Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu je održano sedam parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema izbornim jedinicama izglasanima u Hrvatskom saboru 1999. godine. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do gradova: Bakra, Novog Vinodolskog, Delnica i drugih jedinica lokalne samouprave i u Primorsko-goranskoj županiji. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5 posto ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo potrebno mnogo više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Osam od 10 dosadašnjih izbornih jedinica je odstupalo po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud je istakao da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5 posto.
Ovi podatci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.
Prijedlog smanjenja broja županija
Danas imamo u Hrvatskoj 429 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina imalo je manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 127 gradova, a od toga 18 gradova imalo je manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Nakon popisa 2021. godine povećao se broj gradova i općina s manje od gore navedenih brojeva stanovnika. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe. Županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika.
Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od trinaest godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi i polovica drugog mandata Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.
Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje: Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema podjeli za vrijeme Vlade Zorana Milanovića je iznosila: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske bio je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak omogućavao je optimalnu podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika i birača.
Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije. Prema preporuci Eurostata jedinice područne samouprave = županije trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika.
Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi bile izborne jedinice.
Kod nas je to uz postojeće županije neprovedivo za razmjerni izborni sustav, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika. Ličko-senjska županija ima prema popisu 2021. godine 42.748 stanovnika, a Grad Zagreb 767.131 stanovnika. Ukoliko bismo u općim izbornim jedinicama zadržali ukupno 140 zastupnika Ličko-senjska županija imala bi razmjerno broju stanovnika 1,55 odnosno zaokruženo 2 zastupnika, Požeško-slavonska sa 64.084 stanovnika 2,32 ili zaokruženo 2, a Grad Zagreb sa 767.131 stanovnikom 27,74 odnosno zaokruženo 28 zastupnika.
Trebalo bi smanjiti broj županija tako da županije imaju između 150 i 800 tisuća stanovnika. Moj je prijedlog da imamo pet županija i Grad Zagreb koje bi imale po 8 zastupnika u Županijskom domu. Tri statističke regije podijelili bismo na dvije županije. Ukupni broj zastupnika oba doma Hrvatskog državnog sabora bio bi maksimalno 160. Županijski dom bi imao 53 zastupnika i to 48 zastupnika županija i 5 zastupnika koje bi izabrali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i sveučilišta .
Tri izborne jedinice u Hrvatskoj kao optimalna podjela na izborne jedinice s tri statističke regije
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod čistog razmjernog izbornog sustava s 28 iliili-ili 32 zastupnika po izbornoj jedinici i izbornim pragom od 3 posto bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Izborni prag bi trebao biti p = 72/z posto ( z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici ). Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije.
Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od devet tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkih mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 14 i 32 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 1,5 posto preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga bi na kandidacijskim listama svih izbornih jedinica trebalo navesti kandidacijske liste za izbor zastupnika nacionalnih manjina.
Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost nacionalnoj manjini.
Broj pripadnika srpske nacionalne manjine i ostalih nacionalnih manjina kreće se blizu izbornog praga općih izbornih jedinica. Srpska i ostale nacionalne manjine trebale bi izabrati jednog zastupnika po izbornoj jedinici većinskim izbornim sustavom.
Iseljenici bi imali 5 zastupnika koje bi birači izabrali većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i to u: Bosni i Hercegovini 1, u Njemačkoj 1, u ostalim europskim država i državama Azije 1, Sjevernoj i Južnoj Americi 1 i Africi, Novom Zelandu i Australiji 1.
Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice = statističke regije
- bi obuhvaćala: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju bez jedinica lokalne samouprave: Donji Lapac, Gospić, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine iz Ličko-senjske županije s 1,277.102 stanovnika.
- bi obuhvaćala: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju te gradove i jedinica lokalne samouprave: Donji Lapac, Gospić, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine iz Ličko-senjske županije, a bez jedinica lokalne samouprave: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradac, Jakovlje, Luka, Križ, Preseka, Rakovec, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec iz Zagrebačke županije s 1.281.286 stanovnika.
III. bi obuhvaćala: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, , Virovitičko-podravsku, Vukovarsko – srijemsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te gradove i općine: Bedenicu, Brckovljane, Dabravu, Dbravicu, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Križ, Preseka, Rakovec i Sveti Ivan Zelina s 1,313.445 stanovnika popisanih 2021. godine,
| I. UDIO NACIONALNIH MANJINA U SASTAVU STANOVNIŠTVA ŽUPANIJA | |||||||
| Ž | S11 | S21 | ∆S11-21 | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 |
| ZG | 317.606 | 299.985 | 17.621 | 1.789 | 3.779 | 0,6 | 1,26 |
| KZ | 132.892 | 120.702 | 12.190 | 159 | 738 | 0,13 | 0,61 |
| SM | 172.439 | 139.603 | 32.836 | 12.153 | 4.895 | 8,71 | 3,51 |
| KA | 128.899 | 112.195 | 16.704 | 8.683 | 1.883 | 7,74 | 1,68 |
| VA | 175.951 | 159.487 | 16.464 | 472 | 2.206 | 0,3 | 1,38 |
| KK | 115.584 | 101.221 | 14.363 | 1.535 | 1.627 | 1,52 | 1,61 |
| BB | 119.764 | 101.879 | 17.885 | 4.964 | 7.006 | 4,87 | 6,88 |
| PG | 296.195 | 265.419 | 30.776 | 10.419 | 12.271 | 3,93 | 4,62 |
| LS | 50.927 | 42.748 | 8.179 | 4.062 | 461 | 9,5 | 1,08 |
| VP | 84.836 | 70.368 | 14.468 | 3.168 | 776 | 4,5 | 1,1 |
| PS | 78.034 | 64.084 | 13.950 | 2.801 | 1.451 | 4,37 | 2,26 |
| BP | 158.575 | 130.267 | 28.308 | 2.170 | 2.007 | 1,67 | 1,54 |
| ZD | 170.017 | 159.766 | 10.251 | 5.955 | 2.462 | 3,73 | 1,54 |
| OB | 305.032 | 258.026 | 47.006 | 15.486 | 12.045 | 6,00 | 4,67 |
| ŠK | 109.375 | 96.381 | 12.994 | 8.064 | 1.263 | 8,37 | 1,31 |
| VS | 179.521 | 143.113 | 36.408 | 19.309 | 5.326 | 13,49 | 3,72 |
| SD | 454.798 | 423.407 | 31.391 | 3.271 | 4.342 | 0,77 | 1,03 |
| IS | 208.055 | 195.237 | 12.818 | 5.778 | 21.240 | 2,96 | 10,97 |
| DN | 122.568 | 115.564 | 7.004 | 1.433 | 2.753 | 1,24 | 2,38 |
| ME | 113.804 | 105.250 | 8.554 | 187 | 8.066 | 0,18 | 7,66 |
| GZ | 790.017 | 767.131 | 22.886 | 12.034 | 19.590 | 1,57 | 2,55 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 413.056 | 123.892 | 116.187 | 3,2 | 3,01 |
Oznake:
Ž = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska,
S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, ∆S11-21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine. P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine, P2 = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine, P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P1 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine i p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine.
| II. PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA TRI IZBORNE JEDINICE = STATISTIČKE REGIJE | |||||||||
| IJ | S21p | S23k | S24k | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 | ps21p | ps23k |
| I. | 1.277.102 | 1.288.400 | 1.300.283 | 35.492 | 44.559 | 2,78 | 3,49 | -1,05 | 0,08 |
| II. | 1.281.286 | 1.286.183 | 1.293.741 | 37.877 | 30.108 | 2,96 | 2,35 | -0,72 | -0,09 |
| III. | 1.313.445 | 1.287.384 | 1.280.326 | 50.523 | 41.520 | 3,85 | 3,16 | 1,77 | 0,01 |
| RH | 3.871.833 | 3.861.967 | 3.874.350 | 123.892 | 116.187 | 3,20 | 3,01 | 0 | 0 |
Oznake:
IJ = izborne jedinice: I., II., III., I.1, I.2, II.1, II.2, III.1 i III.2.
S21p = broj stanovnika popisan 2021. godine, S23k = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2023. godine, S24k = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2024. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine, P2 = broj pripadnika mađarske manjine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P21 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine, p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine i ps = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica izražen u postotcima. Odstupanje za 31. prosinca 2024. godine su: I. 0,68 , II. 0,18 i III. – 0,86 posto.
mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment