PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE I TRI ILI ŠEST IZBORNIH JEDINICA…

Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 18 zastupnika. Izborni prag od 4 posto je optimalan za 18 zastupnika po izbornoj jedinici.                                                                                                                                                      Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila  Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika.

Podjela Hrvatske na četiri statističke regije Vlade Andreja Plenkovića = izborne jedinice

1. Panonska Hrvatska obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, II. Jadranska Hrvatska obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija, III. obuhvaća Grad Zagreb i                                                                                                                                                  IV. Sjeverna Hrvatska obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i Zagrebačku županiju.

Podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije kakvu smo imali za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor

1. Panonska Hrvatska obuhvaćala je: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, II. Jadranska Hrvatska obuhvaćala je: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija,                                                         III. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala je sadašnje III. i IV. statističku regiju: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i Zagrebačku županiju.

Prijedlog podjele Hrvatske na tri NUTS 2 statističke s podjednakim brojem stanovnika    

310. Panonska Hrvatska obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju i Zagrebačku županiju bez općina: Bedenica, Bistra, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Preseka, Pušća i Rakovec te općine i gradove Gorskog Kotara: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko s ukupno 1,310.483 stanovnika popisanih 2021. godine i 1,284.067 birača na lokalnim izborima 2021. godine.
311. Jadranska Hrvatska obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku bez općina i gradova Gorskog Kotara: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija s 1,279.526 stanovnika i 1,236.787 birača.

III. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i općine: Bedenica, Bistra, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Preseka, Pušća i Rakovec iz Zagrebačke županije s ukupno 1,281.824 stanovnika i 1,159.429 birača.

Razmjerno broju stanovnika sve tri izborne jedinice imale bi po 20 zastupnika, a razmjerno broju birača I. bi imala 21, II. 20 i III. 19 zastupnika zaokruživanjem metodom većeg decimalnog ostatka. Broj birača na tisuću stanovnika u izbornim jedinicama iznosi: I. 980, II. 967 i III. 905. Maksimalno odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica se kreće između ± 1,54 posto, a broja birača ± 5,24 posto.

Tri neadministrativne statističke regije bile bi izborne jedinice i statističke regije za mješoviti izborni sustav s ukupno 60 zastupnika, a svaku statističku regiju mogli bismo podijeliti  na dvije izborne jedinice ( jedinice područne samouprave = županije ) s podjednakim brojem stanovnika. Ovisno o broju zastupnika koje bismo birali razmjernim izbornim sustavom statističke regije mogli bismo podijeliti na: za 60 zastupnika tri izborne jedinice za mješoviti izborni sustav, a za više od 90 zastupnika s razmjernim na šest izbornih jedinica. Za mješoviti izborni sustav koristili bismo tri izborne jedinice s ukupno 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i 48 ili 60 zastupnika većinskim izbornim sustavom te dva zastupnika srpske etničke manjine i 4 zastupnika ostalih etničkih manjina te tri zastupnika dijaspore s ukupno 117 ili 129 zastupnika u Hrvatskom saboru.

Republika Hrvatska bi uz zadržavanje čistog razmjernog izbornog sustava trebala imati 6 izbornih jedinica s izbornim pragom od 4 posto koje bi davale u Hrvatski sabor ukupno od 108 do 120 zastupnika raspodijeljene razmjerno broju stanovnika u kojima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika bi se kretao od 117 do 129. Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkih mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom.  U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 15 i 23 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.

 

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica 

 

644. Središnja Hrvatska obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju bez općina: Bedenica, Bistra, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Preseka, Pušća i Rakovec te općine i gradove Gorskog Kotara: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko s ukupno 644.625 stanovnika popisanih 2021. godine i 608.266 birača na lokalnim izborima 2021. godine.

 

665. Istočna Hrvatska ( Slavonija ) obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Viroviričko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju s ukupno 665.858 stanovnika i 655.821 biračem.

 

III. Jugoistočna Hrvatska obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju s ukupno 635.352 stanovnika i 608.173 birača.

 

644. Jugozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku bez općina i gradova Gorskog Kotara: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko i Zadarsku županiju s ukupno 644.174 stanovnika i 628.614 birača.

 

632. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku, Međimusku i Varaždinsku županiju te općine: Bedenica, Bistra, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Preseka, Pušća i Rakovec iz Zagrebačke županije te četvrti Grada Zagreba: Podsljeme, Podsused Vrapče i Stenjevec sa ukupno stanovnika 632.430 i 566.634 birača i

 

649. izborna jedinica obuhvaćala bi četvrti Grada Zagreba: Brezovica, Črnomerec, Donja Dubrava, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje s ukupno 649.385 stanovnika i 590.795 birača.

 

Razmjerno broju stanovnika svih šest izbornih jedinica imale bi po 18 zastupnika, a razmjerno broju birača I. bi imala 17, II. 17,  III. 18, IV. 19, V. 18 i VI. 19 zastupnika zaokruživanjem metodom većeg decimalnog ostatka. Broj birača na tisuću stanovnika po izbornim jedinicama iznosi: I. 944, II. 986, III. 957, IV. 976, V. 896 i VI. 910. Maksimalno odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica se kreće između ± 1,54 posto, a broja birača ± 7,5 posto.

U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama.

 

Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:                                                                            
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost
nacionalnoj manjini.

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina                                                                                                                              

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ 2014. godine i „Narod odlučuje“ pisci Ustava Vladimir Šeks Sova i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i Dražena Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora  nisu još odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno članku 3. i 45.  Ustavu Republike Hrvatske?

Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika

Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19 % od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Od popisa stanovništva 2021. do 31. svibnja 2023. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 41.844 stanovnika ili 1,08 posto od popisanih 2021. godine ( I. tablica ). Prema ovoj procjeni povećao se višak birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj preko 517 tisuća.

I. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA ZA VEČINSKI ISBORNI SUSTAV I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU  31. SVIBNJA 2023. GODINE
Županija	S21	S23	∆S23	p	V2	V2	V3
Zagrebačka	299.985	296.704	3.281	1,09	4	5	11
Krapinsko-zagorska	120.702	119.047	1.655	1,37	2	2	4
Sisačko-moslavačka	139.603	137.876	1.727	1,24	2	2	5
Karlovačka	112.195	110.820	1.375	1,23	1	2	4
Varaždinska	159.487	156.705	2.782	1,74	2	2	6
Koprivničko-križevačka	101.221	99.937	1.284	1,27	1	1	4
Bjelovarsko-bilogorska	101.879	100.380	1.499	1,47	1	2	4
Primorsko-goranska	265.419	263.104	2.315	0,87	3	4	10
Ličko-senjska	42.748	42.284	464	1,09	1	1	2
Virovitičko-podravska	70.368	69.782	586	0,83	1	1	2
Požeško-slavonska	64.084	62.857	1.227	1,99	1	1	2
Brodsko-posavska	130.267	129.283	984	0,76	2	2	5
Zadarska	159.766	158.360	1.406	0,88	2	2	6
Osječko-baranjska	258.026	255.671	2.355	0,91	3	4	9
Šibensko-kninska	96.381	95.365	1.016	1,05	1	1	3
Vukovarsko-srijemska	143.113	141.610	1.503	1,05	2	2	5
Splitsko-dalmatinska	423.407	420.149	3.258	0,77	5	7	15
Istarska	195.237	193.377	1.860	0,95	2	3	7
Dubrovačko-neretvanska	115.564	113.944	1.620	1,40	1	2	4
Međimurska	105.250	103.793	1.457	1,38	1	2	4
Grad Zagreb	767.131	758.941	8.190	1,07	10	12	28
Republika Hrvatska	3.871.833	3,829.989	41.844	1,08	48	60	140

Oznake:                                                                                                                                                                                                           S₂₁ = broj stanovnika popisan 2021. godine,                                                                                                                                                    S₂₃ = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine,                                                                                                                                                     ∆S₂₃ = S₂₁ – S₂₃ = gubitak broja stanovnika od popisa 2021. do 31. svibnja 2023. godine,                                                                           p = ∆S₂₃ / S₂₁ x 100 =  gubitak broja stanovnika od popisa 2021. do 31. svibnja 2023. godine na sto popisanih stanovnika 2021. godine,                                                                                                                                                                                                          V₁ i V₂ su brojevi zastupnika po županijama razmjerno broju stanovnika koje bismo većinski birali kod mješovitog izbornog sustava i                                                                                                                                                                                                           V₃ je broj zastupnika za  razmjerni ili većinski  izborni sustav.

mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.