Poštovane kolegice i kolege,
jučer smo u Hrvatskom saboru obilježili Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, a imali smo priliku ugostiti izvanredne znanstvenice i edukatorice koje svojim radom svakodnevno doprinose razvoju znanja i obrazovanja u našoj zemlji. Njihov rad nije samo doprinos akademskoj zajednici, već i ključni temelj za razvoj Hrvatske kao moderne, inovativne i konkurentne države.
Žene u znanosti u Hrvatskoj, unatoč preprekama, postižu iznimne rezultate. Njihov rad pokazuje da Hrvatska ima potencijal za znanstvenu izvrsnost, no da bi se on u potpunosti realizirao, potrebno je sustavno poticati žene da se bave znanošću.
Jedan od hvalevrijednih projekata koji upravo radi na tome jest projekt STEMFemme Junior koji se provodi u gradu Splitu. Ovaj projekt osmišljen je kako bi potaknuo veći interes djevojaka za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku kroz edukativne radionice, mentorstvo i suradnju s akademskim institucijama te tehnološkim sektorom. Program pruža djevojkama priliku da se upoznaju s najnovijim znanstvenim istraživanjima i karijerama u STEM području, čime se smanjuju rodne razlike i potiče ravnopravno sudjelovanje u znanosti i inovacijama.
Na globalnoj razini, brojne organizacije i inicijative obilježavaju ovaj dan kroz stipendije, mentorstvo i programe za djevojke u STEM područjima.
Nažalost, kada govorimo o znanosti u Hrvatskoj, ne možemo izbjeći poražavajuće statistike. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, najviše akademsko tijelo u državi, broji 136 članova, od čega su samo 19 žene. Ta brojka nije slučajna niti odraz stvarnog doprinosa žena znanosti, već rezultat dugogodišnjih strukturalnih prepreka i nejednakih prilika koje žene u STEM području, ali i u društvu općenito, još uvijek moraju nadilaziti.
Znanost i obrazovanje nisu samo ključ razvoja pojedinca, već i ključni pokretač razvoja cijelog društva. Zemlje koje ulažu u obrazovanje i istraživanje ostvaruju veći ekonomski rast, bolje uvjete života i veću otpornost na globalne izazove. Nažalost, Hrvatska je među zemljama EU-a koje najmanje ulažu u znanost i istraživanje – tek 0,97% BDP-a, dok je europski prosjek 2,2%. Također, iako su dostupna sredstva iz EU fondova, Hrvatska često ne uspijeva povući ta sredstva i iskoristiti ih na odgovarajući način. Umjesto da potičemo izvrsnost, naše institucije često nagrađuju prosječnost ili, još gore, omogućuju kupovinu diploma i akademskih titula.
Jer dok ovdje govorimo o sjajnim znanstvenicama, među nama u ovom visokom domu sjedi čovjek pod ozbiljnom sumnjom da je kupio diplomu. No to nije izoliran slučaj – sjetimo se afere plagiranja doktorata Vice Mihanovića, kojem je čak omogućeno da naknadno dorađuje svoj doktorat nakon što je otkriveno da je prepisan. Kakvu poruku šaljemo mladima koji se godinama trude i ulažu u svoje obrazovanje, ako vide da su neki ljudi spremni zaobići sav trud i znanje samo zato što imaju političke veze? Kakvu poruku šaljemo ženama u znanosti, koje se ionako moraju dvostruko više dokazivati, dok istovremeno gledaju kako se pojedinci bez realnih kvalifikacija uzdižu do najviših pozicija?
Hrvatska mora stati na kraj akademskim nepoštenjima i korupciji u obrazovnom sustavu. Moramo osigurati da se mladi ljudi u Hrvatskoj mogu obrazovati, napredovati i ostvarivati svoje potencijale u zemlji, umjesto da ih tjera klijentelizam, nesposobnost i lažne diplome onih koji su na vlasti. Bez toga, sve priče o budućnosti znanosti, inovacija i konkurentnosti ostat će samo prazne riječi.
Žene u znanosti dokazale su da mogu i znaju. Sad je red na državi da im pruži uvjete i prilike kakve zaslužuju. Vrijeme je da počnemo vrednovati znanje, trud i sposobnosti, a ne političke veze i kupoprodajne transakcije akademskih titula.
Hvala.
| Marijana Puljak Saborska zastupnica Stranka Centar |
Leave a Comment