U Novinarskom domu 17. svibnja ove godine održana je javna rasprava o neustavnosti općih izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Na Ustavnom je sudu nakon te rasprave prema pisanju Pupovčeve supruge Slavice Lukić u Jutarnjem listu 2. lipnja održana dvodnevna savjetodavna sjednica o reformi izbornih jedinica. Održala se na inicijativu ustavnog suca, Gorana Selanca, a osim ustavnih sudaca, na njoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva pravosuđa, Državnog statističkog zavoda, DIP-a, te stručnjaci različitih profila – ustavni pravnici, politolozi, sveučilišni profesori matematike i sociologije, a među njima su se isticali Gongovi suradnici sveučilišni profesori s Fakulteta političkih znanosti dr.sc. Goran Čular i dr.sc Nenad Zakošek. Gongov suradnik profesor dr. sc. Goran Čular je predstavio prijedlog 6 izbornih jedinica. Gongov prijedlog iz „Novog izbornog zakonodavstva „ objavljen 2014. godine na čelu s Draganom Zelićem sadašnjim tajnikom Kluba zastupnika SDP-e je jedna varijanta koju sam razmatrao 2011. godine u članku „Hrvatskoj treba nova teritorijalna organizacija“ objavljenom u Vjesniku 27. Siječnja 2011. godine i dao sam je rujna 2013. godine Draganu Zeliću. Odustao sam od nje zbog prevelikog odstupanja broja stanovnika pete ( -22,26 posto ) i šeste ( 19,97 posto ) izborne jedinice, Grada Zagreba ( 10,62 posto ) i ostalih izbornih jedinica od prosječne vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica. Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica su nakon popisa 2021. godine povećana na 18,88 posto za Grad Zagreb i šeste na 23,17 posto.
Svrha savjetodavne rasprave, kako je istaknuo ustavni sudac Selanec je raspraviti činjenične i ustavno-pravne dileme koje se postavljaju oko pitanja izbornih jedinica.
Naime, Goran Selanec je sudac izvjestitelj u predmetu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama, a savjetodavna rasprava bi mu trebala pomoći da prije nego napiše nacrt odluke, temeljitije razjasni činjenične i ustavno pravne dvojbe koje oko pitanja izbornih jedinica postoje.
Iako je Selanec na savjetodavnu raspravu pozvao sve suce Ustavnog suda, uz njega kao inicijatora, odazvalo se tek troje ustavnih sudaca – Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Ingrid Antičević Marinović poznata po „pipl mast trast as“.
Dakle, 9 od ukupno 13 ustavnih sudaca nije sudjelovalo u radu savjetodavne sjednice. Predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović je kako doznajemo, naložio sudskim službama da pomognu u njezinoj organizaciji i pripremi, sudionike je nakratko i pozdravio, ali u njezinu radu nije sudjelovao.
Ta činjenica odražava odnose unutar Ustavnog suda u kojem troje sudaca koji često pišu izdvojena mišljenja – Selanec, Kušan i Abramović žele otvoriti Ustavni sud prema stručnoj i široj javnosti, uključiti stručnjake i druga državna tijela u savjetodavne rasprave, otvoriti za javnost njegove sjednice i povećati transparentnost njegova rada, koja je zajamčena Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu.
Nedolazak većine sudaca na savjetodavnu raspravu, međutim, pokazuje stav većine ustavnih sudaca prema nastojanjima trojke.
Na inicijativu suca Gorana Selaneca, savjetodavna rasprava o reformi izbornih jedinica bila otvorena i za medije.
Podsjetimo Ustavni je sud 2010. uputio Saboru izvješće u kojem upozorava da su odstupanja u broju birača u izbornom jedinicama veća od zakonom dopuštenih ±5% te pozvao Sabor da hitno izmijeni zakon o izbornim jedinicama i navedena odstupanja dovede u predviđene zakonske granice jer će u protivnom legitimnost izbora za Sabor biti doveden u pitanje.
Zakonodavac, međutim, već 12 godina ignorira izvješće Ustavnog suda koje je obvezujuće, a razlike u broju birača po izbornim jedinicama u međuvremenu su povećane.
Nakon prošlogodišnjeg popisa stanovništva ispostavilo se da dvije slavonske (IV. i V.) izborne jedinice imaju 172.008 stanovnika manje nego dvije dalmatinske izborne jedinice (IX. i X.), a na parlamentarnim izborima biraju jednak broj saborskih zastupnika, što dovodi u pitanje načelo jednakosti glasa na izborima. IV. izborna jedinica ima 90.888 stanovnika manje od IX., a V. 81.120 manje od X. izborne jedinice. HDZ je nakon objave prvih rezultata popisa stanovništva iz 2021. napokon najavio izmjene Zakona o izbornim jedinicama.
Četvrta i peta izborna jedinica imale su nakon popisa 2001. godine ukupno 891.259 stanovnika te deveta i deseta izborna jedinica bez Ličko-senjske županije imale su 861.259 oko petine stanovnika s odstupanjem od -2,93%. Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija imali su ukupno 921.577 stanovnika 3,84% više od petine stanovnika Hrvatske, :Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Varaždinska i Zagrebačka županija imale su ukupno 870.442 stanovnika te : Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka županija imale su ukupno 892.700 stanovnika. Nakon popisa 2001. godine prosječan broj stanovnika pet izbornih jedinica iznosio je 887.492 stanovnika, a deset 443.746 stanovnika. Nakon popisa stanovnika 2011. godine odstupanje tih pet izbornih jedinica je bilo između -5,95% za Slavoniju i 7,69% za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, a ostale su bile unutar granica ±5%.
Večernji list objavio je 16. siječnja 2022. godine da Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema konačnim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021. godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3.690.623 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 953 birača na tisuću popisanih stanovnika, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je popisom 2021. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 743.556. Prema mojoj procjeni punoljetnika ima 3.222.901, jer je sredinom 2019. godine prema Državnom zavodu za statistiku bilo 38.356 stanovnika staro 16 godina i 39.572 staro 17 godina, a 2021. godine su popisani kao punoljetnici. Maloljetnika je po mojoj procjeni popisano 665.628. Treća izborna jedinica je u prvom krugu za župane na lokalnim izborima 16. svibnja ove godine imala 899, četvrta 955, peta 991, osma 955, deveta 983 i deseta 944, a prva, druga , šesta i sedma ukupno 918 birača na tisuću popisanih stanovnika. Treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,1%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -12,66% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,18% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,23% i broju birača za 8,5%. Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Sastav Hrvatskog sabora je nelegalan! Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska je imala 945 birača s prebivalištem u njoj na tisuću popisanih stanovnika.
U Obrovcu gdje su na vlasti HDZ i SDSS je više birača nego stanovnika
Obrovac je gradić u zaleđu Dalmacije na rijeci Zrmanji u kojem je na vlasti koalicija HDZ i SDSS. Zbog nerealnog odnosa broja birača i stvarnih stanovnika, ljudi koji uistinu žive u Obrovcu ne mogu odlučivati o svojoj sudbini.
„Mi smo grad u kojem imate pet i pol tisuća glasača, a tri i pol tisuća stanovnika. To znači da imamo jako puno fiktivnih prebivališta. Da je oscilacija 10-20 posto moglo bi biti, ali kod nas vam je oscilacija 90 posto. Ako oduzmete maloljetnike, to vam ispadne da imamo 90 posto više glasača nego punoljetnih stanovnika. Tko su ti ljudi koji imaju adrese ovdje i zašto? Ti ljudi žive u drugim državama i gradovima Hrvatske. Pitanje je kako oni uopće reguliraju svoje boravište“, naglasio je Ivan Matić, županijski vijećnik MOST-a za HRT, a objavljeno je 23. studenog ove godine.
Županijski sud u Zagrebu je potvrdio prvostupanjsku presudu Branislavu Švonji zbog povrede slobode odlučivanja birača
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u listopadu prošle godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati. Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i “nadnica” za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu.
Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!
Prema izjavi bivšeg zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta i tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem između 3,3 i 3,4 milijuna birača građanska inicijativa “Narod odlučuje” ima dovoljno potpisa za održavanje referenduma o izbornim pravilima. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim. Čičkov HHO je podržao Kuščevićev „festival demokracije“ i sprječavanje brisanje birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine.
SDSS je uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja 2021. godine, a u općini Garčin su zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore, što oni negiraju!
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su nešto manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma. Natalija Martinčević je jedna ruka sa zastupnikom HNS-e Predragom Štromarom s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke takozvanih zastupnika dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Za šest godina vladavine HDZ-e na čelu s Andrejom Plenkovićem mogli su promijeniti izborne jedinice, a spriječili su referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj 2018. godine. Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!
Vlada nacionalnog spasa je pravo rješenje ustavne krize gospodo zastupnici!
U Novinarskom domu 17. svibnja ove godine istaknula je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet
“Gong ustavna načela o političkoj jednakosti građana i građanki, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od temelja demokratskog političkog sustava. Ako svaki glas ne vrijedi jednako u praksi, demokracija je ugrožena. Očekuju nas parlamentarni izbori 2024. godine i želimo vladajućima poslati poruku da je sada krajnje vrijeme za izbornu reformu”.
Predsjednik Vijeća Gonga Berto Šalaj podsjetio je da je parlamentarna politička elita, a prije svega vladajuća koalicija, u siječnju ove godine najavila izmjene izbornog zakonodavstva kako bi ‘težina’ biračkog glasa bila u okvirima zakonskih odstupanja.
“Međutim, vidimo da u proteklih nekoliko mjeseci nisu poduzeti nikakvi konkretni koraci koji bi vodili sustavnim i kvalitetnim promjenama izbornog zakonodavstva. Bojimo se da je hrvatska politička klasa pitanje izbornih jedinica odlučila ponovno ‘gurnuti pod tepih’. Stoga ih danas sve skupa, a posebno parlamentarnu većinu, podsjećamo da se, osim izbornim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini, moraju baviti i manjkavostima u hrvatskom izbornom zakonodavstvu. Ukoliko se navedene promjene uskoro ne dogode, pozivamo Ustavni sud da se ponovno, ovaj puta odlučnije nego do sada, angažira po pitanju izbornih jedinica.”
Član Gonga i profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular, autor rada “Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?”, govorio je o Gongovom prijedlogu prema kojem bi se Hrvatska podijelila na šest izbornih jedinica koje bi pratile granice županija, u kojima bi se birao različit broj zastupnika, a koji bi uvažavao ustavnu jednakost biračkog prava.
“Podjela na 6 izbornih jedinica koju GONG zagovara ne samo da uspostavlja stvarnu jednakost biračkoga prava i ispravlja nelogičnosti postojeće geografske podjele: manji broj izbornih jedinica s većim brojem zastupnika koji se u njima biraju poboljšava i druge elemente hrvatskog razmjernog modela. Podjela mandata listama sada će biti razmjernija postotku osvojenih glasova, a praktički će biti gotovo nemoguće da stranka koja pređe prag ostane bez mandata, što se do sada događalo”, pojasnio je.
Profesor dr. sc. Goran Čular je u svom radu raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama računao s podatcima o registriranim biračima u izbornim jedinicama prema izvješćima Državnog izbornog povjerenstva. Ti podatci grubo odstupaju od stvarnosti jer veliki broj jedinica lokalne i područne samouprave je imao više birača od stanovnika. Bolje bi bilo da je raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama računao prema važećim glasovima po izbornim jedinicama kako sam računao prema formuli zi = Vi / ∑Vi x Z ( Vi je broj važećih glasova u i-toj izbornoj jedinici, a ∑Vi je ukupni broj važećih glasova u općim izbornim jedinicama i Z je ukupni broj zastupnika u općim izbornim jedinicama ) nakon izbora za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine zaokružujući metodom većeg iznosa iza decimalnog zareza dobivenih rezultata po izbornim jedinicama. Za izbore 2020. godine za I. izbornu jedinicu prema mom postupku dobio sam 15 zastupnika, a profesor Čular 13, za V. 12 zastupnika, a profesor Čular 13, za VIII. 13 zastupnika, a profesor Čular 14, za IX. 15 zastupnika, a profesor Čular 16 i za X. 16 zastupnika, a profesor Čular 15, a u ostalih pet izbornih jedinica imamo oba po 14 zastupnika. Koristeći važeće glasove za raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama stimulirali bismo izlazak birača na izbore. Kako bi izbori bili transparentni birači bi se trebali potpisati kod preuzimanja ispitnih listića. GONG je predložio da ostanemo kod deset izbornih jedinica elementima prethodnog operativnog konsenzusa ( POK-a )
- B) Elementi prethodnog operativnog konsenzusa (POK-a)
Kako bi se osiguralo da postupak zakonskih izmjena bude isključivo u funkciji ciljeva reforme
vezane za podjelu na izborne jedinice i da se rasprava ne raširi i na sva druga pitanja izbornoga
sustava ili šire, članovi Odbora u postupcima rasprave i formuliranja zakonskoga prijedloga
trebali bi pristati na sljedeće nužne prethodne uvjete:
a) novi prijedlog podjele na izborne jedinice podrazumijeva 10 općih izbornih jedinica
(kao i do sada)
b) teritorijalna kompaktnost područja koje izborna jedinica pokriva jedan je od temeljnih
kriterija nove podjele na izborne jedinice (kao što se implicitno postulira i sada u čl. 39
Zakona o izboru zastupnika)
c) granice izbornih jedinica prolaze granicama županija (postroženi kriterij iz čl. 39), osim
u slučaju Grada Zagreba
d) izborne jedinice pokrivaju područje najmanje dviju županija, osim u slučaju Grada
Zagreba čije područje čine cjelovita područja dviju izbornih jedinica
e) izborne jedinice ne moraju imati jednak broj zastupnika, ali prijedlog uvažava načelo
što razmjernije raspodjele
f) prijedlog će specificirati nužne izmjene i drugih, srodnih, zakona radi provedbe
tehničkih aspekata prijedloga
g) prijedlog neće sadržavati izmjene i dopune Zakona o izboru zastupnika koje nisu
izravno vezane uz pitanje podjele na izborne jedinice.
Prema popisima stanovnika 2001., 2011. I 2021. godine znanjem elementarne matematike može se zaključiti da se ne može osigurati odstupanje broja stanovnika i birača manje od ±5 posto od prosječnih brojeva stanovnika ili birača izbornih jedinica za 6 i 10 izbornih jedinica tako da županije budu u istoj izbornoj jedinici. Splitsko-dalmatinska županija ima broj stanovnika veći od prosječnog broja stanovnika 10 izbornih jedinica za 9,29 posto, a Grad Zagreb po broju stanovnika prelazi 18,88 posto prosječni broj stanovnika 6 izbornih jedinica, a 2011. godine bio je manji za 7,81 posto od prosječnog broja stanovnika 5 izbornih jedinica. Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija imaju zajedno 577.366 stanovnika pa bi razmjerno broju stanovnika imali 21 zastupnika, a Istarska i Primorsko-goranska županija imaju zajedno 504.250 stanovnika pa bi razmjerno imala 18 zastupnika. Uvjet d) iz POK-a je neprovediv. Dijeljenjem: Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Zagreba na dvije izborne jedinice može se podijeliti Hrvatska na deset izbornih jedinica s odstupanjem broja stanovnika u granicama od ±5 posto od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica. Samo kod tri i pet izbornih jedinica može se osigurati u duljem razdoblju odstupanje broja stanovnika ili birača u granicama od ±10 posto od prosjeka izbornih jedinica tako da jedinice područne samouprave pripadaju u cijelosti jednoj izbornoj jedinici prema preporuci Venecijanske komisije. Nakon popisa 2021. godine to se može osigurati unutar granica ±5 posto za tri i pet izbornih jedinica, a dijeljenjem Grada Zagreba na dvije izborne jedinice tako da gradske četvrti u cijelosti pripadaju istoj izbornoj jedinici šest izbornih jedinica. Smanjenjem broja zastupnika u Hrvatskom saboru na maksimalno 130 zastupnika broj izbornih jedinica treba smanjiti na tri, pet ili šest. Ako bismo birali zastupnike u jednoj izbornoj jedinici koju obuhvaća birače s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu s više od 25 zastupnika preferencijsko glasovanje je teško provedivo! Na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 1992. godine birali smo 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici i 60 zastupnika u 60 izbornih jedinica većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom.
Preferencijski glasovi
Veličina izborne jedinice, prema Grbinu, definirala bi se temeljem broja stanovnika, a ne birača. – Baza je stanovništvo i to zato što registar birača nije sređen, a osim toga zastupnici predstavljaju ljude koji žive u tome kraju – kaže Grbin i napominje da se prema njihovu zakonskom prijedlogu nakon popisa stanovništva Državnom izbornom povjerenstvu prenosi ovlast da naprave redistribuciju zastupničkih mandata po jedinicama ako je došlo do promjena.
SDP bi ojačao utjecaj birača i to tako da broj preferencijskih glasova u odnosu na listu s kojim se ulazi u Sabor s 10 smanje na 5 posto. Na pitanje bi li njihove promjene utjecale na aktualni saziv Sabora, Grbin odgovara da bi promjena bilo, ali ne dramatičnih. Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u utorak je dan Predsjedništvu SDP-a na usvajanje, a o njemu će se još raspravljati pa su moguće i korekcije. SDP ne uvažava zahtjeve građanskih inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“.
GONG I SDP nisu definirali izborni prag. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama uz jednaki izborni prag od 5% stanke bi morale dobiti u: I. izbornoj jedinici 140% glasova po kandidatu u izbornoj jedinici, u II. 105%, u III. 120%, u IV. 100% u V. 95% i u VI. 145%. Izborni prag strankama bi trebao biti ps = 80/z%. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama smanjenjem praga kandidatima za napredovanje na kandidacijskim listama prijedlog SDP-e ne bi ojačao utjecaj birača jer bi u tom slučaju kandidat morao dobiti između 95 i 145 posto prosječnih glasova birača po kandidatu koje je stranka dobila. Uz dosadašnji prag od 10 posto za 14 kandidata kandidati su morali dobiti 140 posto prosječnih glasova po kandidatu koje je stranka dobila. Prag za napredovanje kandidata na listama trebao bi biti pk = 50 / z posto. Kandidat bi trebao dobiti oko 50 posto glasova po kandidatu koji je stranka dobila.
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment