SLOBODNI GOVOR U IME KLUBA…

HRVATSKI SABOR, 19. studenog 2025.

SLOBODNI GOVOR U IME KLUBA

Poštovani,

Činjenica je kako su, prema podacima hrvatskoga Državnog zavoda za statistiku, brojke kod migracijskih kretanja hrvatskih državljana, i dalje u korist iseljavanja, u odnosu na broj doseljenih.

Međutim, za razliku od 2021. godine, kada se iselilo, ukupno, gotovo 26 tisuća, pa, godinu kasnije, gotovo 33 tisuće, podaci iz 2023., već ukazuju na silazni trend iseljavanja. Tako je prošle godine zabilježen, do sad najniži broj iseljenih osoba – ukupno njih, nešto više od 20 tisuća.

Nasuprot tome, trend je doseljavanja hrvatskih državljana, iz inozemstva u Republiku Hrvatsku, tijekom istog četverogodišnjeg razdoblja, u kontinuiranoj, uzlaznoj putanji.

Tako za 2024. godinu, podaci govore o 13 tisuća i 300 doseljenih osoba, od čega, najviše na područje Grada Zagreba, njih dvije tisuće i dvjesto, a na drugom mjestu, na područje Splitsko-dalmatinske županije, od gotovo tisuću i šesto hrvatskih povratnika.

Splitsko-dalmatinska županija, inače, ima i najmanju razliku, u Republici Hrvatskoj, u odnosu iseljenih i doseljenih osoba, samo 3 posto. Iz Grada Zagreba iselilo ih se, prošle godine, više od 41 posto u odnosu na doseljene. Najveća razlika u korist iseljenih je na području Bjelovarsko-bilogorske županije od 53 ipo posto.

Posebno je zanimljivo stanje na istoku Hrvatske.

Dakle, razlika za Osječko-baranjsku županiju je tek nešto viša od Grada Zagreba, odnosno, oko 43 posto, dok je za Vukovarsko-srijemsku ispod državnog prosjeka i iznosi oko 32 posto više iseljenih od doseljenih.

Toliko o tom stalnom ponavljanju i mantranju saborske oporbe, koja, u nedostatku argumenata, uporno nastoji, kako vidimo, – potpuno neopravdano, – alarmirati javnost, kako hrvatski državljani, u galopu, bježe i napuštaju Hrvatsku.

Jer, kako podaci potvrđuju, trend je potpuno suprotan. Naši se iseljeni sugrađani, sve više vraćaju u Domovinu!

E sad, odakle se, odnosno, iz kojih zemalja, doseljavaju hrvatski državljani?

Prema analitici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u provedbi  mjere BIRAM HRVATSKU, najveći broj korisnika je iz Njemačke, njih, nešto više od 800, potom Austrije, 175, iz Irske gotovo 50 i Švicarske 30. Među ostalim visoko pozicioniranim državama na ljestvici korisnika/povratnika su – Velika Britanija, Nizozemska, Švedska i Norveška.

Ukupan broj povratnika, koji je, ove godine, koristio mjeru aktivne politike zapošljavanja, dosegao je gotovo brojku 500, što je, skoro, peterostruko više u odnosu na 2022. godinu, kada je mjera donesena!

Koristilo ju je najviše povratnika na područje Grada Zagreba, njih oko 160, tek nešto manje onih, koji su se vratili na područje Osječko-baranjske županije, njih gotovo 150, potom Brodsko-posavske, oko 120 i na područje županije Splitsko-dalmatinske, oko stotinu. Mjeru su najmanje koristili povratnici u Ličko-senjsku županiju, njih, tek 11, od ukupno 180, koliko ih se, na to područje, doselilo u 2024. godini.

Ulazak u Europsku Uniju, hrvatski građani su poduprli upravo pozdravljajući što se time otvorila mogućnost jedinstvenog tržišta rada. Neka mladi odlaze, tko želi, školovati se, okušati se profesionalno i stjecati iskustva u drugim europskim državama. Ali, svakako veseli vidjeti i kako nam se sve više vraćaju. Što govori, – i to, upravo suprotno od onoga što oporba želi poručiti – o učinkovitim i poticajnim politikama naše Vlade, tijekom proteklih 10 godina.

Zahvaljujem!

Danica Baričević