Posljednjih dana zanimljivo je čitati i slušati brojna nagađanja, osobito pojedinih „nezavisnih“ političkih analitičara, o mogućnosti da se predsjednik Republike Zoran Milanović uključi u parlamentarne izbore 2028. godine. Navodno su već provedene i ankete prema kojima bi njegova nezavisna lista osvojila više od 25 saborskih mandata. Zanimljivo je, međutim, da nitko ne zna koja je agencija provela ta istraživanja, na kojem uzorku, kojim metodama i sa kakvim pitanjima. Drugim riječima, od anketa se traži da im se vjeruje isključivo na riječ.
Istodobno, oni „dobro upućeni“ već najavljuju kako bi se Zoran Milanović mogao ponovno pojaviti i kao kandidat oporbe za predsjednika Vlade, slično pokušaju iz 2024. godine. Tada su ga čak i pojedini ustavni „stručnjaci“ optuživali za kršenje Ustava, premda je i prosječnom građaninu bilo jasno da se nije radilo ni o kakvom kršenju Ustava. Na parlamentarnim izborima građani biraju zastupnike u Hrvatski sabor. To znači da svatko, pa tako i aktualni predsjednik Republike, može javno izjaviti kako bi želio biti predsjednik Vlade ili predsjednik Hrvatskog sabora. Jasno je da se ni predsjednik Vlade, kao ni predsjednik Sabora ne biraju na samim izborima već se formalno predlažu i biraju tek nakon što izbori završe.
Ako bi se predsjednik Republike ipak želio aktivno uključiti u izbornu kampanju kao član neke koalicije ili nositelj nezavisne liste, prije toga morao bi podnijeti ostavku na svoju dužnost. Upravo zato predsjedniku Zoranu Milanoviću takav potez, sasvim razumljivo, ne pada na pamet, što je i sam jasno poručio u obraćanju javnosti, nastojeći tako zaustaviti višemjesečne špekulacije kojima ga se unaprijed proglašava kandidatom oporbe za premijera.
Otklonimo svaku dilemu. Zoran Milanović nakon parlamentarnih izbora 2028. godine može biti potpuno legalan i legitiman kandidat za predsjednika Vlade, ali bi se proces odvijao potpuno drukčije od scenarija koji se danas plasira u javnost. Logičan slijed događaja bio bi da predsjednik Republike najprije pričeka konstituiranje novog saziva Hrvatskog sabora i izbor njegova predsjednika iz nove parlamentarne većine. Time izbjegava moguće neželjene posljedice nakon što podnese ostavku na predsjedničku dužnost uz prihvaćanje kandidature za predsjednika Vlade.
Razlog za navedeno je vrlo jednostavan. Kada bi predsjednik Republike dao ostavku prije izbora novog predsjednika Hrvatskog sabora, njegove bi ovlasti automatski preuzeo sadašnji predsjednik Sabora, a to je naravno Gordan Jandroković. Time bi dugogodišnji institucionalni sukob između Plenkovića i Milanovića, npr. oko imenovanja veleposlanika, praktično bio riješen u korist Vlade i HDZ-a već sljedećeg jutra nakon ostavke predsjednika Republike. Upravo je to politički scenarij na koji Milanović, sasvim je izvjesno, neće pristati.
Hoće li dakle Zoran Milanović nakon parlamentarnih izbora 2028. postati kandidat za predsjednika Vlade? To je realno moguće, no hoće li prije izbora dati ostavku kako bi sudjelovao u izbornoj kampanji? Sudeći prema svim političkim okolnostima i elementarnoj logici, gotovo je sigurno da neće.
U Zagrebu, 15. 07. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
Leave a Comment