Od početka Covid-19 pandemije do 29. Srpnja 2022. godine u svijetu je bilo 577.419.168 pozitivnih na COVID-19 test odnosno oko 7,31% od svjetske populacije, a umrlo je 6.415.033 ili 1,11% od broja pozitivnih, a na milijun stanovnika svijeta umrlo je 812. U Hrvatskoj je do 24. Srpnja 2022. godine bilo 1.177.711 pozitivnih na COVID -19 test ili 30,29% od broja stanovnika popisanih 2021.godine, a umrlo je 16.251 odnosno 1,38% od broja pozitivnih ili na milijun stanovnika 4.179, a to je 5,15 puta više od svjetskog prosjeka. Prosječna dob ukupno umrlih od početka COVID – 19 – pandemije do 24. srpnja 2022. godine u Hrvatskoj iznosi oko 76 godina. Očekivano trajanje života od 2011. do sredine 2020. godine kretalo se između 76,9 i 78,5, a sredinom 2020. godine bilo je 78,8 godina. Ukupni broj umrlih do 24.srpnja kod dobnih skupina do mlađih od 60 godina je 1.234 ili 7,6% od ukupno umrlih od ili s COVID-19, a broj pozitivnih je 959.490 ili 81,47% od ukupno pozitivnih. Smrtnost iznosi 0,13% i broj mrtvih na milijun stanovnika 1.053. Za dobne skupine starije od 59 godina ukupni broj umrlih je 15.017 ili 92,4%, a pozitivnih je bilo 218.221 ili 18,53%. Smrtnost iznosi 6,88% i broj umrlih na milijun stanovnika 12.973. U II. priloženoj tablici dani su podatci za prirodno kretanje stanovnika i kretanje pandemije COVID-19 za prvih šest mjeseci ove godine. Živorođeno je 16.801, umrlo je 30.487, a od toga je umrlo od ilii s COVID-19 3.519. Pozitivno na test za koronu je bilo 437.528, a smrtnost za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 0,8%.
Od COVID-19 bolesti većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Komorbiditeti su pridružena oboljenja, bolesti ili stanja koja postoje zajedno s glavnim oboljenjem ili osnovnom bolešću kod istog bolesnika. Značaj pridruženih oboljenja ogleda se u tome što ona mogu utjecati na izbor liječenja, učestalost komplikacija, a također i na stopu preživljavanja (Wikipedia) od Covid-19 bolesti. Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma.
Capakova zamjenica je htjela covid potvrde za djecu
U Hrvatsku je stigla nova pošiljka Pfizerovog cjepiva za djecu. Dvije kutije u kojima je cjepivo za djecu od pet do 11 godina u HZJZ je dopratila policija. Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin rekla je kako je cjepivo stiglo u uobičajenoj proceduri: “Ovo što smo vidjeli, nije sve za djecu, dvije su kutije za djecu, ostalo za odrasle. Ukupno 48.000 doza za djecu od 5 do 12 godina. Djeca od 12 do 18 godina se cijepe cjepivom kao odrasli.” “Nešto cjepiva će ostati u HZJZ-u, ostalo ide u županijske zavode za javno zdravstvo, a odatle u ambulante. Kako javljaju iz županijskih zavoda, svi će organizirati cijepljenje kroz pedijatrijske ambulante, školsku i obiteljsku medicinu. Tamo gdje bude veći interes organizirat će se cijepljenje i na punktovima”, kazala je Pavić-Šimetin dodajući da se booster doza ne odnosi na djecu. “Za djecu koja su imunokompromitirana se odnosi treća doza, ona se daje već mjesec dana nakon prve dvije doze”, kazala je, prenijela je N1 TV. Na pitanje kakav je interes za cijepljenje djece kaže: “Roditelji se raspituju za cijepljenje, pogotovo roditelji koji su cijepili djecu stariju od 12 i oni koji su se sami cijepili. Posebno vidimo interes kod roditelja čija su djeca kronično bolesna, pogotovo ako su imuno-deficijentna. Interesa ima, on nažalost nije, i neće biti kao u nekim zapadnim zemljama gdje je već više od 50 posto starije djece od 12 godina cijepljeno.” Dodaje i da će u Školi narodnog zdravlja u Zagrebu početi s cijepljenjem djece već u srijedu, a nastaviti u subotu.
Bilo bi dobro kad bi se moglo ići na Covid potvrde
Što se tiče razlike u cjepivu za djecu i onome za odrasle, Pavić Šimetin je kazala kako se sama bočica razlikuje u boji čepa, a da je za liječnike važno “da je u bočici 10 doza cjepiva i da se ono treba potrošiti u roku od 12 sati”. “Djeca dobivaju dvije doze kao i odrasli. Dječja doza je jedna trećina doze za odrasle”, kazala je. Što se tiče covid potvrda za djecu Pavić Šimetin je kazala: “To treba s AKD-om razmotriti, ali bilo bi dobro kad bi se moglo ići na covid potvrde.”
Zašto globalisti inzistiraju na cijepljenju eksperimentalnim cjepivima?
Koristeći podatke iz izvješća HZJZ-a ( https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854 ) izračunao sam da je od početka COVID-19 pandemije 25. veljače 2020. do 24. srpnja 2022. godine u Hrvatskoj na deset tisuća ukupno preminulih u Hrvatskoj 7 mlađih od 20 godina i 9.993 starijih, 24 mlađa od 30 i 9976 starijih od 29, 65 mlađih od 40 godina i 9935 starijih od 39, 217 mlađih od pedeset godina i 9.973 starijih od 49, 759 mlađih od 60 godina i 9.961 starijih od 59 te 2.365 mlađih od 70 godina i 7.635 starijih od 69. Na sto tisuća pozitivnih mlađih od 20 godina umrlo je 5 osoba, mlađih od 30 godina 10, mlađih od 40 godina 18 i mlađih od 50 godina 44, mlađih od 60 godina 129. Kod starijih od 49 godina na sto tisuća pozitivnih umrlo je 4.859, starijih od 59 godina 7.285 i starijih od 69 godina umrle bi 12.662 osobe. Na milijun stanovnika mlađih od 20 godina preminulo bi 16 stanovnika, mlađih od 30 godina 33, mlađih od 40 godina 63, mlađih od 50 godina 161, mlađih od 60 godina 452. Na milijun stanovnika starijih od 59 godina preminulo je 12.943 stanovnika, a starijih od 69 godina preminulo bi 21.041 osoba. Popisom 2021. mlađih od 20 godina bilo je 743.556, mlađih od 30 godina 1.171.628, mlađih od 40 godina 1.657.986 , mlađih od 50 godina 2.188.656, mlađih od 60 godina 2.731.005 i mlađih od 70 godina 3.298.880. Starijih od 59 godina bilo je 1.157.524 i starijih od 69 godina 589.649 ( vidi I. tablicu ).
Broj stanovnika starijih od 64 godine u tisućama prema Državnom zavodu za statistiku kretao se: 759,6 tisuća 2011. godine do 862,9 tisuće sredinom 2020. godine ili 103,3 tisuće više nego 2011. godine. Broj stanovnika starijih od 69 godine prema Državnom zavodu za statistiku kretao se od 558,8 tisuća 2011. godine do 592,9 tisuća ili 34,1 tisuću više. Očekivano trajanje života kretalo se: od 76,9 godina 2011. godine do maksimalno 78,5 godina 2019. godine. Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma.
Sredinom 2020. godine očekivano trajanje života bilo je 77,5 godina ili oko 1,3 godine više od prosječne dobi preminulih od COVID-19 bolesti. Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone?
Da se ne samo u Hrvatskoj, nego i u čitavom svijetu provodi covid totalitarizam, potvrđuje izjava Alemke Markotić na Laudato TV 23. XI. 2021. u kojoj je ona javno iznijela rasističke teze i potvrdila svoju bešćutnost najgore vrste. Priznala je da su prijašnji globalisti i kolonizatori u prošlosti na siromašnoj azijskoj i afričkoj djeci isprobavali cjepiva kako bi spašavali bijelu djecu. Kako ona nema djece i kako ne zna što je to majčinstvo i roditeljstvo na jednoj takvoj televiziji religijske usmjerenosti ona je iznijela rasističke teze i otvoreno priznala kako najava i već započeta praksa cijepljenja tek rođene djece i trudnica nju ni najmanje ne brine jer je dio globalizacijskoga bešćutnog kruga u covid totalitarizmu. Jesu li našu djecu u bivšoj državi tretirali komunistički vlastodršci poput djece nerazvijenog svijeta? Sadašnji vlastodršci: Plenković, Milanović, Božinović i ostali su potomci vlastodržaca iz bivše države.
Prema Statistici u nizu DZS-u za 2020. godinu imali smo prirodno kretanje stanovništva poput prethodnih godina do listopada u kojemu smo imali povećani broj umrlih 4.628, u studenom 5.486 i prosincu 7.395 te u siječnju 2021. godine 6.393 ( vidi II. tablicu ). Od Covid-19 ili sa do 31.listopada 2020. godine umrlo je 543 ljudi, a od toga u listopadu 265. U studenom 2020. godine je od Covid-19 ili sa umrlo 1.241, u prosincu 2.134, u siječnju 2021. godine 1.107, travnju 1.134, svibnju 946 i studenom 1.679 ljudi ( vidi II. tablicu ). Od svibnja 2021. godine imali smo povećani broj umrlih: 5.615 i lipnju 5.210 kao posljedica liberalizacije ulaska birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj iz Srbije i Bosne i Hercegovine na glasovanje na lokalnim izborima u: Karlovačkoj, Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojima ima veliki broj jedinica lokalne samouprave više birača od stanovnika.
| I. RASPODJELA PREMINULIH I POZITIVNIH U HRVATSKOJ PO DOBNIM SKUPINAMA PANDEMIJE COVID-19 OD 25. VELJAČE 2020. DO 24. SRPNJA 2022. GODINE | |||||||
| D | S21 | U | pu | P | pp | s | sm |
| 0 – 9 | 357.587 | 5 | 0,03 | 77.458 | 6,58 | 6 | 14 |
| 10 – 19 | 385.969 | 7 | 0,04 | 143.999 | 12,23 | 5 | 18 |
| 20 – 29 | 428.072 | 27 | 0,17 | 164.884 | 14 | 16 | 63 |
| 30 – 39 | 486.358 | 66 | 0,41 | 206.493 | 17,53 | 32 | 136 |
| 40 – 49 | 530.670 | 248 | 1,53 | 203.016 | 17,24 | 122 | 467 |
| 50 -59 | 542.349 | 881 | 5,42 | 163.640 | 13,89 | 538 | 1.624 |
| 60 – 69 | 567.875 | 2.610 | 16,06 | 120.238 | 10,21 | 2.171 | 4.596 |
| 70 – 79 | 375.171 | 4.806 | 29,57 | 62.054 | 5,27 | 7.745 | 12.810 |
| ≥80 | 214.478 | 7.601 | 46,77 | 35.929 | 3,05 | 21.156 | 35.440 |
| ∑ | 3.888.529 | 16.251 | 100,00 | 1.177.711 | 100 | 1.380 | 4.179 |
Oznake: D = dob u godinama, S21 = broj pripadnika dobne skupine prema Državnom zavodu za statistiku popisan 2021. godine, ∑ = podatci za ukupni broj preminulih od COVID-19 bolesti do 24. srpnja 2022. godine ili pozitivnih na test, U = broj preminulih po dobnim skupinama od COVID-19, P = broj pozitivnih po dobnim skupinama, pu = U / ∑U x 100% = udio broja preminulih u dobnim skupinama na sto ukupno preminulih od COVID-19 bolesti, pp = P / ∑P x 100% = udio broja pozitivnih u dobnim skupinama na sto ukupno pozitivnih na test od COVID-19, s = U / P x 100.000 = broj preminulih na sto tisuća pozitivnih i sm = P / S21 x 106 = broj preminulih po dobnim skupinama na milijun stanovnika popisan 2021. godine. Broj preminulih u Hrvatskoj na milijun stanovnika popisanih 2021. godine iznosi 4.179, a smrtnost 1,38%.
| II. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIKA I KRETANJE PODATAKA PANDEMIJE COVID – 19 BOLESTI PO MJESECIMA U 2022. GODINI | ||||||
| I. | 2.949 | 6.262 | -3.313 | 221.922 | 1.289 | 0,58 |
| II. | 2.839 | 5.956 | -3.117 | 117.647 | 1.242 | 1,06 |
| III. | 2.866 | 5.304 | -2.434 | 43.841 | 496 | 1,13 |
| IV. | 2.502 | 4.582 | -2.080 | 27.816 | 255 | 0,92 |
| V. | 2.683 | 4.174 | -1.491 | 14.044 | 159 | 1,13 |
| VI. | 2.962 | 4.209 | -1.247 | 12.258 | 78 | 0,64 |
| ∑22 | 16.801 | 30.487 | -13.682 | 437.528 | 3.519 | 0,80 |
Oznake: MJ. = mjesec, Žr = živorođeni, U = umrli tekućeg mjeseca, Pp = Žr – U = godišnja ili mjesečna promjena ( – odgovara padu ) broja stanovnika u Hrvatskoj, P = broj pozitivnih na COVID-19 test tijekom godine ili mjeseca, Uc = broj umrlih od COVID-19 ili s tom bolešću tijekom godine ili mjeseca i ∑22 = ukupno po stupcima tijekom 2022. godine.
mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. Elektr.
Leave a Comment