Elektronička sjednica i stvarne posljedice.., ili kako se umirovljenicima oduzima i ono malo dostojanstva…
Jučerašnja elektronička sjednica Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ne izaziva ogorčenje zbog samog postotka usklađenja, nego zbog načina i trenutka u kojem je odluka donesena. Riječ je o još jednom primjeru kako se birokratskim manevrima formalno poštuju propisi, ali se suštinski zakida one koji najmanje imaju, umirovljenike.
Svi relevantni podaci o kretanju plaća i cijena bili su poznati još prije desetak i više dana. Sjednica se mogla (i morala) održati ranije, čime bi se omogućila isplata usklađenja već sa mirovinom za veljačku, uz zaostatak za siječanj. Umjesto toga, odlukom donesenom tek u ožujku stvoren je „legalan alibi“ za odgodu isplate do travnja. Takva odluka nije tehničko pitanje, ona uz očito ruganje umirovljenicima ima i vrlo konkretne posljedice za tisuće ljudi.
Najproblematičniji je porezni efekt. Isplata tri usklađenja odjednom mnoge će umirovljenike gurnuti iznad poreznog praga, pa će im država uzeti dio novca koji im realno pripada. Nekome će to biti euro ili dva, ali za umirovljenike sa minimalnim primanjima i taj iznos znači razliku između dostojanstva i poniženja. Ovdje se ne radi o matematici, nego o principu, država ne bi smjela konstruirati situacije u kojima administrativnim tempiranjem sama sebi generira porezni prihod preko leđa najslabijih.
Sve to dolazi u trenutku kada se objavljuje mizernih 2,68% usklađenja. Objašnjenje je poznato, inflacija je navodno usporila, a rast plaća pao na 2,8%, cijena na 2,0%, pa formula 85:15 daje upravo takav rezultat. No umirovljenici ne žive od statistike nego od stvarnih troškova hrane, energije, lijekova itd. koji su i dalje visoki. Stoga službena interpretacija zvuči kao hladno birokratsko opravdanje, a ne kao socijalno odgovorna politika.
Posebno zabrinjava sastav i ponašanje Upravnog vijeća. U tijelu koje bi trebalo štititi interese umirovljenika sjede i osobe koje se godinama predstavljaju kao njihovi zastupnici, Višnja Fortuna predsjednica MUH-a, Jasna Petrović bivša čelnica SUH-a i Silvano Hrelja bivši čelnik HSU-a. Umjesto da budu korektiv vlasti oni djeluju kao tihi izvršitelji politike koju provodi Vlada Andreja Plenkovića. Takva podanička uloga ne samo da razočarava, nego urušava povjerenje u predstavnike umirovljenika i svaku ideju institucionalne zaštite.
U konačnici, problem nije samo u jednom usklađenju ili jednom postotku. Problem je u obrascu ponašanja, odluke se donose formalno zakonito, ali bez minimuma socijalne osjetljivosti. A kad država počne tražiti fiskalne mrvice u džepovima najsiromašnijih, to više nije pitanje upravljanja sustavom, nego pitanje moralnog kompasa.
Umirovljenici ne traže privilegije nego pošten odnos. Ako institucije izgube osjećaj za pravednost, izgubiti će i legitimitet, a to je dug koji se ne može pokriti nikakvim usklađenjem.
U Zagrebu, 03.03.2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
Leave a Comment