Večernji list objavio je 16. siječnja da Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021. godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3.690.623 punoljetna građanina odnosno 470.921 manje od broja birača s prebivalištem, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mlađih od 19 godina prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2020. bilo oko 775 tisuća. Treća izborna jedinica je u prvom krugu za župane na lokalnim izborima 16. Svibnja ove godine imala 899, četvrta 955, peta 991, osma 955, deveta 983 i deseta 944, a prva, druga , šesta i sedma ukupno 918 birača na tisuću popisanih stanovnika. Treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,1%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -12,66% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,18% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,23% i broju birača za 8,5%. Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Sastav Hrvatskog sabora je nelegalan! Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska je imala 941 birača s prebivalištem u njoj na tisuću popisanih stanovnika.
SDP predlaže da se Hrvatska podjeli na 6 izbornih jedinica. Zagreb bi bio I. izborna jedinica gdje bi se biralo 28, a cijela Dalmacija 6. i u njoj bi se biralo 29 zastupnika.
Kako su najavili, SDP-ovci su pripremili svoj prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika. Njime se ne bi samo korigirale granice postojećih deset izbornih jedinica kako bi se smanjila odstupanja između broja birača, te uvažila odluka Ustavnog suda koji je još 2010. upozorio da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom koji dopušta razliku do ±5 posto od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a razlike su tada iznosile i do 25 posto, što je dovelo do velike razlike u vrijednosti glasa pojedinog birača.
Po SDP-u, ne bismo imali deset izbornih jedinica, nego samo njih šest. Sabor bi i dalje imao 151 zastupnika, osam predstavnika nacionalnih manjina, troje iz dijaspore, a preostalih 140 zastupnika bi se biralo u šest izbornih jedinica. Odustalo bi se, međutim, od aktualnog modela po kojem se iz svake izborne jedinice bira jednaki broj zastupnika (sada je to njih 14).
Bitna promjena u SDP-ovu prijedlogu je i ta što bi izborne jedinice pratile administrativno-teritorijalnu podjelu zemlje. Grad Zagreb je, kazao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, podijeljen na četiri dijela, a VII. izborna jedinica se proteže od Jaruna do Jadrana, odnosno Bakra.
Prema njihovu modelu, Zagreb bi bio jedna, ujedno prva, izborna jedinica i u njemu bi se biralo 28 saborskih zastupnika. Drugu izbornu jedinicu bi činilo pet županija sjeverozapadne Hrvatske: Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka, a u njoj bi se birao 21 zastupnik. Treću izbornu jedinicu bi također činilo pet županija, i to slavonske: Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Slavonsko-brodska, te Požeško-slavonska, a u njima bi se biralo 24 zastupnika.
Četvrta izborna jedinica obuhvaćala bi središnju Hrvatsku s tri županije: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, a u njoj bi se biralo 20 zastupnika. Peta izborna jedinica bila bi Jugozapadna Hrvatska i obuhvaćala bi tri županije: Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku, a birala bi 18 zastupnika. Šesta izborna jedinica bila bi Dalmacija u kojoj bi se našle četiri županije (Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, te Dubrovačko-neretvanska), a u njima bi se biralo 29 zastupnika. To je Gongov prijedlog iz „Novog izbornog zakonodavstva „ objavljenog 2014. godine na čelu s Draganom Zelićem tajnikom Kluba zastupnika SDP-e. To je jedna varijanta koju sam razmatrao 2013. godine. Odustao sam od nje zbog prevelikog odstupanja broja stanovnika pete ( -22,26% ) i šeste ( 19,97% ) izborne jedinice, Grada Zagreba i ostalih izbornih jedinica od prosječne vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica. Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica su nakon popisa 2021. godine povećana ( vidi II. tablicu ) .
Preferencijski glasovi
Veličina izborne jedinice, prema Grbinu, definirala bi se temeljem broja stanovnika, a ne birača. – Baza je stanovništvo i to zato što registar birača nije sređen, a osim toga zastupnici predstavljaju ljude koji žive u tome kraju – kaže Grbin i napominje da se prema njihovu zakonskom prijedlogu nakon popisa stanovništva Državnom izbornom povjerenstvu prenosi ovlast da naprave redistribuciju zastupničkih mandata po jedinicama ako je došlo do promjena.
SDP bi ojačao utjecaj birača i to tako da broj preferencijskih glasova u odnosu na listu s kojim se ulazi u Sabor s 10 smanje na 5 posto. Na pitanje bi li njihove promjene utjecale na aktualni saziv Sabora, Grbin odgovara da bi promjena bilo, ali ne dramatičnih. Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u utorak je dan Predsjedništvu SDP-a na usvajanje, a o njemu će se još raspravljati pa su moguće i korekcije. SDP ne uvažava zahtjeve građanskih inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama smanjenjem praga kandidatima za napredovanje na kandidacijskim listama prijedlog SDP-e ne bi ojačao utjecaj birača jer bi u tom slučaju kandidat morao dobiti između 95 i 145 posto prosječnih glasova birača po kandidatu koje je stranka dobila. Uz dosadašnji prag od 10 posto za 14 kandidata kandidati su morali dobiti 140 posto prosječnih glasova po kandidatu koje je stranka dobila. Prag za napredovanje kandidata na listama trebao bi biti od dva posto odnosno između 40 i 60 posto od prosječnih brojeva dobivenih glasova stranaka po kandidatu.
Smatram da bi najbolje rješenje bilo izglasati mješoviti izborni sustav koji je razmatrala Radna skupina bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića povezano sa smanjenjem broja županija tako da se držimo preporuka da županije imaju između 150 i 800 tisuća stanovnika i da županije budu izborne jedinice. To možemo ostvariti tako da Hrvatska ima pet županija s podjednakim brojem stanovnika i Grad Zagreb te tri statističke regije s oko trećine stanovnika. Statistička regija Jadranska Hrvatska zadovoljava taj uvjet. Statistička regija Panonska Hrvatska bi to ostvarila tako da se Zagrebačka županija ukine i pripoji: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Pušča i Zaprešić Krapinsko-zagorskoj, :Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec, Bjelovarsko-bilogorskoj, : Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Orle, Pokupsko, Rugvica i Velika Gorica Sisačko-moslavačkoj i :Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovina, Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak Karlovačkoj županiji. Statističke regije Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska su pale ispod osamsto tisuća stanovnika pa ih moramo spojiti u jednu statističku regiju s oko trećine stanovnika, a to možemo ostvariti tako da obuhvaća: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i dio Zagrebačke županije koja pripada prvoj izbornoj jedinici. Ove tri statističke regije bile bi izborne jedinice kojih broj stanovnika ne prelazi ±5% od prosječne vrijednosti broja stanovnika statističkih regija = izbornih jedinica.
Imamo oko petsto i pedeset tisuća stanovnika manje, a sto tisuća zaposlenih u javnom sektoru više od popisa 2001. godine
Iako smo u zadnjih 20 godina izgubili više od pola milijuna stanovnika, broj zaposlenih u javnom sektoru porastao je za 100 tisuća, u općinama broj zaposlenih povećao se za dva i pol puta, u županijama je udvostručen a u gradovima se povećao za 50 posto. Zastupnica Natalija Martinčević (Klub HSLS-a i Reformista) pozvala je ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu da hitno izađe s planom reforme javne uprave, “jer smo u 20 godina izgubili oko pola milijuna ljudi, a istovremeno je 100 tisuća više zaposlenih u javnom sektoru”. Od popisa 2001. godine do popisa 2021. godine izgubili smo 548.931 stanovnika, a od tog gubitka slavonske županije su izgubile ukupno 221.478 stanovnika ili 40,35% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske. Vukovarsko-srijemska županija je izgubila 60.330 ili 29.46% od broja stanovnika popisanih 2001. godine, Brodsko-posavska 45.983 ( 26,01% ), Osječko-baranjska 71.035 ( 21,49% ), Požeško-slavonska 21.411( 24,94% ) i Virovitičko-podravska 22.729 ( 24,34% ) stanovnika.
Iako smo u zadnjih dvadeset godina izgubili oko pola milijuna ljudi, broj zaposlenih u javnom sektoru porastao je za sto tisuća, u općinama broj zaposlenih povećao se za dva i pol puta, u županijama je udvostručen a u gradovima se povećao za 50 posto, upozorila je zastupnica u slobodnom govoru .
“U županijama imali smo tisuću i dvjesto zaposlenih da bi 2019. bili na dvije tisuće i četiristo, u gradovima se broj zaposlenih sa sedam tisuća i dvjesto popeo na deset tisuća i sedamsto a u općinama s dvije tisuće i dvjesto na pet tisuća i osamsto zaposlenih, ukupno je broj zaposlenih u lokalnim jedinicama narastao za 78 posto”, kazala je Martinčević 28. siječnja ove godine. Dodala je kako je isti trend u javnom i državnom sektoru gdje su rashodi za zaposlene zadnjih 13 godina narasli za 68 posto. Tih sto tisuća ljudi plaćaju građani, gospodarstvenici, obrtnici i poljoprivrednici, naglasila je.„Sustav treba hitno mijenjati, uprava je skupa, troma i neefikasna a još nema ni jedne riječi od ministra o reformi”, istaknula je Martinčević i pozvala ministra da čim prije izađe s planom i programom za efikasniju i jeftiniju upravu.
Natalija Martinčević je jedna ruka s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke zastupnika takozvane dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Ona je 2014. godine sudjelovala u gušenju referendumskog odlučivanja o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj birača je bio veći za 574.075 od broja punoljetnika.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:
- smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130, 2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (85 razmjernim i 36 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 121 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine, 3. da smanje izborni prag s 5 % na 3 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa, 4. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem, 5. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, 6. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima, 7. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom, 8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ). 9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i 10. da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i 11. da se uvede obavezno glasovanje birača. Birači koji ne bi neopravdano glasovali kaznili bi se kaznom od 150 eura ili tisuću kuna. Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od minimalno osam kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i dvije, tri ili pet izbornih jedinica u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u drugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu s dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 3% do 20 zastupnika na kandidacijskoj listi, a s više od 20 kandidata na kandidacijskoj listi s pragom za napredovanje kandidata na listi od 2%. Ako bismo većinski birali 36 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 20 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom sabora Z = ( 25 + 3 x 20) razmjerno + 36 većinski = 121. Razmjernim izbornim sustavom birali bismo 85 zastupnika s izbornim pragom od 3% i dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 2%.
| I. PODJELA HRVATSKE NA 4 NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE | ||||||
| Ž/SR | S11 | S21 | ∆S | B21 | p | Zv |
| BB | 119.764 | 102.295 | 17.469 | 95.089 | 930 | 1 |
| VP | 84.836 | 70.660 | 14.176 | 68.733 | 973 | 1 |
| PS | 78.034 | 64.420 | 13.614 | 63.384 | 984 | 1 |
| BP | 158.575 | 130.782 | 27.793 | 132.070 | 1.010 | 1 |
| OB | 305.032 | 259.481 | 45.551 | 246.552 | 950 | 2 |
| VS | 179.521 | 144.438 | 35.083 | 145.082 | 1.004 | 1 |
| KA | 128.899 | 112.596 | 16.303 | 106.023 | 942 | 1 |
| SM | 172.439 | 140.549 | 31.890 | 139.107 | 990 | 1 |
| PH | 1.227.100 | 1.025.221 | 201.879 | 996.040 | 972 | 9 |
| PG | 296.195 | 266.503 | 29.692 | 259.713 | 975 | 2 |
| LS | 50.927 | 42.893 | 8.034 | 42.139 | 982 | 1 |
| ZA | 170.017 | 160.340 | 9.677 | 160.516 | 1.001 | 1 |
| ŠK | 109.375 | 96.624 | 12.751 | 96.560 | 999 | 1 |
| SD | 454.798 | 425.412 | 29.386 | 404.462 | 955 | 4 |
| IS | 208.055 | 195.794 | 12.261 | 185.137 | 946 | 2 |
| DN | 122.568 | 115.862 | 7.006 | 107.151 | 927 | 1 |
| JH | 1.411.935 | 1.303.428 | 108.807 | 1.225.678 | 940 | 12 |
| GZ | 790.017 | 769.944 | 20.073 | 693.645 | 902 | 7 |
| ME | 113.804 | 105.863 | 7.941 | 95.521 | 903 | 1 |
| VA | 175.951 | 160.264 | 15.687 | 144.688 | 908 | 2 |
| KK | 115.584 | 101.661 | 13.923 | 92.282 | 890 | 1 |
| KZ | 132.892 | 120.942 | 11.950 | 107.650 | 912 | 1 |
| ZG | 317.606 | 301.206 | 16.400 | 274.799 | 902 | 3 |
| SH | 855.837 | 789.936 | 85.974 | 714.940 | 905 | 8 |
| HR | 4.284.889 | 3.888.529 | 396.660 | 3.660.303 | 941 | 36 |
Oznake: Ž = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska, SR = statističke regije: PH = Panonska Hrvatska, GZ = Grad Zagreb, JH = Jadranska Hrvatska i SH = Sjeverna Hrvatska. S11 = broj stanovnika prema popisu 2011. godine, ∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine, S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane 16. svibnja 2021. godine, p = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisan 2021. Godine i Zv = broj zastupnika po županijama koje bismo većinski izabrali kod mješovitog izbornog sustava.
| II. PODJELA HRVATSKE NA 6 IZBORNIH JEDINICA PREMA PRIJEDLOGU SDP-e | |||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S | B21 | p | Z | p |
| I. | 790.017 | 769.944 | 20.073 | 693.645 | 902 | 28 | 18,80 |
| II. | 657.995 | 591.025 | 66.970 | 535.230 | 906 | 21 | -8,80 |
| III. | 805.998 | 669.781 | 136.217 | 655.821 | 979 | 24 | 3,35 |
| IV. | 618.944 | 554.351 | 64.593 | 519.929 | 938 | 20 | -14,46 |
| V. | 555.177 | 505.190 | 49.987 | 486.989 | 964 | 18 | -22,05 |
| VI. | 856.758 | 798.238 | 58.820 | 768.689 | 963 | 29 | 23,17 |
| RH | 4.284.889 | 3.888.529 | 396.660 | 3.660.303 | 941 | 140 | – |
Oznake: IJ = izborne jedinice: I. obuhvaća Grad Zagreb, II. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju, III. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku, IV. obuhvaća: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju, V. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko- goransku županiju i VI. Obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju, S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. godine, ∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane 16. svibnja 2021. godine, p = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisan 2021. godine, Z = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine i p = (600xS21 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica.
| I. PODJELA HRVATSKE NA 3 NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE I TRI ILI 6 IZBORNIH JEDINICA | |||||||
| Ž/SR | S11 | S21 | ∆S | B21 | p | Z | p |
| 1. | 684.068 | 604.299 | 73.012 | 567.619 | 939 | 15 | -6,76 |
| 2. | 805.998 | 669.781 | 136.217 | 655.821 | 979 | 17 | 3,35 |
| I. | 1.490.066 | 1.274.080 | 209.229 | 1.223.440 | 960 | 32 | -1,70 |
| 3. | 725.194 | 665.530 | 59.664 | 647.505 | 973 | 16 | 2,69 |
| 4. | 686.741 | 637.898 | 49.143 | 608.173 | 953 | 16 | -1,57 |
| II. | 1.411.935 | 1.303.428 | 108.807 | 1.255.678 | 940 | 32 | 0,56 |
| 5. | 790.017 | 769.944 | 20.073 | 693.645 | 902 | 19 | 18,80 |
| 6. | 592.871 | 541.077 | 51.794 | 487.540 | 901 | 13 | -16,51 |
| 5.a | 692.868 | 670.846 | 22.022 | 607.441 | 877 | 16 | 3,51 |
| 6.a | 690.020 | 640.175 | 49.845 | 573.744 | 896 | 16 | -1,22 |
| III. | 1.382.888 | 1.311.021 | 71.867 | 1.181.185 | 902 | 32 | 1,15 |
| HR | 4.284.889 | 3.888.529 | 396.660 | 3.660.303 | 941 | 96 | – |
| PV | 45.759 | 45.010 | 749 | 39.495 | 877 | – | – |
| S | 51.390 | 54.088 | -2.698 | 46.709 | 864 | – | – |
| ∑ | 97.149 | 99.098 | -1949 | 86.204 | 870 | – | – |
Oznake: IJ = izborne jedinice: 1. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku i Sisačko moslavačku županiju te : Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Preseku, Rakovec, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Orle, Pokupsko, Rugvicu, Veliku Goricu, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, 2. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, I. izborna jedinica je statistička regija koja obuhvaća: 1. i 2. izbornu jedinicu kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica, 3.. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko- goransku i Zadarsku županiju, 4.. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku, II. izborna jedinica obuhvaća 3. I 4. Izbornu jedinicu, 5. obuhvaća Grad Zagreb, 5.a obuhvaća Grad Zagreb bez gradskih četvrti Podsused-Vrapče i Stenjevac, 6. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te : Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu, Pušču i Zaprešić iz Zagrebačke županije, 6.a obuhvaća 6. i gradske četvrti Podsused-Vrapče i Stenjevec, III. Izborna jedinica obuhvaća 5. I 6. Izbornu jedinicu, S11 = broj stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine, SRH = broj stanovnika popisanih u Hrvatskoj, ∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane 16. svibnja 2021. godine, p = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisan 2021. godine, Z = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine i p = (600xS21 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica, a za tri izborne jedinice p = (300xS21 / SRH -100)%.
Budući da bi izborne jedinice 5. i 6. pripadale istoj statističkoj regiji radi smanjenja odstupanje broja stanovnika od prosječnog broja stanovnika šest izbornih jedinica mogli bismo gradske četvrti Grada Zagreba kombinirati sa županijama koje graniče s Gradom Zagrebom. Gradske četvrti Podsused- Vrapče i Stenjevec graniče s gradovima i općinama koje pripadaju I. izbornoj jedinici kod sadašnje podjele Hrvatske na deset izbornih jedinica te iz tog razloga smatram da bi odstupanja od načela da jedinice lokalne samouprave pripadaju jednoj izbornoj jedinici bilo korisno.
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment