SDP-ov i GONG-ov prijedlog šest izbornih jedinica ne uvažava preporuke Venecijanske komisije niti zahtjeve referendumskih inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“. Venecijanska komisija preporuča da odstupanje broja stanovnika izborne jedinice ne prelazi ± 10% od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica. Kod šest izbornih jedinica Grad Zagreb je imao 10,62% više stanovnika od prosjeka stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2011. godine, a prema popisu 2021. godine ima 18,88%. Kako bismo ispunili preporuku Venecijanske komisije Grad Zagreb određuje podjelu na pet izbornih jedinica kao maksimalni broj izbornih jedinica. SDP i HDZ nisu prihvatili prijedlog promjene Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. godine sa šest općih izbornih jedinica s nejednakim brojem zastupnika razmjerno broju registriranih birača izbornih jedinica.
SDP-ov i GONG-ov prijedlog šest izbornih jedinica
Kako su najavili, SDP-ovci su pripremili svoj prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika. Njime se ne bi samo korigirale granice postojećih deset izbornih jedinica kako bi se smanjila odstupanja između broja birača, te uvažila odluka Ustavnog suda koji je još 2010. upozorio da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom koji dopušta razliku do ±5 posto od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a razlike su tada iznosile i do 25 posto, što je dovelo do velike razlike u vrijednosti glasa pojedinog birača.
Po SDP-u, ne bismo imali deset izbornih jedinica, nego samo njih šest. Sabor bi i dalje imao 151 zastupnika, osam predstavnika nacionalnih manjina, troje iz dijaspore, a preostalih 140 zastupnika bi se biralo u šest izbornih jedinica. Odustalo bi se, međutim, od aktualnog modela po kojem se iz svake izborne jedinice bira jednaki broj zastupnika (sada je to model 10×14).
Bitna promjena u SDP-ovu prijedlogu je i ta što bi izborne jedinice pratile administrativno-teritorijalnu podjelu zemlje. Grad Zagreb je, kazao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, podijeljen na četiri dijela, a VII. izborna jedinica se proteže od Jaruna do Jadrana, odnosno Bakra.
Prema njihovu modelu, Zagreb bi bio jedna, ujedno prva, izborna jedinica i u njemu bi se biralo 28 saborskih zastupnika. Drugu izbornu jedinicu bi činilo pet županija sjeverozapadne Hrvatske: Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka, a u njoj bi se birao 21 zastupnik. Treću izbornu jedinicu bi također činilo pet županija, i to slavonske: Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Slavonsko-brodska, te Požeško-slavonska, a u njima bi se biralo 24 zastupnika.
Četvrta izborna jedinica obuhvaćala bi središnju Hrvatsku s tri županije: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, a u njoj bi se biralo 20 zastupnika. Peta izborna jedinica bila bi Jugozapadna Hrvatska i obuhvaćala bi tri županije: Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku, a birala bi 18 zastupnika. Šesta izborna jedinica bila bi Dalmacija u kojoj bi se našle četiri županije (Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, te Dubrovačko-neretvanska), a u njima bi se biralo 29 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika popisanih 2021. godine izborne jedinice imale bi: I. 28, II. 21, III. 24, IV. 20, V. 18 i VI. 29, a razmjerno broju registriranih birača na lokalnim izborima 2021. godine izborne jedinice imale bi: I. 27, II. 20, III. 25, IV. 20, V. 19 i VI. 29. I. s odstupanjem od 2,68 posto i VI. izborna jedinica s odstupanjem od -0,93 posto od prosjeka pet izbornih jedinica su zapravo svaka oko petine stanovništva Hrvatske prema popisu stanovnika 2021. godine.
Gongov prijedlog iz „Novog izbornog zakonodavstva „ objavljenog 2014. godine na čelu s Draganom Zelićem tajnikom Kluba zastupnika SDP-e je istovjetan s SDP-ovim.
To je jedna varijanta koju sam razmatrao 2013. godine. Odustao sam od nje uvažavajući preporuke Venecijanske komisije zbog prevelikog odstupanja broja stanovnika pete ( -22,26 posto ) i šeste ( 19,97 posto ) izborne jedinice, Grada Zagreba i ostalih izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica. Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica su nakon popisa 2021. godine povećana ( vidi I. tablicu ) .
Preferencijski glasovi
Veličina izborne jedinice, prema Grbinu, definirala bi se temeljem broja stanovnika, a ne birača. – Baza je stanovništvo i to zato što registar birača nije sređen, a osim toga zastupnici predstavljaju ljude koji žive u tome kraju – kazao je Grbin i napomenuo da se prema njihovu zakonskom prijedlogu nakon popisa stanovništva Državnom izbornom povjerenstvu prenosi ovlast da naprave redistribuciju zastupničkih mandata po jedinicama ako je došlo do promjena.
SDP bi ojačao utjecaj birača i to tako da broj preferencijskih glasova u odnosu na listu s kojim se ulazi u Sabor s 10 smanje na 5 posto. Na pitanje bi li njihove promjene utjecale na aktualni saziv Sabora, Grbin odgovara da bi promjena bilo, ali ne dramatičnih. Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u utorak je dan Predsjedništvu SDP-a na usvajanje, a o njemu će se još raspravljati pa su moguće i korekcije. SDP ne uvažava zahtjeve građanskih inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“.
Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama smanjenjem praga kandidatima za napredovanje na kandidacijskim listama prijedlog SDP-e ne bi ojačao utjecaj birača jer bi u tom slučaju kandidat morao dobiti između 95 i 145 posto prosječnih glasova birača po kandidatu koje je stranka dobila. Uz dosadašnji prag od 10 posto za 14 kandidata kandidati su morali dobiti 140 posto prosječnih glasova po kandidatu koje je stranka dobila. Prag za napredovanje kandidata na listama trebao bi biti od dva posto odnosno između 40 i 60 posto od prosječnih brojeva dobivenih glasova stranaka po kandidatu.
Prijedlozi promjena izbornih jedinica Hrvatskih laburista 2011. i 2014. godine
GLAS svakog hrvatskog građanina ne vrijedi jednako. Neki su ravnopravni, a neki ravnopravniji, ovisno o tome gdje žive. Upozorio je na to Nikola Vuljanić, tadašnji potpredsjednik Hrvatskih laburista, koji je na službenim stranicama stranke 12. siječnja 2011. godine iznio prijedlog izmjene Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor čime bi se omogućile poštenije izborne jedinice.
Dvije su osnovne činjenice koje treba imati na umu prilikom izmjene propisa, upozorio je Vuljanić. Kao prvo, besmisleno je održavati “ravnopravnost” i jednaku veličinu izbornih jedinica po broju birača. “Ravnopravni moraju biti građani, a ne izborne jedinice”, kazao je potpredsjednik laburista koji je tvrdio da se zakon mora tako ustrojiti da se njime omogući da se na svakom mjestu u Hrvatskoj za isti broj glasova dobije saborski mandat.
Šest izbornih jedinica za 140 zastupnika
Druga bitna stvar na koju su laburisti upozorili je da izborne jedinice moraju imati unutarnju geografsku, ekonomsku, povijesnu i inu logiku. “Kad već imamo županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave, obvezni smo ih poštivati i nema nikakvog rezona da ih se cijepa. Posebno to nema smisla u slučaju Grada Zagreba, koji je jedinici glavni grad u Europi u izborima razbijen na više izbornih jedinica (to je za Miloševića bio i Beograd, ali više nije, i oni su došli pameti)”, poručio je Vuljanić.
Potpredsjednik laburista je tvrdio da se izborne jedinice mogu jednostavno složiti poštujući ova načela, a kao dokaz je priložio i kartu Hrvatske u kojoj, prema njegovoj viziji, ima šest izbornih jedinica: I. Grad Zagreb, II. Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija, III. Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, IV. Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Virovitičko podravska županija, V. Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija i VI. Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Zadarska županija.
| I. PODJELA HRVATSKE NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA PREMA PRIJEDLOGU SDP-a i GONG-a | |||||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S | B21 | p | Zs | Zb | p11 | p21 |
| I. | 790.017 | 767.131 | 22.886 | 693.645 | 904 | 28 | 27 | 10,62 | 18,80 |
| II. | 657.995 | 588.539 | 69.456 | 535.230 | 909 | 21 | 20 | -7,86 | -8,80 |
| III. | 805.998 | 665.858 | 140.140 | 655.821 | 985 | 24 | 25 | 12,86 | 3,35 |
| IV. | 618.944 | 551.783 | 67.161 | 519.929 | 942 | 20 | 20 | -13,33 | -14,46 |
| V. | 555.177 | 503.404 | 51.773 | 486.989 | 967 | 18 | 19 | -22,26 | -22,05 |
| VI. | 856.758 | 795.118 | 61.640 | 768.689 | 967 | 29 | 29 | 19,97 | 23,17 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 413.056 | 3.660.303 | 945 | 140 | 140 | 0 | 0 |
Oznake: IJ = izborne jedinice: I. obuhvaća Grad Zagreb, II. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju, III. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku, IV. obuhvaća: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju, V. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko- goransku županiju i VI. Obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju, S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. godine, ∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane 16. svibnja 2021. godine, p = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisan 2021. godine, Zs = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine, Zb = broj zastupnika razmjeran broju registriranih birača izbornih jedinica na lokalnim izborima 2021. godine, p11 = (600xS11 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2011. godine i p21 = (600xS21 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine.
| II. PODJELA HRVATSKE NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA | |||||||||
| PRIJEDLOG NIKOLE VULJANIĆA 2011. GODINE | |||||||||
| IJ | S11 | S21 | ∆S | B21 | p | Zs | Zb | p11 | p21 |
| I. | 790.017 | 767.131 | 22.886 | 693.645 | 904 | 28 | 27 | 10,62 | 18,88 |
| II. | 618.944 | 551.783 | 67.161 | 519.929 | 942 | 20 | 20 | -13,33 | -14,49 |
| III. | 721.162 | 595.490 | 125.672 | 587.088 | 986 | 21 | 22 | 0,98 | -7,72 |
| IV. | 742.831 | 658.907 | 83.924 | 603.963 | 917 | 24 | 23 | 4,02 | 2,10 |
| V. | 686.741 | 635.352 | 51.389 | 608.173 | 957 | 23 | 23 | -3,84 | -1,54 |
| VI. | 725.194 | 663.170 | 62.024 | 647.505 | 976 | 24 | 25 | 1,55 | 2,77 |
| PRIJEDLOG ZAKONA O IZBORNIM JEDINICAMA HRVATSKIH LABURISTA 2014. GODINE | |||||||||
| I. | 790.017 | 767.131 | 22.886 | 693.645 | 904 | 28 | 27 | 10,62 | 18,88 |
| II. | 618.944 | 551.783 | 67.161 | 519.929 | 942 | 20 | 20 | -13,33 | -14,49 |
| III. | 805.998 | 665.858 | 140.140 | 655.821 | 985 | 24 | 25 | 12,86 | 3,18 |
| IV. | 657.995 | 588.539 | 69.456 | 535.230 | 909 | 21 | 20 | -7,86 | -8,80 |
| V. | 686.741 | 635.352 | 51.389 | 608.173 | 957 | 23 | 23 | -3,84 | -1,54 |
| VI. | 725.194 | 663.170 | 62.024 | 647.505 | 976 | 24 | 25 | 1,55 | 2,77 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 413.056 | 3.660.303 | 945 | 140 | 140 | 0 | 0 |
Oznake: IJ = izborne jedinice: I. obuhvaća Grad Zagreb, II. obuhvaća: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju, III. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, i Vukovarsko-srijemsku, IV. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Virovitičko-podravsku županiju, V. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko- goransku županiju i Zadarsku županiju i VI. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju, S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. godine, ∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane 16. svibnja 2021. godine, p = B21 / S21 x 1000 = broj birača na tisuću stanovnika popisan 2021. godine, Zs = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine, Zb = broj zastupnika razmjeran broju registriranih birača izbornih jedinica na lokalnim izborima 2021. godine, p11 = (600xS11 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2011. godine i p21 = (600xS21 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine. Kod prijedloga Zakona Hrvatskih laburista o izbornim jedinicama 2014. godine III. izborna jedinica obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, a IV. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju. mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment