaja VE Kom-Orjak-Grede (VE Kostanje), na sjednici Gradskog vijeća Grada Omiša održanoj 30. lipnja 2020. godine upozoreno je na probleme u kojima se mogu naći stanovnici ostalog područja Grada Omiša na kojima se razvijaju projekti ovakve vrste i sadržaja. Zasigurno uz uništavanje biljnog i životinjskog svijeta najviše negativne posljedice razvojem ovog vjetroparka VE Brdo Umovi snosit će stanovnici Blata n/C, kako u smislu očuvanja autentičnosti krajobraza, tako i u smislu zdravlja ljudi, prvenstveno stavljajući naglasak na prekomjernu buku. U današnjem suvremenom svijetu brzog i nezdravog življenja, pa i ekonomskog stanja koji vodi k samouništenju, ljudi su sve češće primorani vratiti se na rodno ognjište, pa je Blato na Cetini ogledni primjer takvog stanja.

Mjesto koje izumire potrebno je osloboditi iz obruča elektroenergetskog lobija koji Blato n/C okružuje s već izgrađenim vjetroelektranama VE Katuni na istoku i VE Kom-Orjak-Grede s njihove južne strane.

VJETROELEKTRANE SU U SLUŽBI LJUDI, NISU LJUDI U SLUŽBI VJETROELEKTRANA, A U CILJU SVOG SAMOUNIŠTENJA I POGODOVANJA ELEKTROENERGETSKOM LOBIJU, koji nam je zadnjih dana i mjeseci otvorio oči, zaključili smo kao vijećnici Hrvatske stranke prava i Hrvatske demokršćanske stranke u Omišu, a podršku tome dali su i predstavnici HSP-a na čelu s predsjednikom županijske organizacije Hrvatske stranke prava i građanske inicijative JAVNO JE DOBRO.

Naša poruka je jasna: posjetom zaseoku KRALJEVIĆI, kao najbližem zaseoku ovog planiranog zahvata uz ostala rubna naselja koja graniče s ovom planiranom vjetroelektranom (Balići, Rubići, Delići, Biskupovići, Laušići, Bilandžići, Bijukovići, Kresonjići, Kapularići, Višići, Kovačevići, Raulji, Gale, Kraljevići, Perišići, Škobalji, Žećići, Sladojevići, Kalajdžići, Bartulovići, Madunići, Strižići, Borovci, Duvnjaci, Smoljanovići, Šarići, Vukići, Franići, Matijevići, Babaići, Dajaci, Pleići, Tokići, Vrkići, Šarići, Jurišići, Abrami, Lozančići, Čulići, Miljci, Voloderi i dr.), upozorili smo stanovnike Blata i ostalih rubnih naselja na štetne posljedice koje im donosi razvoj i izgradnja ovog vjetroparka. Ovaj simboličan čin je u službi onih koji Blato n/C svakodnevno žive, ali i u službi onih koji su iz gospodarskih, društvenih i političkih razloga Blato napustili, a u Blato se uvijek vraćaju i mogu vratiti. Održiv razvoj, a time društveno-gospodarski položaj zaslužuješ ako se za njega izboriš, pa ćemo u tom smislu biti podrška ljudima ako oni to uistinu žele.

 

OVO JE NAŠA ZEMLJA I TREBA BITI U SLUŽBI ČOVJEKU KOJI OVDJE STOLJEĆIMA ŽIVI.

 

UJEDINIMO SE U BORBI ZA ODRŽIVI RAZVOJ !!!

 

Omiš, 13. srpnja 2020. godine