By Srbija i danas traži ratnu odštetu od Njemačke, a Hrvatska u svezi agresije na Republiku Hrvatsku može nešto takvoga samo sanjati.
Naime, beogradska Politika (5.1.2021.) piše da „ni Jugoslavija, a ni Srbija kao pravni sljedbenik Jugoslavije (!), nikada se nijednim aktom nisu odrekle naplate ratne štete od Njemačke, pa je to pitanje i dalje otvoreno, tim prije što reparacija u pravnom smislu ne zastarijeva“, izjavio je predsjednik Upravnog odbora Zajednice udruženja žrtava Drugog svjetskog rata Srbije, odvjetnik iz Novog Pazara Dragan Novović, koji je prošle godine na Pravnom fakultetu u Kragujevcu i doktorirao na temi „Ratna šteta pričinjena od Njemačke na teritoriji Kraljevine Jugoslavije i obeštećenje žrtava iz Srbije“ te dodaje:
- „Jugoslavija je poslije II. svjetskog rata zaključila mirovne ugovore sa Italijom i Mađarskom, čime je pitanje reparacije sa ovim državama riješeno, a Bugarskoj je ratna šteta oproštena. Sa Njemačkom nikada nije zaključen mirovni ugovor, pa je pitanje ratne štete, u pravnom smislu još otvoreno. Međutim, reparacija je i ozbiljno bilateralno pitanje. Problem je što Njemačka smatra da je pitanje naših potraživanja definitivno riješeno „Brionskom formulom“ poslije razgovara Tita i kancelara Brandta 1973.“ – navodi Novović.
Inače, Komisija Vlade FNRJ je za potrebe Mirovne konferencije u Parizu, koja je zaključni akt usvojila 1946., prijavila ratnu štetu od 46,9 milijardi dolara, od čega se na Njemačku odnosilo 35,8 milijardi.
Dakle, kad je riječ o dobivanju ili potraživanju financijskih sredstava, Srbija priznaje da je „pravni sljedbenik Jugoslavije“, pa ako jeste, onda u čemu je problem da ne prizna da je bila i agresor na Republiku Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Kosovo?
Pored toga i na temelju ovakvih argumenata, Hrvatska ima pravo od Srbije zahtijevati ratnu odštetu, ali zbog čega je to još uvijek mrtvo slovo na papiru odgovorne su sve dosadašnje Vlade u Hrvatskoj. Također su odgovorne i sve institucije koje su se trebale, a nisu, bavile ovim pitanjem.
Hrvati su se nažalost uvijek manje-više zadovoljavali onim: Ne mogu nam toliko srušiti, koliko mi možemo sagraditi!
To se najbolje pokazalo i nakon završetka Domovinskog rata. Tada je hrvatska država uz ostalo novcima hrvatskih građana, obnavljala i kuće Srbima, od kojih su ne mali broj bili i na drugoj strani.
Kad bi kojim slučajem Srbija kao „pravni sljedbenik Jugoslavije“ možebitno ostvarila pravo na naplatu ratne štete od Njemačke, jel bi taj novac išao samo Srbiji, ili i ostalim bivšim Republikama SFRJ?
Mladen Pavković
