Večernji list objavio je 16. siječnja 2022. godine da Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021. godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača. Popisom 2021. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 743.556, mlađih od 30 godina 1.171.628, mlađih od 60 godina 2.731.005, a starijih od 59 godina 1.157.524 stanovnika. Starijih od 69 godina je 589.649 stanovnika. Prema mojoj procjeni punoljetnika ima 3.222.901, jer je sredinom 2019. godine prema Državnom zavodu za statistiku bilo 38.356 stanovnika staro 16 godina i 39.572 staro 17 godina, a 2021. godine su popisani kao punoljetnici. Maloljetnika je po procjeni popisano 665.628. Rješenjem ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice utvrđuje se da je u registru birača na dan 4. prosinca 2021. u 00:00 sati bilo upisano ukupno 3.684.467 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te da deset posto od tog broja iznosi 368.446. Od Ministra uprave Ivana Malenice zatražio sam da mi dostavi tablične prikaze podataka o broju birača po jedinicama područne i lokalne samouprave za 4.prosinca 2021. godine u 00:00 sati kako bih ukazao na grubo odstupanje broja birača od broja stanovnika popisanih 2021. godine. Na tisuću popisanih stanovnika Hrvatske bilo je 948 birača, a na tisuću popisanih stanovnika ima prema procjeni 829 punoljetnika. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo je 425.566 više od popisanih punoljetnika. Zar je to moguće gospodo zastupnici i ustavni sudci? Treća izborna jedinica je u prvom krugu za župane na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imala 899, četvrta 955, peta 991, osma 955, deveta 983 i deseta 944, a prva, druga , šesta i sedma ukupno 918 birača na tisuću popisanih stanovnika. Treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,1%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -12,66% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,18% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,23% i broju birača za 8,5%. Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Sastav Hrvatskog sabora je nelegalan! Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska je imala 941 birača s prebivalištem u njoj na tisuću popisanih stanovnika.
Imamo oko petsto i pedeset tisuća stanovnika manje, a sto tisuća zaposlenih u javnom sektoru više od popisa 2001. godine
Iako smo u zadnjih 20 godina izgubili više od pola milijuna stanovnika, broj zaposlenih u javnom sektoru porastao je za 100 tisuća, u općinama broj zaposlenih povećao se za dva i pol puta, u županijama je udvostručen a u gradovima se povećao za 50 posto. Zastupnica Natalija Martinčević (Klub HSLS-a i Reformista) pozvala je ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu da hitno izađe s planom reforme javne uprave, “jer smo u 20 godina izgubili oko pola milijuna ljudi, a istovremeno je 100 tisuća više zaposlenih u javnom sektoru”. Od popisa 2001. godine do popisa 2021. godine izgubili smo 548.931 stanovnika, a od tog gubitka slavonske županije su izgubile ukupno 221.478 stanovnika ili 40,35% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske. Vukovarsko-srijemska županija je izgubila 60.330 ili 29.46% od broja stanovnika popisanih 2001. godine, Brodsko-posavska 45.983 ( 26,01% ), Osječko-baranjska 71.035 ( 21,49% ), Požeško-slavonska 21.411( 24,94% ) i Virovitičko-podravska 22.729 ( 24,34% ) stanovnika.
Iako smo u zadnjih dvadeset godina izgubili oko pola milijuna ljudi, broj zaposlenih u javnom sektoru porastao je za sto tisuća, u općinama broj zaposlenih povećao se za dva i pol puta, u županijama je udvostručen a u gradovima se povećao za 50 posto, upozorila je zastupnica u slobodnom govoru .
“U županijama imali smo tisuću i dvjesto zaposlenih da bi 2019. bili na dvije tisuće i četiristo, u gradovima se broj zaposlenih sa sedam tisuća i dvjesto popeo na deset tisuća i sedamsto a u općinama s dvije tisuće i dvjesto na pet tisuća i osamsto zaposlenih, ukupno je broj zaposlenih u lokalnim jedinicama narastao za 78 posto”, kazala je Martinčević 28. siječnja ove godine. Dodala je kako je isti trend u javnom i državnom sektoru gdje su rashodi za zaposlene zadnjih 13 godina narasli za 68 posto. Tih sto tisuća ljudi plaćaju građani, gospodarstvenici, obrtnici i poljoprivrednici, naglasila je.„Sustav treba hitno mijenjati, uprava je skupa, troma i neefikasna a još nema ni jedne riječi od ministra o reformi”, istaknula je Martinčević i pozvala ministra da čim prije izađe s planom i programom za efikasniju i jeftiniju upravu.
Natalija Martinčević je jedna ruka s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke takozvanih zastupnika dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Ona je 2014. godine sudjelovala u gušenju referendumskog odlučivanja o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj birača od 4.042.522 s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine u 00:00 sati je bio veći za 555.488 od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Na tisuću stanovnika popisanih 2011. godine bilo bi 943 birača. Zar je to moguće gospodo ustavni sudci. Sovin Ustavni sud je prihvatio podatak koji mu je dostavio ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića, matematičar Arsen Bauk, s obrazloženjem da može biti više birača od popisanih stanovnika i spriječio referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“. SDP i GONG predlažu da se Hrvatska podjeli na 6 izbornih jedinica. Zagreb bi bio I. izborna jedinica gdje bi se biralo 28, a cijela Dalmacija 6. i u njoj bi se biralo 29 zastupnika.
SDP-ovi GONG-ov prijedlog šest izbornih jedinica
Kako su najavili, SDP-ovci su pripremili svoj prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika. Njime se ne bi samo korigirale granice postojećih deset izbornih jedinica kako bi se smanjila odstupanja između broja birača, te uvažila odluka Ustavnog suda koji je još 2010. upozorio da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom koji dopušta razliku do ±5 posto od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a razlike su tada iznosile i do 25 posto, što je dovelo do velike razlike u vrijednosti glasa pojedinog birača.
Po SDP-u, ne bismo imali deset izbornih jedinica, nego samo njih šest. Sabor bi i dalje imao 151 zastupnika, osam predstavnika nacionalnih manjina, troje iz dijaspore, a preostalih 140 zastupnika bi se biralo u šest izbornih jedinica. Odustalo bi se, međutim, od aktualnog modela po kojem se iz svake izborne jedinice bira jednaki broj zastupnika (sada je to njih 14).
Bitna promjena u SDP-ovu prijedlogu je i ta što bi izborne jedinice pratile administrativno-teritorijalnu podjelu zemlje. Grad Zagreb je, kazao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, podijeljen na četiri dijela, a VII. izborna jedinica se proteže od Jaruna do Jadrana, odnosno Bakra.
Prema njihovu modelu, Zagreb bi bio jedna, ujedno prva, izborna jedinica i u njemu bi se biralo 28 saborskih zastupnika. Drugu izbornu jedinicu bi činilo pet županija sjeverozapadne Hrvatske: Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka, a u njoj bi se birao 21 zastupnik. Treću izbornu jedinicu bi također činilo pet županija, i to slavonske: Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Slavonsko-brodska, te Požeško-slavonska, a u njima bi se biralo 24 zastupnika.
Četvrta izborna jedinica obuhvaćala bi središnju Hrvatsku s tri županije: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, a u njoj bi se biralo 20 zastupnika. Peta izborna jedinica bila bi Jugozapadna Hrvatska i obuhvaćala bi tri županije: Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku, a birala bi 18 zastupnika. Šesta izborna jedinica bila bi Dalmacija u kojoj bi se našle četiri županije (Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, te Dubrovačko-neretvanska), a u njima bi se biralo 29 zastupnika. To je Gongov prijedlog iz „Novog izbornog zakonodavstva „ objavljenog 2014. godine na čelu s Draganom Zelićem tajnikom Kluba zastupnika SDP-e.
To je jedna varijanta koju sam razmatrao 2013. godine. Odustao sam od nje uvažavajući preporuke Venecijanske komisije zbog prevelikog odstupanja broja stanovnika pete ( -22,26% ) i šeste ( 19,97% ) izborne jedinice, Grada Zagreba i ostalih izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica. Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica su nakon popisa 2021. godine povećana ( vidi I. tablicu ) . Venecijanska komisija preporuča da odstupanje broja stanovnika izborne jedinice ne prelazi ± 10% od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica. Kako bismo ispunili preporuku Venecijanske komisije Grad Zagreb određuje podjelu na pet izbornih jedinica kao maksimalni broj izbornih jedinica. Kod šest izbornih jedinica Grad Zagreb ima 18,8% više stanovnika od prosjeka stanovnika izbornih jedinica.
Preferencijski glasovi
Veličina izborne jedinice, prema Grbinu, definirala bi se temeljem broja stanovnika, a ne birača. – Baza je stanovništvo i to zato što registar birača nije sređen, a osim toga zastupnici predstavljaju ljude koji žive u tome kraju – kaže Grbin i napominje da se prema njihovu zakonskom prijedlogu nakon popisa stanovništva Državnom izbornom povjerenstvu prenosi ovlast da naprave redistribuciju zastupničkih mandata po jedinicama ako je došlo do promjena.
SDP bi ojačao utjecaj birača i to tako da broj preferencijskih glasova u odnosu na listu s kojim se ulazi u Sabor s 10 smanje na 5 posto. Na pitanje bi li njihove promjene utjecale na aktualni saziv Sabora, Grbin odgovara da bi promjena bilo, ali ne dramatičnih. Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u utorak je dan Predsjedništvu SDP-a na usvajanje, a o njemu će se još raspravljati pa su moguće i korekcije. SDP ne uvažava zahtjeve građanskih inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“.
Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama smanjenjem praga kandidatima za napredovanje na kandidacijskim listama prijedlog SDP-e ne bi ojačao utjecaj birača jer bi u tom slučaju kandidat morao dobiti između 95 i 145 posto prosječnih glasova birača po kandidatu koje je stranka dobila. Uz dosadašnji prag od 10 posto za 14 kandidata kandidati su morali dobiti 140 posto prosječnih glasova po kandidatu koje je stranka dobila. Prag za napredovanje kandidata na listama trebao bi biti od dva posto odnosno između 40 i 60 posto od prosječnih brojeva dobivenih glasova stranaka po kandidatu.
| I. PODJELA HRVATSKE NA 6 IZBORNIH JEDINICA PREMA PRIJEDLOGU SDP-e i GONG-a | ||||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S | B21 | p | Z | p11 | p21 |
| I. | 790.017 | 769.944 | 20.073 | 693.645 | 902 | 28 | 10,62 | 18,80 |
| II. | 657.995 | 591.025 | 66.970 | 535.230 | 906 | 21 | -7,86 | -8,80 |
| III. | 805.998 | 669.781 | 136.217 | 655.821 | 979 | 24 | 12,86 | 3,35 |
| IV. | 618.944 | 554.351 | 64.593 | 519.929 | 938 | 20 | -13,33 | -14,46 |
| V. | 555.177 | 505.190 | 49.987 | 486.989 | 964 | 18 | -22,26 | -22,05 |
| VI. | 856.758 | 798.238 | 58.820 | 768.689 | 963 | 29 | 19,97 | 23,17 |
| RH | 4.284.889 | 3.888.529 | 396.660 | 3.660.303 | 941 | 140 | – | – |
Oznake: IJ = izborne jedinice: I. obuhvaća Grad Zagreb, II. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju, III. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku, IV. obuhvaća: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju, V. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko- goransku županiju i VI. Obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju, S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. godine, ∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane 16. svibnja 2021. godine, p = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisan 2021. godine, Z = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. Godine, p11 = (600xS11 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2011. godine i p21 = (600xS21 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine
PODJELA HRVATSKE NA TRI IZBORNE JEDINICE
- obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku, II. obuhvaća: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku, III. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku,Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine iznosio je 3,94%, a ukupno ostalih trideset manjina 3,99%, u II. srpske manjine 3,88%, a ukupno ostalih trideset manjina 2,61% i u III. srpske 5,21%, a ukupno ostalih manjina 3,35%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2011. godine iznosio je 4,36%, a ukupno ostalih manjina 3,32%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 108.633 ili 27,43%, II. 84.666 ili 21,34% i III. 203.187 ili 51,22% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske.
| RASPODJELA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA POPISANIH 2011. GODINE NA TRI IZBORNE JEDINICE | |||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 |
| I. | 1.411.935 | 1.303.428 | 108.807 | 55.637 | 56.278 | 3,94 | 3,99 |
| II. | 1.408.961 | 1.324.295 | 84.666 | 54.654 | 36.741 | 3,88 | 2,61 |
| III. | 1.463.993 | 1.260.806 | 203.187 | 76.342 | 49.086 | 5,21 | 3,35 |
| RH | 4.284.889 | 3.888.529 | 396.660 | 186.633 | 142.105 | 4,36 | 3,32 |
Oznake:
IJ = izborna jedinica, S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S20 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2020. godine, ∆S = S11 – S20 = gubitak stanovnika izbornih jedinica i Hrvatske od popisa 2011. do sredine 2020. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Broj pripadnika grupa nacionalnih manjina: P1 = srpske, P2 = mađarske, P3 = talijanske, P4 = češke i slovačke, P5 = austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine i P6 = albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske, P2-6 = P1 + P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = ukupni broj nacionalnih manjina osim srpske, p1 = P1 / S11 x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto popisanih stanovnika 2011. godine i p2-6 = P2-6 / S11 x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjine na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
| RASPODJELA STANOVNIKA PREMA POPISU 2021. GODINE I BIRAČA U PRVOM KRUGU NA LOKALNIM IZBORIMA ZA ŽUPANE 2021.GODINE NA TRI IZBORNE JEDINICE | ||||||||
| IJ | S21 | B21 | p21 | ps | pb | Bi | Zs | Zb |
| I. | 1.303.428 | 1.255.678 | 963 | 1,56 | 2,92 | 97.772 | 30 | 31 |
| II. | 1.324.295 | 1.213.574 | 916 | 1,89 | -0,53 | 81.534 | 31 | 30 |
| III. | 1.260.806 | 1.191.051 | 945 | -3,45 | -2,38 | 90.210 | 29 | 29 |
| RH | 3.888.529 | 3.660.303 | 941 | – | – | 269.516 | 90 | 90 |
Oznake: IJ = izborne jedinice,
S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine,
S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine,
B21 = broj birača u prvom krugu na lokalnim izborima za župane 16. Svibnja 2021. godine, Bi = broj birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj koje je trebalo brisati iz evidencije popisa birača prije lokalnih izbora 2017. godine, p21 = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, ps = (3S21 / Srh21 -1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica, pb = (3B21 / Brh21 -1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od srednje vrijednosti broja birača izbornih jedinica, RH = Republika Hrvatska,
Zs = broj zastupnika izborne jedinice razmjeran broju stanovnika izborne jedinice i Zb = broj zastupnika izborne jedinice razmjeran broju birača izborne jedinice .
PODJELA HRVATSKE NA PET IZBORNIH JEDINICA
- obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju,
- obuhvaća: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku županiju,
III. obuhvaća: Grad Zagreb,
- obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
- obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Broj se stanovnika u 1. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. na 798.238 za 58.820, 2. s 856.515 na 758.335 za 98.180, a u 3. Gradu Zagrebu sa 790.017 na 769.944 za 20.073, 4. s 855.837 na 789.936 za 65.901 i u 5. smanjen s 925.762 na 772.076 za 153.686 stanovnika od popisa 2011. Do popisa 2021. godine. 5. izborna jedinica je izgubila 38.75% od gubitka stanovnika Hrvatske. U 1. izbornoj jedinici udio srpske manjine prema popisu stanovnika 2011. godine s 26.854 pripadnika iznosio je 3,10%, a ukupno ostalih manjina s 12.386 pripadnika 1,12%, u II. srpske manjine sa 63.453 pripadnika 7,41%, a ukupno ostalih manjina s 52.196 pripadnika 6,09%, u 2. srpske sa 63.453 pripadnika 7,41%, ukupno ostalih manjina s 52.196 pripadnika 6,09%, u 3. srpske sa 17.526 pripadnika 2,22%, ukupno ostalih manjina s 24.024 pripadnika 3,04% u 4. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 6.079 pripadnika iznosio je 0,71%, a ukupno ostalih trideset manjina s 15.171 pripadnika 1,77% i u 5. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 72.981 pripadnikom iznosio je 7,88%, a ukupno ostalih trideset manjina s 38.328 pripadnika 4,65%. Ukupni udio pripadnika nacionalnih manjina u sastavu stanovništva s 39.240 prema popisu 2011. godine 1. izborne jedinice bio je 4,22% i 3. s 41.550 pripadnika 5,26%. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u 1. i 3. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4% i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom.
| RASPODJELA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORNE JEDINICE PREMA POPISU STANOVNIKA 2011. GODINE | |||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 |
| I. | 856.758 | 798.238 | 58.820 | 26.854 | 12.386 | 3,10 | 1,12 |
| II. | 856.515 | 758.335 | 98.180 | 63.453 | 52.196 | 7,41 | 6,09 |
| III. | 790.017 | 769.944 | 20.073 | 17.526 | 24.024 | 2,22 | 3,04 |
| IV. | 855.837 | 789.936 | 65.901 | 6.079 | 15.171 | 0.71 | 1,77 |
| V. | 925.762 | 772.076 | 153.686 | 72.981 | 38.328 | 7,88 | 4,65 |
| RH | 4.284.889 | 3.888.529 | 396.660 | 186.633 | 142.105 | 4,36 | 3,32 |
Oznake:
IJ = izborne jedinice 1., 2., 3., 4. I 5. S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2020. godine, ∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika županija ili izbornih jedinica od popisa stanovništva 2011. godine do popisa 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine, P2 = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine, P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P1 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine i p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine.
| RASPODJELA STANOVNIKA PREMA POPISU 2021. GODINE I BIRAČA U PRVOM KRUGU NA LOKALNIM IZBORIMA ZA ŽUPANE 2021.GODINE NA PET IZBORNIH JEDINICA | |||||||||
| IJ | S21 | B21 | p21 | ps | pb | P1 | p1 | Zs | Zb |
| I. | 798.238 | 768.689 | 963 | 2,94 | 4,75 | 26.854 | 3,21 | 18 | 19 |
| II. | 758.335 | 732.119 | 965 | -1,81 | 0,26 | 63.453 | 7,95 | 18 | 18 |
| III. | 769.944 | 693.645 | 901 | -0,71 | -5,51 | 17.526 | 2,17 | 18 | 17 |
| IV. | 789.936 | 714.940 | 905 | 0,29 | -2,52 | 6.079 | 0,75 | 18 | 18 |
| V. | 772.076 | 750.910 | 973 | 0,71 | 3,00 | 72.981 | 9,04 | 18 | 18 |
| RH | 3.888.529 | 3.660.303 | 941 | – | – | 186.633 | 4,59 | 90 | 90 |
Oznake: S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,
p1 = P1 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine na sto stanovnika,
B21 = broj birača u prvom krugu na lokalnim izborima za župane 16. Svibnja 2021. godine,
p21 = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, ps = ( 5Si /S-1) x 100% = odstupanje broja stanovnika od prosjeka kod pet izbornih jedinica,
pb = ( 5Bi /B-1) x 100% = odstupanje broja birača od prosjeka kod pet izbornih jedinica,
Zs = broj zastupnika izborne jedinice razmjeran broju stanovnika izborne jedinice i Zb = broj zastupnika izborne jedinice razmjeran broju birača izborne jedinice
.
Leave a Comment